24 pseudonima iza kojih se kriju veliki majstori pisane reči: Da li znate ko su Meri Vestmakot, Ben Akiba, Boz i Oror Dipon?

Dela govore o ljudima. O piscima posebno. Stvaralaštvo velikih imena svetske i domaće književnosti predstavlja sinonim onoga što nazivamo kvalitetnom literaturom koja nema rok trajanja i kojoj se često vraćamo. Ali, pored sinonima, tu su i pseudonimi! Nije redak slučaj da su neki od najvećih pisaca, iz samo njima znanih razloga, koristili pseudonime koji su ih proslavili.

Neki su to radili zbog želje za anonimnošću, drugi ne bi li izbegli negativne kritike, treći radi provere sopstvenih mogućnosti i kvaliteta, četvrti iz čiste zabave, ili jednostavno jer im prava imena nisu bila dovoljno atraktivna, zvučna i komercijalna. Bilo je i onih koji su krili svoj identitet iz ozbiljnijih razloga kao što su politički progon, strah ili osuda javnosti.

Mnogi od najznačajnijih pisaca u istoriji književnosti odlučili su se za korišćenje pseudonima, često iz razloga koji su se kretali od umetničkog identiteta do lične sigurnosti. Pseudonimi su im omogućili da se distanciraju od svojih pravih imena, istražuju različite stilove i teme, te se bore protiv društvenih predrasuda. U ovom tekstu istražujemo 24 poznata pseudonima i njihove stvarne identitete, kao i razloge zbog kojih su autori odabrali da pišu pod drugim imenima.

Mark Tven – Samuel Langhorne Clemens

Mark Tven, jedan od najvažnijih američkih pisaca, poznat je po svojim romanima kao što su "Pustolovine Huckleberryja Finna" i "Pustolovine Toma Sawyera". Pseudonim "Mark Tven" potiče od rečnog termina koji označava dubinu od "dva hvata" (signal da je voda dovoljno duboka za bezbednu plovidbu brodom), što simbolizuje njegovu povezanost s rečnom kulturom i životom na reci Mississippi. Njegova dela često istražuju teme društvene pravde, rase i identiteta, a njegov oštar humor i kritika društva ostavili su dubok trag u američkoj književnosti.

Wikipedia

Branislav Nušić – Ben Akiba

Branislav Nušić bio je jedan od najznačajnijih srpskih komediografa i književnika. Njegov pseudonim "Ben Akiba" ukazuje na njegov humor i sposobnost da kritikuje društvo kroz komediju. Nušićeve komedije, kao što su "Narodni poslanik" i "Sumnjivo lice", bave se ljudskim slabostima i društvenim normama, pružajući oštru satiru koja ostaje relevantna i danas.

Wikipedia

Maksim Gorki – Aleksej Maksimovič Pješkov

Maksim Gorki, istaknuti ruski pisac i politički aktivista, poznat je po svojim romanima kao što su "Majka" i "Mali ljudi". Pseudonim "Maksim Gorki" simbolizuje njegov borbeni duh i posvećenost radničkoj klasi. Njegova dela se fokusiraju na ljudsku patnju, socijalnu pravdu i ljudsku izdržljivost, a često kritikuju društvene nepravde svog vremena.

Žorž Sand – Oror Dipon

Žorž Sand, francuska književnica, bila je pionir ženskog pisanja u 19. veku. Korišćenjem muškog pseudonima "Žorž", omogućila je sebi da se bavi temama koje su u to vreme bile rezervisane za muškarce, poput ljubavi i slobode. Njena dela, kao što su "Indiana" i "Konsuelo", istražuju emocionalne složenosti ženskog identiteta i borbu za autonomiju.

Šarlot, Emili i En Bronte – Karer, Elis i Ekton Bel

Sestre Bronte, poznate po svojim romantičnim i gotičkim romanima, koristile su pseudonime "Karer", "Elis" i "Ekton Bel" da bi se zaštitile od predrasuda prema ženama autorima. Njihova dela, uključujući "Džejn Ejr" (Šarlot) i "Vetar kroz klanac" (Emili), istražuju unutrašnje živote svojih likova, borbe sa društvenim normama i žudnju za slobodom.

Profimedia

Agata Kristi – Meri Vestmakot

Agata Kristi, kraljica misterije, poznata je po svojim detektivskim romanima, kao što su "Ubistvo u Orient Expressu" i "I onda nije bilo nikoga". Korišćenje pseudonima "Meri Vestmakot" omogućilo joj je da se okuša u pisanju ljubavnih romana, otkrivajući tako različite aspekte svog talenta. Njeni likovi, kao što su Hercule Poirot i Miss Marple, postali su legendarni u svetu književnosti.

Stendal – Meri Henri Bejl

Stendal, francuski pisac, poznat je po svojim romanima kao što su "Crveno i crno" i "Parmaška opatija". Njegov pseudonim odražava njegov napor da se odvoji od društvenih normi svog vremena. Njegova dela istražuju kompleksne ljudske emocije i strasti, često se fokusirajući na pojedince koji se bore za svoje mesto u društvu.

Karlo Kolodi – Karlo Lorencini

Karlo Kolodi, autor klasične dečje priče "Pinokio", koristio je pseudonim kako bi se fokusirao na pisanje za decu. Njegova priča o drvenom dečaku koji želi postati dečak od mesa i krvi postala je simbol moralnih vrednosti i odrastanja. Kolodijev pseudonim takođe odražava njegovu ljubav prema igri i fantaziji.

Profimedia

Čarls Dikens – Boz

Čarls Dikens, jedan od najpoznatijih engleskih pisaca, koristio je pseudonim "Boz" u svojim ranim delima. Njegovi romani, kao što su "Oliver Twist" i "David Koperfild", istražuju društvene nepravde, siromaštvo i ljudsku prirodu, a Dikens je postao poznat po svojim živopisnim likovima i dubokom razumevanju ljudskih emocija.

Lav Trocki – Lev Davidovič Bronštajn

Lav Trocki, istaknuti boljševik i teoretičar revolucije, koristio je pseudonim kako bi se zaštitio od političkih progona. Njegova dela, koja se bave marksizmom i socijalističkom teorijom, kao što su "Permanentna revolucija", ostavila su značajan uticaj na političku misao 20. veka. Trockijeva borba protiv Staljinove vlasti takođe je oblikovala njegovu ličnu i političku sudbinu.

Vladimir Nabokov – Vladimir Sirin

Vladimir Nabokov, autor romana "Lolita" i "Pale Fire", koristio je pseudonim "Vladimir Sirin" u ranim danima svoje karijere u Rusiji. Ovaj pseudonim omogućio mu je da se distancira od svoje ruske prošlosti dok je istraživao teme identiteta, ljubavi i umetnosti. Nabokov je poznat po svom sofisticiranom stilu i majstorskoj upotrebi jezika.

Profimedia

Pablo Neruda – Ricardo Eliecer Neftali Reus Basoalto

Pablo Neruda, čileanski pesnik i dobitnik Nobelove nagrade, bio je poznat po svojim emotivnim i strastvenim pesmama. Pseudonim "Pablo Neruda" izabran je u čast češkog pesnika Jana Nerude. Njegova dela, uključujući "Pesme o ljubavi", istražuju teme strasti, društvene pravde i identiteta, a Nerudina poezija ostavlja snažan uticaj na čitaoce širom sveta.

Džordž Orvel – Erik Artur Bler

Džordž Orvel, autor poznatih romana "1984" i "Životinjska farma", koristio je pseudonim kako bi se distancirao od društvenih normi i pisao o kontroverznim temama, kao što su totalitarizam i ljudska prava. Njegov rad je poznat po oštrom kritičkom pogledu na društvo i vlast, a Orvelova analiza moći i kontrole ostaje relevantna i danas.

Profimedia

Čarls Bukovski – Henri Kinaski

Čarls Bukovski, američki pesnik i romanopisac, stvorio je pseudonim "Henri Kinaski" kao alter ego koji je predstavljao njegovu surovu stvarnost i životne borbe. Njegova dela, kao što su "Post Office" i "Women", bave se temama marginalizacije, zavisnosti i ljubavi, dok Bukovski piše u jednostavnom, ali moćnom stilu.

Luis Kerol – Čarls Latvidž Dodžson

Luis Kerol, autor "Alise u zemlji čuda", koristio je pseudonim kako bi se posvetio svojoj maštovitoj literaturi, daleko od akademskih obaveza. Njegova dela obeležavaju fantastični svetovi i igre reči, istražujući dečju maštu i logiku. Kerolova sposobnost da spoji humor i filozofiju učinila je njegovo delo bezvremenskim.

Oskar Vajld – Fingal O’Flaerti Vilis

Oskar Vajld, irski dramski pisac i pesnik, koristio je pseudonim kako bi istraživao svoje provokativne i kontroverzne ideje. Njegova dela, kao što su "Slika Dorijana Greja" i "Važno je zvati se Ernest", bave se temama estetike, ljubavi i identiteta. Vajldov šarm i duhovitost učinili su ga jednim od najomiljenijih književnih likova.

Profimedia

Džoana Ketlin Rouling – Robert Galbrajt

Džoana Rouling, autorka serijala "Harry Potter", koristila je pseudonim "Robert Galbrajt" kako bi se okušala u pisanju za odrasle. Ovaj potez omogućio joj je da istražuje mračnije teme u romanima kao što je "Užasan posao". Roulingina sposobnost da stvara bogate, fantastične svetove i složene likove učinila je njen rad izuzetno popularnim širom sveta.

Džordž Eliot – Meri En Evans

Džordž Eliot, britanska književnica, koristila je pseudonim kako bi izbegla predrasude prema ženama autorima u viktorijanskoj eri. Njena dela, kao što su "Middlemarch" i "Silas Marner", bave se kompleksnim ljudskim emocijama i društvenim pitanjima. Eliot je postavila temelje za buduće generacije žena u književnosti.

Volter – Fransoa Mari Arue

Volter, francuski filozof i književnik, postao je sinonim za prosvetiteljske ideje i kritiku društvenih normi. Njegov pseudonim, kao i njegovo delo "Kandide", istražuju ljudsku prirodu i moralna pitanja. Volterova sposobnost da kombinuje satiru i filozofiju učinila je njegov rad ključnim u oblikovanju modernog mišljenja.

Mir-Jam – Milica Jakovljević

Milica Jakovljević, poznata kao Mir-Jam, bila je jedna od najomiljenijih srpskih spisateljica. Njena dela, kao što su "Ranjeni orao" i "Samac u braku", istražuju ljudske emocije i društvene odnose. Pseudonim "Mir-Jam" odražava njenu umetničku viziju, a njena sposobnost da stvara duboke likove ostavila je snažan uticaj na srpsku književnost.

Profimedia

Džek London – Džon Grifit London

Džek London, američki romanopisac i novinar, poznat je po svojim avanturističkim romanima kao što su "Zov divljine" i "Bela očnjaka". Njegov pseudonim bio je način da se poveže s narodnim životom i prirodom. Londonova dela istražuju teme preživljavanja, ljudske borbe i društvenih nepravdi.

Gustav Flober – Gustaf Flaubert

Gustav Flober, francuski romanopisac, poznat je po svom delu "Gospodin Bovar" koje istražuje ljudsku psihu i društvene norme. Njegov pseudonim odražava njegovu želju da se distancira od lične prošlosti dok je istraživao umetnost i ljudsku prirodu. Flaubertova preciznost i posvećenost stilu učinili su ga jednim od najvažnijih pisaca 19. veka.

Herman Melvil – Heman Melvil

Herman Melvil, autor klasika "Moby Dick", koristio je pseudonim kako bi istraživao teme mora, identiteta i ljudske sudbine. Njegov rad se odlikuje složenim likovima i dubokim filozofskim pitanjima, a Melvilova sposobnost da spoji avanturu i introspekciju ostavila je snažan uticaj na američku književnost.

Ričard Brajt – Ričard Prang

Ričard Brajt, poznat po svojim radovima o društvenim pitanjima i ljudskim pravima, koristio je pseudonim kao način da istraži identitet i izraz kroz književnost. Njegova dela, koja se bave pitanjima društvenih nepravdi, čine ga važnim glasom u savremenoj literaturi.

Bonus video:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi