Na ovom mestu Jevreje su ubijali u gasnim kamionima, a Srbe uzimali za taoce i mučili do smrti: Sećanje na 17.000 žrtava logora na Sajmištu

08.12.2022

08:00

0

Autor: R.M.

Za oko tri godine postojanja logora na Sajmištu bilo je zatočeno oko 39.000, a stradalo više od 17.000 ljudi

Na ovom mestu Jevreje su ubijali u gasnim kamionima, a Srbe uzimali za taoce i mučili do smrti: Sećanje na 17.000 žrtava logora na Sajmištu
Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Pre tačno 81 godinu u logoru na Starom sajmištu počelo je interniranje Jevreja u tada Jevrejski logor Zemun.

Za oko tri godine postojanja logora bilo je zatočeno oko 39.000 ljudi, a stradalo više od 17.000 zatočenika, kaže za 24sedam istoričar Miljan Koljanin iz Memorijalnog centra "Staro sajmište".

Najveći broj ubijenih u logoru bili su Jevreji, ali su, zapravo, najviše nastradali Srbi. Koljanin kaže da su ovo brojke koje su mogle da se dokažu dosadašnjim istraživanjima, ali da su sigurno mnogo veće.

- Stradalo je 6.320 Jevreja i između 60 i 100 Roma. U drugom periodu kada je to bio Prihvatni logor Zemun, prema mojim istraživanjima, zatočeno je oko 32.000 ljudi. Više od 90 odsto njih su bili Srbi. Od tih 32.000, njih 10.636, odnosno oko trećine, stradalo je u logoru ili neposredno posle odlaska iz logora zbog teških uslova života, gladi, torture i raznih bolesti. Ali i kao taoci. Oni su služili da dopune brojeve talaca koji su bili potrebni Nemcima za njihove odmazde zbog akcija pripadnika pokreta otpora. Tako da su bili prebačeni ili na Banjicu, ili su u Sremu vešani duž pruge, ili su odvođeni na mesta gde su vršene diverzije i tamo ubijani - priča istoričar.

24sedam/Katarina Mihajlović
Staro sajmište

- Što se tiče Jevreja, svi su ubijeni u gasnim komorama kamiona koji su ih vozili od logora u Sajmištu ka Jajincima, gde su zakopavani.

- Taj kamion je od sredine marta pa do 10. maja 1942. godine odvozio Jevreje iz logora na Sajmištu i usput su oni u tom gasnom kamionu ubijani. Oni bi ih tamo odvezli i onda bi krenula nova tura zatvorenika da na isti način bude ubijena - rekao je Koljanin.

24sedam/Katarina Mihajlović
Mapa logora

 

 

Inače, istorija logora se može podeliti na dva perioda.

Prvi period je trajao od 8. decembra 1941. do početka maja 1942. godine, kada su svi jevrejski zatvorenici ubijeni.

- Posle toga je taj logor zvanično postao prihvatni, i to za pripadnike pokreta otpora, kako komunističkog, tako i rojalističkog. Najbrojnija kategorija zatočenika su bili radno sposobni muškarci, a kasnije i žene, sa područja sve širih vojnih operacija nemačkih oružanih snaga u Jugoslaviji, kao i njihovi saveznici ustaške formacije - objašnjava istoričar.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Koljanin kaže da je logor bio u tom periodu zamišljen kao prihvatni, odakle bi se zatvorenici slali u logore u Nemačkoj, Norveškoj, Grčkoj ili radne logore u Srbiji, poput borskog logora ili Trepče.

- Svuda su upućivani zatočenici koji bi preživeli veoma teške uslove zatočenja u logoru na Beogradskom sajmištu. Bili su veliki problemi, naročito u leto 1942. godine, kada se desio veliki priliv zatočenika koji su stizali iz logora ustaške Hrvatske, Jasenovca i Stare Gradiške. Inače, između nemačke policije u Srbiji i ustaških vlasti postojao je sporazum o preuzimanju radno sposobnih zarobljenika. Tada se u logoru našlo preko 10.000 zatočenika, a pitanje ishrane nije bilo rešeno. Vladao je veliki pomor ljudi od gladi, bolesti i torture. Tada je stradao najveći broj zatvorenika, kada je reč o drugom periodu logora - ispričao je on.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

U tom drugom periodu zatvorenici su uglavnom bili Srbi, jer su i vojne operacije vođenje najviše na teritorijama na kojima je živelo srpsko stanovništvo.

Izložba o logoru u Narodnom muzeju

U Narodnom muzeju Srbije će se danas od 13 časova otvoriti izložba „Logor na Beogradskom sajmištu (1941-1944)” u organizaciji Memorijalnog centra „Staro sajmište“. 

- Izložba će predstaviti dramatičnu transformaciju Beogradskog sajmišta od simbola privrednog napretka, savremene arhitekture i mesta povezivanja mlade Kraljevine Jugoslavije sa svetom do mesta masovnog zatočenja, smrti i razaranja. Držeći se hronološkog redosleda, posetioci će imati priliku da se upoznaju sa dve najvažnije istorijske faze Beogradskog sajmišta: Jevrejski logor Zemun, u kojem su bili internirani svi preostali Jevreji iz Srbije, delom i Romi, kao i Prihvatni logor Zemun u kojem su bili internirani pre svega srpski civili i pripadnici ustaničkih pokreta sa područja ustaške NDH, Srbije, ali i iz drugih delova našeg regiona - saopštio je Memorijalni centar.

Ali bilo je tu i muslimana, Hrvata i nekoliko grupa Jevreja, naročito nakon kapitulacije Italije. Tada su područja koja su bila pod Italijom došla pod upravu ustaša i nemačkih vlasti. 

Jedna veća grupa Jevreja bila je uhapšena u Splitu, a Koljanin objašnjava da je jedna grupa iz Prištine uhapšena od SS divizija "Skenderbeg", koja je bila sastavljena od Albanaca.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

- To je jedna od poslednjih velikih grupa. Treba naglasiti da su Nemci predali logor u ruke ustaškim hrvatskim vlastima sredinom maja 1944. godine. Upravu logora su imale ustaše do kraja postojanja logora, što se desilo krajem jula 1944. godine - kaže on.

Veoma važan period i događaj, naglašava istoričar, bilo je savezničko bombardovanje Beograda, pa i samog Sajmišta.

- To bombardovanje je bilo na uskršnju nedelju 16. aprila 1944. godine, a tog i narednog dana logor na Sajmištu je teško stradao. Oni su gađali pre svega mostove i zemunski aerodrom, ali je i sam logor tada pogođen, a preko 200 zatvorenika je teško ranjeno ili stradalo. Sami Nemci su pucali iz komande logora na one koji su pokušavali da pobegnu - priča Koljanin.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

Posle bombardovanja, logor je izgubio raniji značaj, jer su paviljoni bili delimično oštećeni, pa nije moglo da se smesti toliko ljudi kao nekada.

- Strateška pozicija logora postala je hendikep za nemačku i hrvatsku policiju. Tako da je krajem jula 1944. logor raspušten, a zatočenici su upućeni u neke druge logore. Poslednji put su sačuvani paviljoni služili za smeštaj jevrejskih zatočenika, krajem septembra 1944. godine. Tada su se nemačke snage povlačile iz rudnika u Boru i tada su jevrejski radnici peške odlazili iz tih logora, a dva-tri dana su bili zatočeni u logoru na Sajmištu. Tako da su Jevreji bili prvi i poslednji zatočenici tog logora - objasnio je on.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike