Stari zanati mogu da budu zamajac lokalnog razvoja

27.10.2020

16:14 >> 16:16

0

Nematerijalnom nasleđu u Srbiji potrebna je značajnija podrška države, poput zakona o zanatstvu i unapređenja statusa zanatlija, poručuju učesnici okrugl

Stari zanati mogu da budu zamajac lokalnog razvoja
Copyright Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Podrška nematerijalnom nasleđu u Srbiji važna je jer ono može biti zamajac lokalnog razvoja, imajući u vidu da zanati izumiru i da je sve manje zanatlija koji bi mogli znanje da prenesu mlađim generacijama, rečeno je danas na Okruglom stolu NALED-a “Nematerijalno nasleđe u službi lokalnog razvoja”.

Predsednica Etno mreže i izvršna direktorka NALED-a, Violeta Jovanović, rekla je da je potrebna značajnija podrška države, da donese Zakon o zanatstvu i unapredi status zanatlija.

– Ugroženo nematerijalno nasleđe uz podršku može da bude zamajac lokalnog razvoja brojnih sredina a da bi se to desilo neophodna je snažnija podrška države – rekla je Jovanović.

Uglavnom je reč o starijim ljudima

Dodala je da je važno da starije zanatlije prenose znanje mlađim generacijama i da se tako sačuvaju stari zanati.

– Zanatlije nestaju jer ih je iz dana u dan sve manje, u opančarskom poslu ih ima svega nekolicina i uglavnom je reč o starijim ljudima – naglasila je Jovanović.

Ona je navela da stotine žena u unutašnosti Srbije poznaje različite tehnike, ali im je podrebna podrška i podsticaj kako bi se uspostavili kanali i mogućnosti za plasman proizvoda.

Državna sekretarka u Ministarstvu trgovine Tatjana Matić rekla je da je očuvanje starih zanata međuresorno pitanje koje je vrlo kompeksno i zahteva veću pažnju.

– Moramo raditi više i predanije i da sarađujemo, da se donese zakon koji bi bio koristan za zanatlije i pomogao očuvanje tradicije – istakla je ona.

Neophodan zakon koji bi bio koristan za zanatlije i koji bi pomogao očuvanje tradicije; Foto:24sedam /Goran Sivački

Dodala je da se kao važno pitanje nameće ko će biti čuvari tradicije jer je starih zanata sve manje, kao i zanatlija, te da se mora razmišljati o tome na koji način da se deca upoznaju sa tim i nauče posao.

Matić je dodala da je digitalizacija tradicije i nasleđa proces koji je započet pre pet godina, ali da je to ipak finalna aktivnost a da je ono što prethodi podrška zanatlijama, edukacija, prenošenje znanja…

Obezbediti čuvare tradicije

– Moramo imati ljude koji će se time baviti da bi se to potom plasiralo na elektronskim platforamama – rekla je Matić.

Državna sekretarka i buduća ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić dodala je da je potrebno da kroz obrazovanje u školama obezbedimo čuvare tradicija. Ona je navela i da za starim rukotvorinama postoji potražnja među turistima, u dijaspori i diplomatiji i da je potrebno da imamo sertifikovane proizvode, a potom možemo da govorimo o kanalima plasmana.

– Elektronska trgovina jeste dobar put jer će to do 2025. biti dominantan način prodaje, i za naše preduzetnike je važno da se nađu na onlajn platformama. Zbog toga smo na našim konkursima bili usmereni na podršku razvoju znanja i veština u oblasti IT –  dodala je Matić.

Savetnica predsednice Vlade za kreativne industrije Ana Ilić rekla je da postoji veliki potencijal u povezivanju starih zanata i kreativnih industrija pre svega kroz umrežavanje i komunikaciju, zatim da se mapiraju ljudi koji proizvode rukotvorine, a koje mogu da koriste ljudi iz kreativnih industrija, kao inspiraciju, ali i za dalji plasman.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike