Dodatni porez na banke i u Sloveniji

05.09.2023

11:22

0

Autor: 24sedam

Premijer Robert Golob najavio je uvođenje poreza na bilansnu sumu banaka, nakon nagađanja o tome kako će bankarski sektor „pomoći u obnovi“ poplavljeni područja

Dodatni porez na banke i u Sloveniji
Ilustracija - Copyright Pixabay

I Slovenije će imati svoj „ekstra-porez“ na ekstra profite banaka koji su napravljeni u prethodnih nekoliko kriznih godina, ali će to u „deželi“ uraditi, za razliku od Italijana, na dugoročnoj osnovi.

- Uvodi se novo oporezivanje u celoj Evropi, i Slovenija će ići u tom smeru, najverovatnije u zakonu o obnovi i razvoju, gde će oporezivanje banaka biti 0,2 odsto. Svi znamo da su banke danas na neki način dobitnici, ne naglog rasta, nego poslednjih godina, i iz ugla ekstremnih profita - rekao je premijer Vlade Slovenije Robert Golob.

Golob je proteklih dana već razgovarao s ministrom finansija i upravama banaka o tome kako bi one mogle/trebalo da doprinesu sanaciji i obnovi pogođenih područja nakon katastrofalnih poplava pre tačno mesec dana, piše SeeBiz.

- U ovom trenutku je planirano da novo oporezivanje bilansne sume banaka u iznosu od 0,2 odsto bude, s jedne strane, nešto što neće uzdrmati finansijski sistem Slovenije, as druge strane, to znači pošten doprinos finansijskog sektora obnovi i razvoju poplavljenih područja - objasnio je dalje Golob za emisiju 24sata POP TV.

Najavio je da bi iz tog izvora godišnje trebalo da prikupe oko 500 miliona evra u pet narednih godina. Kazao je i da će Furs onima koji budu imali status ugroženih u poplavama vratiti solidarni doprinos, osim ako se ponovo ne uvedu solidarne subote.

U uspehe ove vlade Golob je ubrojio i početak povećanja kamata slovenačkih banaka na depozite, do kojeg je došlo nakon sastanka s bankarima, te naglasio da one više nisu najniže u Evropi. Ponovio je da će se morati da iskoristi sva moguća sredstva kako bi se osigurala odgovarajuća finansijska konstrukcija za sanaciju i obnovu, a prema njegovim riječima, državna poduzeća pomoći će i u politici dividende.

- Između 4,7 milijardi evra, koliko bi trebala biti direktna šteta, i 6,7 milijardi, koliko bi trebalo da bude namenjeno za obnovu i razvoj – odnosno za dvije milijarde tražićemo izvore u zaduživanju. Jedan od oblika svakako može biti izdavanje dugoročnih državnih obveznica, ako bude potrebno, ali nije nužno - naglasio je.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike