Kako kriza utiče na dobre firme u Srbiji: Nekom majka a nekom maćeha

02.09.2022

17:33

0

Ova ekonomska kriza u svetu, Evropi a time i u Srbiji odlikuje se kombinacijom visokih cena sirovina i jednako skupe i jednako nedostajuće energije. To, međutim, ne deluje jednako pogubno na sve firme

Kako kriza utiče na dobre firme u Srbiji: Nekom majka a nekom maćeha
Ilustracija - Copyright Profimedia/Pixabay

Kao i u životu pojedinca, tako i kod firmi ekonomska kriza „udara“ različito. Da može  i u Srbiji da bude „nekome majka a nekome maćeha“, najbolje pokazuju finansijski izveštaji „sa prolaznim vremenom“ u krizi nekih od najboljih srpskih kompanija.

Da je u osnovi ove globalne ekonomske krize energetska kriza, pokazuju i podaci dve kompanije iz petrohemijskog sektora.

Kad troškovi dođu do grla: Meser Tehnogas

Meser Tehnogas“, poznata kompanija koja se bavi proizvodnjom i trgovinom industrijskih gasova, je zabeležio smanjenje profita od 16 odsto u prvoj polovini godine, pokazuju podaci objavljeni krajem avgusta na Beogradskoj berzi.

Razlog ne može biti očitiji, usled velikog skoka cene struje i sirovina, njihovi troškovi  su uzleteli a skok nije mogao da se kompenzuje na strani prodaje – ni cenovno ni količinski.

Troškovi materijala porasli su 51 odsto (na tri milijarde dinara) a troškovi usluga 8,8 odsto.  Zbog toga iako su poslovni prihodi porasli više od 13 odsto (na 8,2 milijarde dinara), rashodi su bili veći 22 odsto (6,7 milijardi), pa je zabeležen pad poslovnog dobitka od 1,5 milijardi dinara za 14 odsto u odnosu na 31.decembar 2021. godine. Neto dobitak od milijardu dinara za 16 odsto je manji nego prethodnih šest meseci.

Ekstra profit na energetskoj krizi - NIS

S druge strane, srpski dobitnik u energetskoj i ekonomskoj krizi svakako je Naftna industrija Srbije. Ova rusko-srpska kompanija koja uvozi i prerađuje naftu i prodaje naftne derivate, više je nego duplirala rast realizacije proizvodnje zbog više cene sirove nafte, ali i povećane tražnje na tržištu.

Uprkos krizi u kojoj se našla i privreda i građani, kao i enormno skupom gorivu na pumpama, NIS je povećao ukupan promet derivata za 18 odsto a samo motornih goriva za 22 odsto.

Iako je NIS gubio na pumpama na ograničenoj maloprodajnoj marži (EBITDA „Prometa“ je minus 62 odsto), zarada na ceni goriva je neverovatna – 588 odsto, odnosno 48,5 milijardi dinara (413 miliona evra). To ni ne čudi jer vozači znaju da su tokom prvih šest meseci 2021. dizel plaćali manje u proseku od 150 dinara a tokok prve polovina ove godine 190 (+27,5 odsto).

24sedam/Danilo Krša
 

 

Prihod koji je NIS ostvario u prvih šest meseci ove godine, 240 milijardi dinara za 108 odsto je veći nego u isto vreme lani.

Zbirni neto profit, usled rekordnog rezultata NIS-a, skočio je čak 4,7 puta  - na 49,2 milijarde dinara (oko 419 miliona evra).

I kada je roba tražena profit može da izostane - Impol i Metalac

„Majka“ je ova kriza i za „Impol Seval“, proizvođača iz Sevojna veoma traženog aluminijuma. Ova kompanija je iskoristila priliku na tržištu koje je gladno metala u uslovima prekinutih lanaca nabavke iz Rusije i Kine, pa je ostvarila rekordan polugodišnji profit od 2,48 milijardi dinara (21 miliona evra).

Pixabay
 

Poslovni prihod im je porastao 78,7 odsto (na 16,5 milijardi dinara) i uprkos povećanog rashoda od 14 milijardi (+53,7), imali su poslovni dobitak 15 puta veći nego u prvom polugodištu 2021. a neto dobitak čak 17 puta veći.

Međutim, kada je kriza to ne znači da ćete dobro proči i ako imate inače tražen proizvod. U krizi koja udara na ličnu potrošnju građana, lošije prolaze i odlične firme poput „Metalca“ iz Gornjeg Milanovca.

Ovaj koncern koji radi metalne proizvode „široke potrošnje“, od šerpi do bele tehnike, u pored toga što je imao rekordne poslovne prihode pretrpeo pad profita. Razlog je jasan - rast troškova materijala od gotovo 20 odsto.

Metalac“ je za šest meseci napravio 6,6 milijardi dinara poslovnog prihoda (12,8 odsto rasta godina na godinu) ali je imao čak 6,3 milijardi dinara rashoda (13,7 odsto). Zbog toga je poslovni dobitak od 305 miliona dinara zapravo 3,2 odsto manji nego u isto vreme lani, a neto 5,8 odsto.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike