Hrvati opet prisvojili Teslu! Do sada su nam prisvajali Milankovića, Boškovića, sportiste, književnost, pa čak i boj na Kosovu!

Hrvatska je definitivno odlučila da lik Nikole Tesle stavi na kovanice evra, uprkos tome što je poznati naučnik rođen u srpskoj porodici i što mu je otac bio pravoslavni sveštenik. Tesla jeste rođen u Smiljanu, ali je tada to mesto bilo u sastavu Austro-Ugarske.

Inače, ovo nije prvi put da se u hrvatskoj Tesla predstavlja kao Hrvat. Pre nekoliko godina, riječki "Novi list" našeg naučnika je nazvao "hrvatskim i američkim izumiteljom".

Ali Tesla nije jedini koga su Hrvati prisvajali. Tako je prošlog meseca Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje u saopštenju oštro kritikovao zvanični Beograda da, kako tvrdi, prisvaja dubrovačku književnost. Naveli su da je zakonskim rešenjima Beograda dodatno učinjen "agresivan korak" posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.

Institut je reagovao na nedavno usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom. Čak tvrde da je dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskog kulturnog dobra.

Ali profesor dubrovačke književnosti na Filološkom fakultetu dr Slavko Petaković objasnio je ranije za 24sedam da se lingvisti drže stava da se dubrovačka književnost uklapa u srpsku.

- Iz godine u godinu se ponavlja da iz Hrvatskog instituta za jezik imaju ovakve primedbe i saopštenja. Međutim, dubrovačka književnost je istorijska pojava i vezuje se za period Dubrovačke republike, a stavovi tradicionalnog srpskog nasleđa su da se dubrovačka književnost uklapa u srpsku. Ovo je naučno pitanje koje se iznova politizuje, ali stručnjaci su ti koji imaju završnu reč - objasni je Petaković.

- Ipak, ovo na šta se oni pozivaju, na usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, samo je povod da se ove njihove tvrdnje ponove, jer se ovaj zakon ne razlikuje mnogo, pogotovo ne u delu na koji se oni pozivaju, od onog iz 2011. godine - objašnjava profesor Petaković.

Prof. dr Boško Suvajdžić takođe je kratko prokomentarisao tvrdnje Hrvatskog instituta i objasnio da u ovom slučaju nema nikakvog prisvajanja.

- Naučni radovi govore o tome da je dubrovačka književnost posebna, tako da tu nema nikakvog prisvajanja, ona pripada i srpskoj književnosti i tu nema nikakve greške - rekao je Suvajdžić za 24sedam.

Nikola Tesla

- Hrvatski i američki izumitelj svetskog glasa rođen je u ličkom mestu Smiljanu 1856, ali je gotovo celog života radio u SAD, gde je i ostvario sve izume. Umro je u Njujorku 1943, u dobi od 87 godina - naveo je riječki "Novi list" još pre skoro sedam godina.

Ovaj potez hrvatskih medija naravno nije bio ni prvi ni jedini, a podigao je veliku prašinu u srpskoj javnosti. Međutim, iza tvrdnje da je Nikola Tesla srpski naučnik stoje činjenice.

Profimedia

Tesla je rođen u srpskoj porodici koja je živela u malom mestu Smiljanu, u Hrvatskoj, koja je tada bila u sastavu Austro-Ugarskog carstva.

Svetsku slavu stekao je u SAD, gde je i proveo najveći deo svog života, a dobio je i američko državljanstvo.

Tačku na ovu raspravu zapravo je stavio sam Nikola Tesla još davne 1936. godine u telegramu koji je poslao hrvatskom političaru Vlatku Mačeku, a u kojem je napisao: "Hvala na mnogo cenjenoj čestitki i počasti, jednako se ponosim moga srbskog roda i moje hrvatske domovine. Živeli svi Jugosloveni."

Milutin Milanković

Jedan od najvećih srpskih naučnika Milutin Milanković, dugogodišnji član i potpredsednik SANU, "prekomandovan" je pre dve godine u "hrvatskog znanstvenika". Na ove tvrdnje oštro je reagovano iz Srbije, ali i Srpske akademije nauka i umetnosti.

Milanković je, inače, najcitiraniji srpski naučnik svih vremena. Svetska nauka ga je uvrstila među pet najvećih naučnika 20. veka, a NASA među 15 umova svih vremena koji su se bavili planetom. Rođen je 28. maja 1879. u Dalju, tada austrougarskom gradu. Preminuo je 12. decembra 1958. godine u Beogradu.

Što se tiče ovog Srbina, nema sumnje u njegovo poreklo, jer potiče iz isključivo srpske porodice, od oca Milana i majke Jelisavete.

 

Ruđer Bošković

Hrvatske dnevne novine "Večernji list" pokrenule su multimedijalni projekat pod nazivom "Hrvati koji su menjali svet", a među njima su se našli i srpski velikani. Pa se tako, pored Nikole Tesle i Milutina Milankovića, na listi našao i Ruđer Bošković.

Ruđer Josip Bošković je znameniti srpski fizičar, astronom, optičar, matematičar, filozof, pesnik, teolog i diplomata. Jedan je od najznačajnijih naučnika svoga vremena, a uvršćen je među sto najznamenitijih Srba svih vremena. Rođen je u Dubrovniku, a porodica njegovog oca potiče iz sela Orahova Dola iz Hercegovine. Otac mu je bio Nikola Bošković, poznati trgovac srpskog pravoslavnog porekla.

Kosovski boj

Na mnogobrojnim portalima u Hrvatskoj, još pre tri godine, pojavile su se teorije da su na Kosovu bar tri velike bitke predvodile hrvatske vojskovođe, a sajt takozvane Hrvatske pravoslavne crkve objavio je tvrdnju da je na Kosovu hrvatska vojska redovno tukla brojniju tursku vojsku.

Među tim velikim bojevima, kažu, odigrala se i bitka kralja Tvrtka protiv Murata 1389. godine. Što znači da, kako tvrde, nisu Lazar i Miloš udarili na Turke već hrvatski ratnici.

Hrvatski "naučnici" zaključuju da su Srbi na temelju Kosovske bitke "maštovito kreirali svoj nacionalni integracijski mit", a da stvar bude još gora, Hrvati su za ovu priliku prisvojili i Tvrtka Kotromanića, koji je bio bosanski kralj.

Davor Štefanek

Nakon što je postao šampion sveta u rvanju grčko-rimskim stilom, hrvatski mediji "prisvojili" su i Davora Štefaneka.

MN Press

 

Štefanek je jednom prilikom objasnio da je njegov otac Hrvat i da ima hrvatsko državljanstvo, a da mu je majka Mađarica, te da on, osim srpskog, ima i mađarsko državljanstvo, a zbog ove njegove izjave hrvatski mediji su zaključili da je Davor njihov olimpijski šampion. On je to brzo demantovao.

- Mediji su strašni! Ja sam rođen u Srbiji i Srbija je moja država, nikad se nisam izjašnjavao kao Hrvat ili neki drugi državljanin. Volim Srbiju i nju ću uvek predstavljati, samo nju! A mediji jako izokrenu moju priču, i to pola napišu a pola ne, strašno, fuj - napisao je Štefanek, i dodao:

- Sad bi svi hteli da sam njihov, ali ja sam ceo život, od 12. septembra 1985. godine, u Srbiji, i samo sam njihov i uvek ću biti njihov, niti Hrvat, niti Mađar. Srbija je moja država koju volim.

Damir Mikec

Za vreme trajanja Olimpijskih igara u Tokiju, hrvatski mediji su naveli da je srebrnu medalju za Srbiju osvojio rođeni Splićanin, reprezentativac u streljaštvu Damir Mikec.

Međutim, ova priča se nije dalje nastavljala, niti je Mikec imao potrebe da reaguje. Hrvati su tada pohvalili srpske sportiste i priznali da su njihove komšije (Srbi i Slovenci) osvojile više medalja i da su dobro počele takmičenje.

24sedam/Katarina Mihajlović

 

Milan Borjan

Kada je golman Crvene zvezde Milan Borjan briljirao na meču protiv ekipe Genta pre nešto više od godinu dana, hrvatski mediji su naveli da je golman iz Knina spasao Zvezdu, aludirajući na to da je rođen u Hrvatskoj.

Međutim, Borjan je odavno stavio do znanja da ne smatra da je rođen u Hrvatskoj.

- Velika greška, nisam rođen u Hrvatskoj. Rođen sam u Krajini, to je bilo srpsko mesto. Ja sebe opisujem kao nekoga ko je rodom iz Srbije, iz Dalmacije - izjavio je Borjan.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi