Pre 219 godina se dogodila najbitnije buna za Srbe: Dahije su bile nepodnošljive, Karađorđe poveo vojsku i naterao ih da plate

16.02.2023

06:15

0

Autor: M. Vu.

Plašeći se većih nemira, dahije su naredile pogubljenja viđenijih Srba širom pašaluka, naročito onih koji su se već istakli u borbi protiv janjičara

Pre 219 godina se dogodila najbitnije buna za Srbe: Dahije su bile nepodnošljive, Karađorđe poveo vojsku i naterao ih da plate
Copyright Foto: Wikipedia/Public domain

Dok još sneg nije okopnio, na današnji dan pre 219 godina, 16. februara 1804, dogodio se jedan od prvih okršaja u Prvom srpskom ustanku - buna protiv dahija.

Teror koji su dahije zavele trajao je više od tri godine i nezadovoljstvo naroda bilo je ogromno. Zato i ne čudi što je među stanovništvom – trgovcima, starešinama, ali čak i nekim Turcima koji su živeli na prostoru Srbije, počelo da se govori o organizovanom otporu.

- Dahije su bile vođe janjičarskih jedinica u beogradskom pašaluku. Njih četvorica – Aganlija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed-aga Fočić su, nakon što su ubili prethodnog pašu, podelili zemlju među sobom i faktički vladali nezavisno od vlasti u Carigradu. Zajedničku vlast su vršili iz Beograda, sami su ubirali poreze, sudili i ubijali po sopstvenoj volji – objasnio je istoričar Stanislav Sremčević.

Foto: Wikipedia/Public domain
 

Vesti o ujedinjenju potlačenih stigla je do dahija. Plašeći se većih nemira, oni su naredili pogubljenja viđenijih Srba širom pašaluka, naročito onih koji su se već istakli u borbi protiv janjičara.

Ovaj potez samo je ubrzao izbijanje pobune.

- Nakon početka bune, dahije su se uspaničile. Tražile su pomoć od okolnih turskih velikodostojnika, ali niko nije želeo da im izađe u susret. Treba naglasiti da su oni bili otpadnici od vlasti sultana Selima III, tako da pomoć nisu mogli da traže od Carigrada i tako su mogli da se oslone samo na svoje jedinice - ističe Sremčević.

Karađorđe - vođa

Na Saboru u Orašcu, na mestu poznatom kao Marićevića jaruga, 14. februara 1804. godine, doneta je odluka da se podigne buna na dahije, a za vođu je izabran Karađorđe Petrović.

​Sastanku su prisustvovali narodni poglavari, brojno srpsko stanovništo i hajduci, među kojima i Stanoje Glavaš i hajduk Veljko.

Foto: Wikipedia/Public domain
 

U časopisu Danica, objavljen je vest sledećeg sadržaja: 

"Prva puška Prvog srpskog ustanka pukla je 16.2. 1804. u Sibnici pod Kosmajem. To je bila prva borba Karađorđa sa ustanicima i Sibničanima protiv Turaka, koji su opkoljeni u Sibničkom Hanu i pobijeni."

Okidač - seča knezova

Kada su iz straha od moguće pobune i ustanka srpskog naroda i austrijske intervencije u njemu, dahije u Valjevu organizovale Seču knezova, odnosno pogubljenje srpskih starešina, kneževa i sveštenika, mislili su da će se narod uplašiti i umiriti. Međutim, desilo se upravo ono čega su se plašili - organizovan je ustanak.

Na vest o ustanku podigao se narod širom Beogradskog pašaluka, a dahije su bile iznenađene masovnošću. Zbog toga je jedan od dahija, Aganlija, 21. februara 1804. tražio sastanak sa Karađorđem.

Foto: Wikipedia/Public domain
 

Pošto je Karađorđe odbio lične ponude, a za one u vezi sa promenom režima tražio jemstvo i od Austrijanaca, pregovori su propali i došlo je do boja u Drlupi. Pobeda koju je odnelo srpsko stanovništvo u prvom sukobu, važna je jer je podigla moral i dala polet ustanicima.

Vođa Prvog srpskog ustanka je, s meštanima Sibnice, spalio han u kojem su se nalazili mnogi Turci. Trojica turskih ratnika su uspela da uteknu, ali su ih ustanici ipak uhvatili i lišili života.

Ovaj događaj opevan je i u narodnoj pesmi "Početak bune protiv dahija" i smatra se pravim početkom ustanka i jednim od prvih rušenja turskih baza.

Neke od značajnih ličnosti ustanka su: Karađorđe Petrović, Janko Katić, Vasa Čarapić, Stanoje Glavaš, Veljko Petrović, pop Luka Lazarević, Milenko Stojković, Petar Dobrnjac, prota Mateja Nenadović.

Foto: Wikipedia/Public domain

Ostavši bez saveznika, ustanici su se jula 1813. suočili sa turskom ofanzivom od Vidina, Niša i sa Drine. Bez municije i opreme, potpuno sami, ustanici nisu bili u stanju da odbrane Srbiju, i Turci su 7. oktobra ušli u Beograd.

Iako ugušen, Prvi srpski ustanak je predstavljao tek početak srpske revolucije i na njegovim osnovama je građena buduća sloboda Srbije.

Posle bitke kod Čegra i herojskog čina vojvode Sinđelića, Turci su od posečenih srpskih glava sazidali Ćele kulu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike