Ministarstvo prosvete i Zaštitnik građana u klinču sa lingvistima: Da li Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci pričaju srpski ili svoj jezik?

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je, nakon reagovanja Zaštitnika građana povodom zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina u Srbiji, zatražilo od izdavača udžbenika za srpski jezik za osmi razred osnovne škole da do sredine maja 2022. godine izmene sporni deo sadržaja u vezi sa nazivima južnoslovenskih jezika.

Naime, Zaštitnik građana je po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i nadležnog ministarstva i utvrdio da je u spornom udžbeniku navedeno da se Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.

S obzirom na to da se takvom definicijom negira postojanje jezika nacionalnih manjina, što je u suprotnosti sa Evropskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima koju je Republika Srbija ratifikovala, posebno što se hrvatski i bosanski jezik koriste u zvaničnoj službenoj upotrebi u našoj zemlji, Zaštitnik građana je u preporukama za otklanjanje nedostataka od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja zatražio da do početka naredne školske godine povuče iz upotrebe ovaj udžbenik.

Međutim, potpredsednik Društva za srpski jezik profesor Veljko Brborić za 24sedam ističe da je reč o jednom, istom jeziku i da je to jedino lingvistički ispravno.

- Lingvistička nauka tvrdi, i to ne lingvistička nauka samo u Srbiji odnosno srbistika, da je reč o istom jeziku. To imate u radovima na ovu temu. Radi se o jednom jeziku koji je vukovski. Niko ne spori da svaka nacija, svaka kultura i svaka država ima pravo da imenuje svoj jezik onako kako hoće, ali mišljenje srpskih lingvista je takvo - kaže prof. Brborić.

Kako kaže, jednim jezikom ga nazivaju i u Evropi.

- U Austriji se jezik kojim govore Austrijanci zove nemački, jer oni kažu da je reč o istom jeziku. Austrijanci u Beču, inače, jezik o kome je ovde reč nazivaju BHS, odnosno oni bošnjački, hrvatski i srpski nazivaju istim imenom jer ga smatraju jednim jezikom, što i jeste - kaže Brborić, i dodaje:

- Gde god da imate takve katedre, znajte da one nisu razdvojene jer je reč o lingvistički istom jeziku. Niko ne brani Hrvatima da jezik nazivaju svojim imenom, niko ne brani Bošnjacima da jezik nazivaju svojim imenom, ali nemojte da nas terate da mi kažemo da su posredi različiti jezici.

Profimedia

Profesor Veljko Brborić objašnjava i da su najveći hrvatski lingvisti govorili da su sve radili po Vuku Karadžiću i Đuri Daničiću.

- Hrvatski jezik je standardizovan krajem 19. veka, i hrvatski lingvista Ivan Broz, koji je napisao hrvatski pravopis, rekao je: "Ja sam ovde uradio sve onako kako su napisali Vuk i Daničić, samo sam na nekoliko mesta odstupio od toga." Sto godina kasnije, dok je još postojala zajednička država, Dalibor Brozović, najveći hrvatski lingvista, koji je bio i političar, takođe je rekao da je hrvatska lingvistika prihvatila Vukova fonološka načela. Dakle, oni su prihvatili taj model, lingvistički je reč o jednom jeziku, i mi to moramo istaći - kaže on.

- Ponavljam, legitimno je da oni jezik zovu svojim imenom, ali nemojte od nas očekivati da mi prihvatimo da su to sve različiti jezici. Ovde je reč o naučnom pristupu, politički pristup je nešto drugo i oni svoj jezik mogu nazivati kako hoće, mi to niti hoćemo, niti možemo da branimo -zaključuje prof. Brborić.

Pritužbe na nauku ili na politiku?

Zaštitnik građana je, naime, zamerio Ministarstvu prosvete da je "povredilo prava nacionalnih manjina“ jer je odobrilo udžbenik "u kojem se negira postojanje bosanskog jezika“, ali i Zavodu za unapređenje obrazovanja i vaspitanja koji je "prilikom ocene rukopisa morao da uzme u obzir da način na koji je Odbor za standardizaciju srpskog jezika definisao podelu južnoslovenskih jezika može da ima povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje u neravnopravan položaj njihovih priznatih jezika u Srbiji.“

Time je prozvan i Odbor za standardizaciju srpskog jezika, naučna institucija SANU koja se izjašnjava o procesu odobravanja udžbenika, a čiji je stav da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenački i srpski jezik, a da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski.

Srbija je, ipak, 2005. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, među kojima je maternji jezik Bošnjaka – bosanski.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi