100 dana rata u Sudanu: Narod ispašta zbog sukoba dva generala

25.07.2023

21:18

0

Autor: N.P.

Bilo je najmanje 16 dogovora o prekidu vatre, ali je svaki prekršen

100 dana rata u Sudanu: Narod ispašta zbog sukoba dva generala
Sukobi u Sudanu su počeli 15. aprila - Copyright Profimedia/Ahmed Satti / Anadolu Agency

Rat u Sudanu koji je sredinom aprila izbio između Vojske Sudana i specijalnih formacija pod nazivom Snage za brzu podršku (RSF), uprkos nizu mirovnih inicijativa i proglašenih primirja, ne smiruje se.

Sukob je 15. aprila izbio između generala Abdela Fataha el Burhana i generala Muhameda Hamdana Dagala, poznatog i kao Hamedti ili Hameti (Mali Muhamed), a prestonica Kartum je postala krvavo ratište. Od tada se konflikt raširio i na druge delove zemlje.

Ima li nade za mir?

U maju su se dve sukobljene strane složile da pregovaračke timove pošalju u Džedu kako bi započeli razgovore pod pokroviteljstvom Saudijske Arabije i SAD. Usledilo je najmanje 16 dogovora o prekidu vatre, ali je svaki prekršen.

Profimedia
Muhamed Hamdan Dagalo (levo) i Abdel Fatah al Burhan

Mesec dana kasnije pregovori su suspendovani kada se regularna vojska povukla, navodeći da RSF nisu pokazale posvećenost.

Bilo je naznaka da će se pregovori nastaviti sredinom jula, ali se to nije dogodilo. Za to vreme, Afrička unija je rešila da uzme stvar u svoje ruke. Prema njihovim planovima, trebalo je da se pokrene politički dijalog između vojnih, civilnih i društvenih aktera kako bi se rešio sukob, ali i uspostavili okviri za tranzicioni period i osnivanje civilne vlade.

Za razliku od sastanaka u Džedi, samitu Afričke unije su prisustvovali članovi civilne koalicije koja je nekada delila vlast sa vojskom, pre nego što su dva generala 2021. povela državni udar.

Međutim, ni ovaj samit nije doneo očekivane rezultate.

Potom je na scenu stupio Međuvladin organ za razvoj (IGAD), regionalno telo sačinjeno od osam država tzv. Roga Afrike. Komitet, koji je uključivao Keniju, Etiopiju, Džibuti i Južni Sudan, trebalo je da se posveti sudanskoj krizi, ali je skup 10. jula bojkotovala delegacija sudanske vojske.

Sa druge strane, vojska je pozdravila samit u Kairu 13. jula kojim je predsedavao egipatski predsednik Abdel Fatah al Sisi, sa kojim je blizak general Al Burhan.

Egyptian Presidency Media Office via AP
Samit u Kairu

Al Sisi je istakao da je neophodno uspostaviti prekid vatre i humanitarne koridore i izgraditi okvir za dijalog koji bi uključio sve sudanske političke partije.

Učesnici su se složili da se formira mehanizam sačinjen od ministara spoljnjih poslova sedam susednih država kako bi se sukob priveo kraju, a plan su pozdravile obe zaraćene strane.

Ipak, obe strane nisu dosad bile zainteresovane za traženje rešenja već radije za kupovinu vremena kako bi se izborile za međunarodna priznanja.

Dvojica sukobljenih moćnika zapravo su već godinama najuticajnije ličnosti Sudana, što je nasleđe Omara al Bašira, čiji su generali obojica bili, i kog su zajedno oborili državnim udarom.

Potom je započeo krhki period tranzicije ka civilnoj upravi, što su obojica podržala, makar deklarativno, da bi potom zajedno oborili prelaznu upravu novim državnim udarom. 

Vojska Sudana RSF naziva "milicijom podržanom iz inostranstva". Za Hametijem je raspisana poternica. 

AP Photo
Borbe u Kartumu

Sa druge strane, Hameti je za Al Burhana tvrdio da je "zločinac koji je uništio zemlju". Hameti je takođe tvrdio da se njegove snage brane od "radikalnih islamista" u Sudanu.

Usred svega toga nalazi se narod koji najviše ispašta.

Procenjuje se da je stradalo najmanje 3.000 ljudi, ali se sumnja da je taj broj daleko veći. Oko 2,6 miliona ljudi je raseljeno širom zemlje, a više od 750.000 ih je otišlo u susedne države.
Organizacija "Save the Children" je prijavila da je alarmantan broj devojčica koje su silovane.

Zemlja državnih udara

Sudan, u značenju "zemlja crnih", drevni je arapski naziv za pojas Sahela, prelaznu zonu od pustinjskog severa ka savanskom pojasu. 

Proteže se od zapadne obale Afrike, Senegala, pa sve do današnje države Sudan, Etiopije i Eritreje, odnosno Crvenog mora. Istorijski, država Sudan je oblikovana voljom Britanaca. Postojao je i Francuski Sudan, današnji Mali. Godine 2011, kada se južni deo otcepio, obrazovana je i država Južni Sudan. 

Današnji Sudan je druga po površini afrička država, posle Alžira, a najveći deo zemlje čini pustinja. Jug, sada samostalna država, velikim delom je močvarno područje pogodno jedino za sezonsko stočarstvo, kada se vode razlivenog Belog Nila povuku i kada prođe sezona kiša. 

Sudan nastanjuje, kako se procenjuje, više od 45 miliona ljudi, od čega su 70 odsto sudanski Arapi.  

Profimedia
Kartum se ranije držao podaleko od velikih sukoba, ali se i to sada promenilo

Nezavisno od stvarnog etničkog, pa i rasnog porekla, oni sebe smatraju Arapima. Osim toga, postoje desetine etničkih grupa, među kojima su brojne nezadovoljne, uz niz separatističkih pokreta, ne samo u Darfuru. 

Od sticanja suverenosti januara 1956. Sudan je prošao kroz petnaestak državnih udara, više građanskih ratova, a separatističke pobune manje-više sve vreme tinjaju na obodima.

Samo središte nacije, Kartum i centralna arapska zona zemlje do sada su bili daleko od težih sukoba. 

U tom smislu, rat koji je izbio u aprilu je doneo nešto sasvim novo. 

Sudan je već obeležio rat u Darfuru tokom koga je stradalo oko 300.000 ljudi. 

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike