24sedam istražuje: Šta treba da se desi da bi Rusija ušla u rat

16.10.2020

10:14 >> 10:54

0

Perišić: Rat se vodi na teritoriji Azerbejdžana, odnosno u Nagorno - Karabahu, i zbog toga Jermenija, još uvek, ne može tražiti pomoć od Rusije

24sedam istražuje: Šta treba da se desi da bi Rusija ušla u rat
Copyright Profimedia

Izjava jermenskog premijera Nikole Pašanjina da će Rusija, u slučaju potrebe, pružiti pomoć Jerevanu u cilju osiguravanja bezbednosti zemlje, prvi put je zvanično otvorila pitanja direktnog mešanja Rusije u ovaj sukob, s obzirom na to da je, bar do sada, predsednik Putin sa svojim saradnicima slao samo jednu poruku – mir na Zakavkazju. Jermenski lider pozvao se juče i na sporazum tih država, podsetivši da se u Jermeniji nalazi 102. ruske vojne baze. Činjenica je da je sporazumom na koji se pozvao jermenski lider jasno predviđeno kako se ruske snage mogu iskoristi, ali, sa druge strane, važno je znati kada je i na koji način to moguće.

Profesor dr Srđan Perišić objašnjava za 24sedam da je važno naglasiti da se sukob vodi u Nagorno-Karabahu i da iako Jermeni jesu ugroženi, to nije slučaj sa Jermenijom.

Printscreen/Youtube

– Rat se vodi na teritoriji Azerbejdžana, odnosno u Nagorno – Karabahu, i zbog toga Jermenija, još uvek, ne može tražiti pomoć od Rusije, pozivajući se na sporazum, jer nije doživela napade na svojoj teritoriji. U slučaju da bude ugrožena, i ukoliko Turska krene u “avanturu”, Rusija će se tek tada direktno angažovati,. Zbog toga Rusi nastoje da smire tenzije i uspostave mir, jer bi rat, u kom bi bila napadnuta Jermenija imao mnogo veće razmere. U ovoj situaciji Rusija je u nezgodnoj poziciji, sa jedne strane je garant bezbednosti kada je u pitanju Jermenija i ima vojne baze u Jermeniji, ali isto tako ima dosta dobre odnose sa Azerbejdžanom, najviše zbog nafte i gasa u Kaspijskom jezeru.

Na koji sporazum se poziva Pašanjin?

Kada je jermenski premijer Pašanjin govorio o sporazumu i učešću Rusije mislio je Organizaciju Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) – regionalnu međunarodnu organizaciju nastalu na prostoru bivšeg SSSR, koja se bazira na bezbednosno-vojnoj saradnji. Ovo je prevashodno vojni savez zemalja postsovjetskog prostora. Prema osnivačkim i zvaničnim aktima ODKB ima ciljeve održavanja mira, međunarodne i regionalne bezbednosti i stabilnosti, zaštita na kolektivnoj osnovi nezavisnosti, teritorijalne celovitosti i suvereniteta zemalja-članica, prioritet je u primeni opšte prihvaćenih političkih sredstava.

Punopravne članice ODKB-a su Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija, Kirgistan i Tadžikistan.

Kako ističe naš sagovornik, zbog celokupne situacije i načina na koji se upliću druge zemlje, može se naslutiti da je upravo ovaj rat – rat protiv Rusije.

– Sukob oko Nagorno-Karabaha je sukob koji je usmeren protiv Rusije. Zapad želi da ih “razvuče” na više frontova, pored već postojećih (Ukrajina, Belorusija, Sirija…). Određene politike u Azerbejdžanu i Jermeniji, ne sve, usmerene su prema Zapadu i rade ono što im se kaže. Zbog toga nije došlo do brzog smirivanja tenzija. Upravo zato što žele da obuzdaju Ruse, stvarajući više “mini ratova” oko granica sa ruskom zonom interesa. Na taj način žele da ih iscrpe i to je razlog zašto svi ruski zvaničnici pozivaju na hitan prestanak oružanih sukoba.

Šta se dešava u Nagorno-Karabahu?

Region Nagorno-Karabah je deo teritorije Azerbejdžana, ali koji naseljavaju pretežno etnički Jermeni. U tom regionu je 1988. godine izbio rat koji je trajao sve do proglašenja primirja 1994. godine u kojem su na obe strane nastradale hiljade ljudi i stotine hiljada postale izbeglice.

Pod nazivom Republika Arcah, region je 1991. godine proglasio nezavisnost, međutim nijedna država je nije priznala. I nakon primirja sukobi se povremeno javljaju.

Sada su u toku najveći sukobi jermenskih i azerbejdžanskih snaga od 2016. godine i zavladala je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, koridora kroz koji prolaze cevovodi za izvoz nafte i gasa na svetska tržišta.

Podsetimo, situacija u Nagorno-Karabahu eskalirala je krajem septembra. Baku i Jerevan međusobno se optužuju za izbijanje sukoba. U Jermeniji je objavljeno ratno stanje i opšta mobilizacija. U Azerbejdžanu je uveden policijski čas i delimična mobilizacija.

Lideri Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske pozvali su Jerevan i Azerbejdžan da hitno prekinu sukobe i započnu pregovore bez preduslova. Od pregovora još ništa.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike