Večernja škola - druga šansa za obrazovanje: U đačke klupe sedaju mladi, stari, ali i oni sa margine društva (FOTO)

01.05.2021

18:00 >> 08:21

0

Autor: Jovana Vrećo

Psihološkinja Tatjana Radović, koja već 17 godina radi u ovoj obraznovnoj ustanovi, za 24sedam ističe da Romi dolaze ovde da završe školu kako bi ušli u

Večernja škola - druga šansa za obrazovanje: U đačke klupe sedaju mladi, stari, ali i oni sa margine društva (FOTO)
večernja škola đuro salaj 3 - Copyright 24sedam/ J. Vrećo

Želja da se u odrasloj dobi vrate u klupe i završe školu, kod pojedinaca se javlja iz više razloga – neki žele da lakše pronađu posao, drugi bi da nauče da čitaju, ali i da ne “kaskaju” za razvojem tehnologija. Tako, kroz đačke muke prolaze i oni stari “pola veka” koji, kada dođe na red ocenjivanje, takođe žele da budu najbolji i dobiju peticu. S druge strane, tu su i ljudi koji su na margini društva, kao što su pripadnici romske nacionalnosti, koji žele da se školuju i zato im je svaka pomoć institucija, civilnog sektora i ustanova veoma važna.

Upravo tako je i u školi za odrasle “Braća Stamenković”, koja se nalazi blizu Slavije, a koja broji više od 90 odsto romske populacije među učenicima. Generacije u ovoj školi su mešovite, većina polaznika ima više od 15 godina, retko su to mlađi, ali sve više ima i starijih koji su ušli u šestu deceniju života.

Psihološkinja Tatjana Radović, koja već 17 godina radi u ovoj školi, za 24sedam ističe da Romi dolaze ovde da završe školu kako bi ušli u sistem.

Foto: 24sedam/ J. Vrećo

– Mi ulazimo u njihove kuće i naselja i molimo ih za njihovo dobro da dolaze u školu. Često nam dolaze i povratnici iz inostranstva, koji se nisu tamo obrazovali ili nisu uspeli da nostrifikuju diplomu – ističe Radovićeva.

Ona naglašava da se te osobe osveste i shvate, u nekoj životnoj dobi, da im je osnovna škola neophodna, a pogotovo ako žele da polažu za B kategoriju ili da zasnivaju stalni radni odnos u nekoj firmi, a to je najčešće “Gradska čistoća”.

Prema njenim rečima, ima i onih koju su sa druge strane zaposleni, radno aktivni, mobilni, ali da upravo zato žele da iskoriste tu “drugu šansu”, napreduju i školuju se.

Punktovi

Škola raspolaže sa više punktova po Beogradu, ali prema rečima naše sagovornice, to ne znači da neko ko je iz Niša, ne može da se upiše i pohađa onlajn nastavu.

– Pokrivamo Palilulu, ali imamo učenike i u Borči, Kotežu, Jabučkom ritu i školi “Jovan Cvijić” u Krnjači. Takođe, imamo đake i u Orlovskom naselju u Mirijevu – navodi Radovićeva.

Da je ova škola “kao i svaka druga”, pokazuje i to da se radi po redovnom programu.

– Od prvog do četvrtog razreda imaju srpski, matematiku, engleski jezik, kao i digitalni svet. Od petog do osmog imaju iste predmete, tehničko, informatiku i računarstvo, fiziku, hemiju… – navodi naša sagovornica.

Psihološkinja ističe da imaju i program “Druga šansa”, koji zapravo predstavlja funkcionalno obrazovanje odraslih, gde se za tri godine može završiti osnovna škola, i da se tu broj polaznika, poslednjih godina, povećava.

Razgovor rešava sve

Psihološkinja navodi da prati nastavu i da je na njoj da vidi da li neko ima problema u učenju, da li mu je potreban neki savet, kako za školu, porodicu, tako i za ljubav.

– Rešavamo sve razgovorom. Za njih sam na raspolaganju uvek – kaže ona i dodaje da se danas, u odnosu na ranije, manje prave disciplinski problemi.

Pročitajte još:

Imamo veliku motivaciju da oni završe školu, objašnjava psihološkinja i napominje da je reč o deci koja su tokom života imala porodičnih problema.

– Radi se o disfunkcionalnim porodicama, razvedenim roditeljima, burnijem pubertetu i adolescencija… Tako da su, nažalost, proveli taj period umesto u školi, na ulici – kazala je Radovićeva.

Svedok da su uspeli  u svojoj nameri da ih putem škole izvedu na pravi put, pokazuje i činjenica da ih često sretne na ulici, kako idu ili se vraćaju sa posla.

– Jave se, pozdrave i prosto oduševe. To i meni izmami osmeh na lice – rekla je naša sagovornica.

Statistika

Prošlogodišnji Međunarodni dan pismenosti Srbija je dočekala sa manje od dva odsto nepismenih.

Na teritoriji Beograda zabeleženo je 12.429 nepismenih – najviše u opštinama Zemun i Palilula – oko 1.500, dok je najmanji broj nepismenih osoba u najrazvijenijim opštinama Stari grad – 63, Vračar – 91 i Savski venac – 87.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike