Čovek koji je izmislio Velikog Brata i slao mrtve pacove sa rođendanskim čestitkama: Ko je bio Džordž Orvel?

22.01.2024

11:30

0

Autor: Dejan Ćirić

U svojim delima čvrsto se drži ideala društvene kritike, demokratskog socijalizma i suprotstavljanja totalitarizmu

Čovek koji je izmislio Velikog Brata i slao mrtve pacove sa rođendanskim čestitkama: Ko je bio Džordž Orvel?
Džordž Orvel - Copyright Profimedia

Sigurno je da ste čuli za čuveni distopijski roman „1984“, kao i za „Životinjsku farmu“, ali ste se možda zapitali ko je, zapravo, njihov autor Džordž Orvel.  U ovom tekstu donosimo zanimljive detalje o životu i radu jednog od najvažnijih i najuticajnijih autora u istoriji književnosti.

Orvel je rođen 25. juna 1903. godine u Motihariju (Bengal, Britanska Indija) pod imenom Erik Artur Bler. Sa majkom i sestrom se odselio u Englesku. Orvelova porodica bila je suviše siromašna da bi se upisao u državnu školu, ali je zato dobio stipendiju za školu Sveti Kiprijan u Istbornu, u Istočnom Saseksu.

Džordž Orvel/Profimedia
 

Prezirao je ovu školu koja mu je kasnije poslužila kao inspiracija za esej „Such, Such Were the Joys“, koji je objavljen posthumno i u kome opisuje vreme provedeno u Svetom Kiprijanu. Orvel je krenuo u prestižni internat Iton maja 1917. godine. Dok je bio na Itonu, objavljivao je radove u nekoliko publikacija. Porodica je bila suviše siromašna da ga pošalje na koledž, a ni njegove ocene nisu bile impresivne, tako da je pristupio imperijalnoj policiji u Burmi.

Najpoznatija dela

Orvel je pisao romane i eseje, a radio je i kao novinar i kritičar. U svojim delima čvrsto se drži ideala društvene kritike, demokratskog socijalizma i suprotstavljanja totalitarizmu. Pisao je i književne kritike i poeziju. Najpoznatiji je po romanima „Životinjska farma“ (1945) i „1984“ (1949). Napisao je i publicistička dela „Niko i ništa u Parizu i Londonu“ (1933), „Put za Vigan“ (1937) i „Kataloniji u čast“ (1938). „Niko i ništa u Parizu i Londonu“ opisuje period života koji je Orvel proveo u siromaštvu boraveći u Parizu i Londonu. „Put za Vigan“ ističe patnju engleske sirotinje i klasne podele. „Kataloniji u čast“ prikazuje Orvelova lična iskustva iz borbe u Španskom građanskom ratu na strani POUM-a, Radničke partije marksističkog jedinstva španske komunističke partije.

Profimedia
 

„Životinjska farma“

Poznata novela „Životinjska farma“ objavljena  je 1945. godine. U ovoj knjizi grupa životinja na farmi sprovodi u delo pobunu protiv svog farmera, čoveka, u pokušaju da uspostave utopijsko društvo. Na nesreću ustanak propada i farma se pretvara u diktaturu pod svinjom po imenu Napoleon. Orvelova namera je bila da fikcionalizuje događaje koji su doveli do revolucije u Rusiji 1917, a zatim i Staljinove vladavine Sovjetskim Savezom. Nameravao je da kritikuje Staljina i njegovu brutalnu vladavinu, što je stav koji je razvio tokom Španskog građanskog rata. U eseju „Zašto pišem“ Orvel objašnjava i da je „Životinjska farma“ prvi roman fikcije u kome je načinio svestan napor da „spoji političku i umetničku svrhu u jednu celinu“.

Promo/Laguna
 

„1984“

Roman „1984“ Orvel je objavio 1949. godine. Ovo je njegova deveta knjiga, ujedno i poslednja koja je završena dok je bio živ. Inspiracija za stvaranje distopijskog režima u romanu bili su autoritarni režimi u Staljinovom Sovjetskom Savezu i nacističkoj Nemačkoj.

Priča se odvija godine 1984, kada se svet nalazi u neprekidnom ratnom stanju. Diktator Veliki Brat upravlja totalitarnom teritorijom Pista jedan, ranije poznatom kao Velika Britanija. Veliki Brat dobija podršku zahvaljujući kultu ličnosti koji kreira i plasira Policija misli, produžena ruka Partije.

Profimedia
 

Glavni junak je Vinston Smit, prilježni i prosečni vladin službenik u Ministarstvu istine. Smit prezire Partiju i potajno priželjkuje pobunu, vodi ilegalni dnevnik i stupa u vezu sa koleginicom Džulijom. Zajedno saznaju za Bratstvo, tajni pokret otpora. Kada Smit pokuša da stupi u kontakt sa Bratstvom, nailazi na tajnog operativca Partije. Smit biva uhapšen i mučen, kako mentalno tako i fizički, u Ministarstvu ljubavi, a puštaju ga nakon što je iskreno zavoleo Velikog Brata.

Orvel je pred kraj života imao problema sa zdravljem i borio se sa tuberkulozom. Umro je 21. januara 1950, u 46 godini života. Sahranjen je na parohijskom groblju Crkve Svih Svetih u Saton Kortniju u Oksfordširu. U epitafu na njegovom grobu ne pominje se njegovo umetničko ime, već piše: „Ovde leži Erik Artur Bler / rođen 25. juna 1903. / umro 21. januara 1950.“

Profimedia
 

Zanimljivosti o Džordžu Orvelu

Orvel je namerno dozvolio da ga uhapse zbog opijanja u Londonu samo da bi iskusio zatvorski sistem. Proveo je u zatvoru 48 sati. Ovim iskustvom je potkrepio knjigu „Niko i ništa u Parizu i Londonu“.

Znao je sedam jezika: engleski, francuski, burmanski, grčki, nemački, španski i latinski.

Pravio je nestašluke kao mlad učenik. Iz jedne škole su ga izbacili zato što je gradskom geometru poslao mrtvog pacova sa rođendanskom čestitkom. Kasnije je ismevao školskog upravnika kroz satiričnu pesmu koju mu je posvetio. Takođe je umeo da zove oglase i sprda se sa prodavcima šale radi.

Izmislio je nekoliko reči među kojima su grupno mišljenje, dvomisao, zlomisao, neosoba, Veliki Brat i policija misli. Čak je i od njegovog imena nastala nova reč: „orvelovski“.

Profimedia
 

Imao je stalan posao kao komentator u jednoj Bi-Bi-Sijevoj radio-emisiji. Radio je kao propagandista koji je engleskoj publici širio pozitivne vesti.

Dok je bio policajac u Indiji, Orvel je na zglavcima istetovirao male krugove za koje je verovao da predstavljaju male grejpfrute.

Bio je toliko visok (190 centimetara) da je postojala opasnost da ga pogode u glavu dok je bio vojnik u Španiji. Pogodili su ga u grkljan 1937. godine, od čega se oporavio.

Kod kuće je imao mnogo domaćih životinja, između ostalih i kozu Mjurijel. U „Životinjskoj farmi“ postoji koza po imenu Mjurijel, koja je jedan od inteligentnijih i dopadljivijih likova u romanu.

Skovao je izraz „hladni rat“ u eseju „Ti i atomska bomba“ iz 1945. godine.

Profimedia
 

Zaostavština Džordža Orvela

Orvel nesumnjivo ima trajni uticaj na književnost. Roman „1984“ i dalje je relevantan i mnogi ga obožavaju i dan-danas. Termini koje je pisac uveo, kao što su „policija misli“ i „Veliki Brat“, postali su opštepoznati. Orvelovi romani su često lektira u srednjim školama. Tako njegova zaostavština i dalje živi.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: bookriot.com

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike