Pre 25 godina NATO bombe su bačene na zgradu RTS-a, 16 života je ugašeno u trenu

23.04.2024

07:12

0

Autor: J. S. J.

NATO je zgradu RTS-a proglasio za legitiman vojni cilj, suprotno svim pravilima i običajima ratovanja

Pre 25 godina NATO bombe su bačene na zgradu RTS-a, 16 života je ugašeno u trenu
Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Na današnji dan pre 25 godina poginulo je 16 radnika Javnog servisa kada su NATO bombe bačene na zgradu Radio-televizije Srbije (RTS) u Beogradu. To je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena legitimnim vojnim ciljem.

U napadu u noći između 22. i 23. aprila u 2.06 poginuli su: Jelica Munitlak (27), Ksenija Banković (27), Darko Stoimenovski (25), Nebojša Stojanović (26), Dragorad Dragojević (27), Dragan Tasić (29), Aleksandar Deletić (30), Slaviša Stevanović (32), Siniša Medić (32), Ivan Stukalo (33), Dejan Marković (39), Milan Joksimović (47), Branislav Jovanović (50), Milovan Janković (59), Tomislav Mitrović (61) i Slobodan Jontić (54).

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Rano jutros održan je pomen za 16 radnika RTS-a u Tašmajdanskom parku.

Ispred spomenika "ZAŠTO" u 2.06 i ove godine okupili su se članovi porodica poginulih radnika, njihove kolege i prijatelji, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, predstavnik Ministarstva informisanja i telekomunikacija Dejan Stojanović, predstavnik Ministarstva kulture Mladen Vesković, gradska sekretarka za kulturu Nataša Mihajlović Vacić, prenosi RTS.

Među prisutnima bili su i generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević, predsednik Upravnog odbora RTS-a Branislav Klanšček, kao i predstavnici UNS-a i NUNS-a i sindikata. Minutom ćutanja odata je pošta ubijenima, a u ime porodica žrtava okupljenima se obratio Miroslav Medić, brat stradalog Siniše Medića.

On je podsetio na zločin NATO-a, koji je odlučio da prvi put u istoriji ratovanja bombarduje jednu medijsku kuću, smeštenu u gusto naseljenom delu grada. Medić je rekao da je NATO želeo da pokaže "svu svoju moć, bahatost i nekažnjivost" hladnokrvno ubijajući civile i uništavajući privredne i civilne objekte širom tadašnje države u 78 dana rata koji su vodili bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. "Bez ikakvog jasnog upozorenja zaposlenima, gađali su zgradu Radio-televizije Srbije, ne vodeći ni jednog trenutka računa o mogućem broju civilnih žrtava", rekao je Medić.

Zgrada bombardovana tokom emitovanja vesti

Zgrada RTS-a bombardovana je tokom emitovanja vesti, u 2.06, 23. aprila 1999. godine. NATO je zgradu RTS-a proglasio za legitiman vojni cilj, suprotno svim pravilima i običajima ratovanja, iako su znali da se u njoj svake noći nalazi između 150 i 160 ljudi, civila.

U večernjoj smeni bilo je više od sto ljudi. Među njima i Dragan Šuković, koji je tom prilikom povređen.

Printscreen/RTS
 

- Bio sam faktički na pet metara od eksplozije. Tu onda počinje neki, da kažemo, životinjski instinkt čoveka koji prvo dobiješ, neki kontrast u očima – vidiš da nisi oslepeo. Onda shvatiš da nisi mrtav nego živ, i počinješ da se boriš. Pokušao sam da spasem ljude koje sam mogao, ali nekome stvarno nije bilo spasa, nažalost. Ja sam bio povređen, imao sam 27-28 kopči na glavi - izjavio je svojevremeno Šuvaković iz tehničkog vođstva RTS-a.

Printscreen/RTS
 

Za pogibiju radnika RTS-a do sada je odgovarao tadašnji generalni direktor Dragoljub Milanović, koji je 2002. osuđen na 10 godine zatvora zbog nepoštovanja naređenja Vlade SRJ, prema kojem je zaposlene i tehniku trebalo da izmesti iz zgrade u Aberdarevoj ulici.

Printscreen/RTS
 

Amnesti internešenal je napad okarakterisao kao ratni zločin, smatrajući da je prekršen Član 52(2) Protokola 1 Ženevske konvencije koja definiše vojne i civilne ciljeve, navodeći da učešće u propagandi nije dovoljan argument da se medijska ustanova proglasi legitimnim ciljem.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike