Skuplje i Srbima i Crnogorcima: Zašto komšije nemaju platni promet?

20.09.2023

07:35

0

Ceh toga što se platni promet dve susedne države odvija „preko Frankfurta“, plaćaju privrede obe zemlje jer godišnje gube milione evra na provizije

Skuplje i Srbima i Crnogorcima: Zašto komšije nemaju platni promet?
Copyright Profimedia/Pixabay

Deluje neverovatno ali dve susedne države u Evropi u 21. veku nemaju direktni međusobni platni promet, nego za to koriste korespodentske banke u trećim zemljama. Nažalost, ova anomalija tiče se Srbije i Crne Gore, čije kompanije i banke već petnaestak godina plaćaju provizije u Nemačkoj i Švajcarskoj za transakcije koje obavljaju međusobno.

Ova besmislena situacija, i nepotreban trošak koji stvara privredama obe zemlje, istaknuta je i prilikom nedavne posete srpskog ministra trgovine Podgorici. Zašto je to tako i zašto trenutno izgleda verovatnije da će Srbija i Crna Gora pre dobiti zajednički autoput (Beograd – Bar) nego platni promet, 24sedam se raspitao kod finansijskih stručnjaka.

Šta kaže CBCG?

- Situacija je vrlo jasna a njeno rešenje jednostavno. Međutim, nedostaje politička volja, pre svega sa crnogorske strane – kaže za 24sedam Predrag Drecun, finansijski konsultant iz Crne Gore, nekadašnji direktor Univerzal kapital banke i Prve banke iz Crne Gore.

Drecun navodi da dosadašnje uobičajeno opravdanje zašto se po ovom pitanju ništa ne menja, sadržano u „neverovatnoj izjavi iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) da banke nemaju ekonomski interes“, ne samo da nije tačno, nego ni ne treba da bude polazna tačka za razmatranje ovog problema.

- Logično je da banke ne budu zainteresovane da smanje trošak novčanih transakcija, ali privreda ima jer gube i novac na plaćanje provizija ali i bespotrebno čekaju da im „legne na račun“. Pritom, platni promet je par ekselans državna svojina i nacionalni resurs, kao što su to na primer frekvencije u telekomunikacijama. Država određuje kada će i kome to dati, tako da bi trebalo da se ozbiljnije pozabavi ovim problemom, ne treba tu banke mnogo da se pitaju. Nekada je to jako efikasno u Jugoslaviji radila Služba državnog knjigovodstva, sve do cepanja države - ističe Drecun.

Prema procenama iz crnogorske privrede, koje je u julu preneo Radio Slobodna Evropa, ušteda samo na provizijama bi bila 10 miliona evra godišnje. Iz CBCG negiraju taj obim, i prema njihovim analizama, u 2020. i 2021. od transakcija sa Srbijom banke su u Crnoj Gori prihodovale 4,2 miliona evra.

Profimedia
 

Kada se problem postavi kao samo politički, onda zapravo i ne bi trebalo da bude problem i vrlo brzo bi mogao da se reši.

- Po mom dubokom uverenju, tehnički bi trebalo samo nedelju dana da se uspostavi direktan platni promet i da svima bude bolje. Bitno je jedino da su privrednici za to a Srbija je Crnoj Gori najveći ekonomski partner i imali bi mnogo više koristi od toga nego Srbija– napominje Drecun.

Ali, rešavanjem ovog problema „zaradila“ bi i Srbija, kaže za 24sedam profesor Veroljub Dugalić, bankar i ranije dugogodišnji generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

- Mi na to tržište izvozimo mnogo i imamo odlične trgovačke veze. Logično bi bilo da ovog problema nema, jer nam pravi velike probleme – kaže nam Dugalić.

NBS i 19 banaka spremni za saradnju

Zanimljivo je da sporazum o platnom prometu, zapravo, već postoji. Godinu dana nakon što je Crna Gora izašla iz zajedničke državne zajednice sa Srbijom, potpisan je 2007. godine Sporazum o međunarodnom kliringu Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije, pod pokroviteljstvom Narodne banke Srbije.

nbs.rs
 

Sporazum je zaživeo između BiH i Srbije, ali Crna Gora se u taj sistem nikada nije uključila.
Od 2018. godine u CBCG insistiraju da se platni promet uspostavi preko TIPS (TARGET Instant Payment Settlement), sistema koji je pokrenuo evropski sistem a kao projekat pod pokroviteljstvom Berlinskog procesa (OPEN Balkan), inicijative čiji je cilj povezivanje zapadnobalkanskih zemalja i Evropske unije na putu ka članstvu u EU.

Smatraju da je bolje rešenje kroz povezivanje centralnih banaka zemalja Zapadnog Balkana i Evropske centralne banke nego povezivanje sa klirinškim sistemom Narodne banke Srbije i nekih novih regionalnih inicijativa.

Iz Narodne banke Srbije za 24sedam kažu da su u toku razgovori na tehničkom nivou na temu potencijalnog priključenja CBCG i poslovnih banaka iz Crne Gore u Međunarodni kliring sistem NBS.

- Ističemo da je jedna od banaka koje posluju u Crnoj Gori nedavno iskazala interesovanje za priključenje u ovaj sistem, prepoznajući da bi joj korišćenje ovog sistema donelo značajno niže troškove, odnosno da transfer sredstava ka Republici Srbiji izvršava uz minimalni trošak.

Pregovori u toku...

Tehnički razgovori su već započeti i Narodna banka Srbije će sa svoje strane pružiti svu pomoć i podršku kako bi se uključenje ove banke u Međunarodni kliring sistema u devizama i realizovalo.

- Verujemo da će i ostale banke iz Crne Gore prepoznati značaj ovog sistema i uskoro se obratiti ovim povodom – kažu nam iz srpske centralne banke.

Iz NBS ističu da se plaćanja između banaka i građana iz dveju zemalja učesnica u MK realizuju u toku samo jednog dana, uz znatno niže troškove i bez potrebe za posredovanjem korespondentskih banaka iz trećih država. U sistemu je 12 banaka sa sedištem u Srbiji i sedam banaka sa sedištem u BiH.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike