Seksualno zlostavljano dete najčešće ćuti pred roditeljima! Stručnjaci upozoravaju da je jedna rečenica ključna

17.01.2021

19:30 >> 20:13

0

Autor: Jovana Vrećo

Školski psiholog Branka Tišma za 24sedam naglašava kako je detetu najteže da prihvati činjenicu da roditelj mora da sazna šta se desilo

Seksualno zlostavljano dete najčešće ćuti pred roditeljima! Stručnjaci upozoravaju da je jedna rečenica ključna
Copyright Foto: Profimedia

Vest da je poznati vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić osumnjičen da je seksualno zlostavljao glumicu Milenu Radulović (26), kad je imala samo 17 godina šokirala je celu Srbiju.

Aleksić je danas uhapšen zbog sumnje da je vremenskom periodu od 2012-2020. u prostorijama škole glume u Beogradu, čiji je vlasnik, seksualno napastvovao pet svojih učenica, od kojih su dve za vreme izvršenja krivičnog dela bile maloletne.

Ubrzo nakon što je obelodanjena njena ispovest, Milena je dobila veliku podršku od svojih kolega, ali i drugih javnih ličnosti koje su njenu priču delile na društvenim mrežama.

S obzirom na to da se cela situacija dešavala u jednoj obrazovnoj ustanovi i da su mnogi roditelji sada zabrinuti jer im deca idu u škole glume, plesa, sporta… postavlja se pitanje koliko je, sa jedne strane, osobi, pogotovo maloletnoj, teško da prizna da se dogodilo tako nešto, a sa druge da roditeljima da prepoznaju da nešto nije u redu sa njihovim detetom.

Ko je osoba od poverenja

Školski psiholog Branka Tišma za “24sedam” naglašava da je ključno u ovakvim situacijama da se dete bilo kome iz okruženja poveri i ispriča šta se desilo.

– Najčešće te osobe nisu roditelji, već neke druge bliske osobe, iz uže porodice, drugari, vršnjaci ili neko u školi. Često se deca poveravaju razrednim starešinama ili nekom stručnom saradniku – objašnjava naša sagovornica.

Pročitajte još:

Dodaje kako je detetu najteže da prihvati činjenicu da roditelj mora da bude obavešten i da sazna šta se desilo.

Kada je u pitanju slučaj kao što je silovanje, objašnjava naša sagovornica, deca se tada najčešće osećaju da su kriva.

– Misle da su oni nešto uradili čime su pokrenuli takvo dešavanje. Zato im je teže da to bilo kome priznaju – navodi Tišma.

“I kad si kriv, ti si moje dete”

Psiholog ističe da u prvoj fazi, kada prepoznamo da se to dogodilo, važno je da roditelji ponavljaju deci da su uvek na njihovoj strani: -Prvo bi trebalo da detetu damo podršku, pre nego što povedemo direktan razgovor, jer to podrazumeva njihovo ponovno suočavanje sa nemilim događajem, koji često može da ih povredi.

Psiholog Tišma ističe da bi roditelji, od malena, deci trebalo da ponavljaju da su tu za njih, šta god da im se desi. – Važno je da od roditelja do deteta dođe poruka: I kad si kriv, ti si moje dete – zaključuje naša sagovornica.

Promene vidljive

Prema njenim rečima, u takvim neprimerenim situacijama postoji više vidljivih promena kod deteta.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

– Obično postoji promena u ponašanju, bilo koje vrste, a najčešće pad školskog uspeha – navodi Tišma i dodaje da se javljaju nesanica, podočnjaci, razdražljivost.

Ipak, naglašava da bi to trebalo da razlikujemo, jer se često dešava i kod dece koja imaju neke duge probleme.

Zato je, kako kaže naša sagovornica, u prevazlilaženju problema bitno da se roditelji što više uključe i preduzme sve u zaštiti dece.

 

Teže kad je zlostavljač osoba koju dete voli

Klinički psiholog Aleksandra Janković objašnjava za 24sedam da će dete teže da kaže da je seksualno napastvovano kada je u pitanju zlostavljač kog poznaje.

– Takve situacije su mnogo teške, kada zlostavljač spada u “red osoba koje dete voli”. Ako je to neko na primer, ko je član šire porodice, komšiluka, ili baš, kao u ovom slučaju, pedagog, teže je da skupi snagu i prizna to drugima, ali i sebi da se tako nešto događa – objašnjava naša sagovornica.

Dodaje da roditelji moraju da prošire i oplemene komunikaciju sa decom.

– Ne možemo da svedemo razgovor sa detetom samo na pitanja o tome kako je bilo u školi, šta treba da se kupi, da li je uradio domaći, jeo… Mora malo više da se razgovara o onome što su emocije i potrebe deteta – ističe Jankovićeva i zaključuje da samo dete koje ima iskrenu i dobru komunikaciju sa roditeljima može sa njima i da podeli ako mu se nešto neprimereno desilo.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike