U jednom beogradskom parku najveći svetski lideri ostavili su neizbrisiv trag (FOTO)

25.04.2022

08:01

0

Priča o "Parku prijateljstva" počinje 1961. godine, kada je u Beogradu održana Prva konferencija Samita nesvrstanih

U jednom beogradskom parku najveći svetski lideri ostavili su neizbrisiv trag (FOTO)
Spomenik skulptura Otvoreni oblak 2104 2022 foto kaca (1) - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

"Park prijateljstva" na Novom Beogradu predstavlja jednu od najlepših prestoničkih zelenih oaza kroz čiji se centralni deo proteže "Aleja mira" sa stablima platana koja su zasadili najviši svetski državnici i istaknuti pojedinci.

Naime, priča o "Parku prijateljstva" počinje 1961. godine, kada je u Beogradu održana Prva konferencija Samita nesvrstanih čiji je cilj bio mir, jednakost svih naroda u svetu i borba protiv polarizacije sveta.

To je bio najveći međunarodni skup održan u našem glavnom gradu nakon Drugog svetskog rata, što je dovelo do značajnih radova na uređenju i pripremi grada da ugosti veliki broj stranih delegacija.

Kako bi obeležili jedan ovakav događaj, Mladi gorani Srbije inicirali su izgradnju "Parka prijateljstva", smeštenog u neposrednoj blizini Palate Saveznog izvršnog veća, današnje Palate Srbija.

Inicijativu su tada podržali Savet za kulturu i Savet za urbanizam Narodnog odbora Beograda.

"Aleja mira"

Svi učesnici Prve konferencije Samita nesvrstanih zasadili su u parku istu biljku - platan, koja simbolizuje jednakost.

"Aleja mira", koja dominira centralnim delom "Parka prijateljstva", dugačka je 180 metara što simbolizuje broj zemalja koje su kao svoj politički prioritet imale zalaganje za mir. Platan je izabran jer je dugovečan, što oslikava ideju o uspostavljanju trajnog mira u svetu.

Pored svakog zasađenog drveta postavljena je ploča sa imenom državnika i zemlje iz koje dolazi, godinom sađenja i latinskim nazivom drveta - Platanus acerofilia.

Sadnice platana postavljene su na međusobnoj udaljenosti od osam metara sa idejom da se njihove krošnje na određenoj visini spoje i tako formiraju jedinstven zeleni niz koji je takođe nosio simboliku o povezanosti svih naroda kroz zajedničku ideju.

Prvi od svetskih zvaničnika koji je zasadio "drvo mira" bio je šef delegacije Saudijske Arabije, princ Ibrahim Soveil. Soveilova sadnja 3. septembra 1961. godine smatra se "kamenom temeljcem" parka.

Nakon princa iz Saudijske Arabije, drugi platan je zasadio tuniski predsednik Habib Burgiba, a zatim su u narednih šest dana trajanja konferencije državnici u parku sadili simbole mira.

Josip Broz Tito je kao domaćin zasadio svoj platan 7. septembra i taj datum se smatra zvaničnim početkom formiranja Parka prijateljstva.

U toku trajanja Prve konferencije "Park prijateljstva" su posetili i ostavili trajnu uspomenu predstavnici sledećih delegacija - Hasim Džavad (Irak), Džavaharlal Nehru (Indija), Saib Salam (Liban), Muhamed Daua (Avganistan), Felman Velade (Bolivija), Adem Abdulah Osman (Somalija), Modibo Keita (Mali), Kvame Nkrumah (Gana), Makarios (Kipar), Benheda (Alžir), Dortikos (Kuba), Sirimavo Bandaranaike (Cejlon), Ibrahim Abud (Sudan), Hajle Selasije (Etiopija), Bir Bikram Mohendra (Nepal), Hose Hoaken (Ekvador), Sejful Islam el Hasan (Jemen), U Nu (Burma), Norodom Sihanuk (Kambodža), Ahmed Sukarno (Indonezija), Siril Adula (Kongo) i Gamal Abdel Naser (Ujedinjena Arapska Republika).

U parku je 1974. godine postavljena i skulptura Otvoreni oblik, autorke Lidije Mišić, u formi stilizovanog cveta, visine 180 centimetra. 

Svoje drvo u godinama koje dolaze posadili su još mnogi svetski zvaničnici. 

Ričard Nikson, predsednik SAD-a, je zasadio drvo mečje leske, 1972. godine drvo duglazije zasadila kraljica Elizabeta, a godinu dana kasnije brezu je zasadio libijski predsednik, Moamer el Gadafi.

Indira Gandi je 1979. godine izabrala lipu, a Džimi Karter, predsednik SAD, 1980. sekvoju.

Revolucionar Fidel Kastro, zasadio je crveni hrast 1986, a Mihail Gorbačov, politički vođa SSSR-a, 1988. kedar.

Svoj trag u "Parku prijateljstva" ostavili su i čuveni "Rolingstonsi" 2007. predvođeni Mikom Džegerom, koji je posadio sibirski brest.

"Večna vatra"

Spomenik "Večna vatra" se takođe nalazi u "Parku prijateljstva" i podignut je u znak sećanja na žrtve NATO agresije na našu zemlju.

Podignut je prema zamisli vajara braće Svetozara i Svetomira Radovića i arhitekata Marka Stevanovića i Miodraga Cvijića.

Spomenik je svečano otkriven 12. juna 2000. povodom godišnjice završetka NATO bombardovanja u prisustvu najvećih političkih zvaničnika.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike