Kripto prevaranti ili samo klovnovi: Profesor Rubini osuđuje tržište digitalnih valuta

19.11.2022

10:26

0

Autor: G.M.Š.

Tržište kriptovaluta kao „potpuno truo ekosistem“ i druge velike berze nisu različite od propalog FTX-a, kaže poznati ekonomista Nurijel Rubini a istraga u SAD mu daje za pravo

Kripto prevaranti ili samo klovnovi: Profesor Rubini osuđuje tržište digitalnih valuta
Sem Benkmen-Frid i kolaps FTX-a - Copyright 24sedam/Profimedia

Poznati ekonomista i čovek koji je predvideo kolaps svetskog finansijskog sistema 2008 godine, profesor Njujorškog univerziteta Nurijel Rubini za tržište kriptovaluta kaže da je truo ekosistem a velike igrače na njemu opisuje kao amatere ili prevarante.

Govoreći na jednom finansijskom skupu u Abu Dabiju, Rubini je direktno kritikovao glavnog direktora kompanije „Bajnens“, koja stoji iza jedne od najvećih kriptoberzi na svetu, Čanpang Džaoa poznatog i kao CZ.

Rubini kaže da ima sedam vrsta igrača na tržištu kriptovaluta: prikriveni, korumpirani, lopovi, kriminalci, prevaranti, karnevalski klovnovi i… CZ.

- Lekcija iz poslednjih nekoliko nedelja je da ovi ljudi treba da odu odavde – rekao je Rubini čudeći se što „Bajnens“ uopšte posluje u Abu Dabiju kada je zabranjen u Velikoj Britaniji a pod istragom  američkog Ministarstva pravde zbog pranja novca.

A poslednju lekciju kakav je bar deo tržišta kriptovaluta svetu je dao bankrot berze FTX i njenog osnivača i dojučerašnjeg finansijskog vudkerkinda - Sema Benkmen-Frida,koji je na kriptovalutama  zaradio više od 22 milijarde dolara pre svoje 30. godine.

Sada je ostao bez većeg dela tih para a njegova berza FTC duguje pare 100.000 kreditora i ima između 10 i 50 milijardi dolara obaveza plaćanja.

Papiri koje je sudu zbog zahteva za bankrot (privremenu zaštitu od poverilaca) predao FTX, pokazuju je neke zapanjujuće načine i „sisteme“ kojima se u kompaniji poslovalo.

Šta kažu papiri za bankrot

Na trideset strana opisuje se nešto što je nemoguće da se radi ni u piljari u Srbiji a ne u multimilionskoj kompaniji u SAD.

Na primer, zaposleni su troškove pravdali preko kompanijskog četa, koje je odobravao prvi menadžer koji na čet naiđe. Ovakva računovodstvena i finansijska sloboda protezala se sa ovog bazičnog nivoa do samog vrha pa se moglo dogoditi i da prvom čoveku FTX-a, Semu Benkman-Fridu hedž fond njegove kompanije (Alameda risirč) da ličnu pozajmicu od milijardu dolara a direktoru inženjeringa  Nišadu Singu nešto više do pola milijarde.

Malo šta se od finansijskih dokumenata i odluka beležilo, jer je sve dogovarano preko čet poruka koje su automatski nestajale posle nekog vremena.

Kad su već bili u stalnom četu, Upravni odbor kompanije od 32 milijarde dolara vrednosti nije izgleda imao potrebu da se formalno sastaje (ko bi vodio i potpisivao sve te zapisnike…). Nisu se sastali niti jednom, niti su sastanke uprava imale kćerke-firme.

Prosto neverovatno zvučni da FTX nije imao centralizovani keš menadžment sistem. Tj. da se nije znalo koliko gotovine pritiče a koliko se odliva u određenom periodu, od koga i po kom osnovu. Ne postoje ni zapisi depozita po mušterijama, odnosno investitorima,

Kompanijske pare su korišćene za ličnu kupovinu zaposlenih i direktora, sve do kupovine kuća i imanja na Bahamima.

U kompaniji se nije znalo ni ko šta radi, čak ni koliko zaposlenih ima jer su zaposleni i oni pod ugovorom „mešani“  kroz razne kompanije bez prave dokumentacije. Za neke zaposlene ne može se utvrditi ni gde su i ko su pa se pretpostavlja da su lažni.

Neviđeno rasulo

Novi generalni direktor FTX, Džon Rej III, koji je nasledio Benkman-Frida i firmu će voditi kroz bankrot, zatečeno je  je sumirao rečima:

- Nikada u svojoj karijeri nisam video tako kompletan izostanak kontrole i finansijskog obaveštavanja kao što vidim ovde. Od kompromitovanog sistema integriteta i lošeg regulatornog nadgledanja povezanih firmi u inostranstvu, do koncentracije kontrole u rukama veoma male grupe neiskusnih, nesofisticiranih i potencijalno kompromitovanih individualaca, situacija je bez presedana.

A čovek zna o čemu priča jer radio je na bankrotu famoznog „Enrona“, energetske kompanije nekad vredne 63 milijarde dolara iz Teksasa koja je propala u ogromnom skandalu 2001. godine , zajedno sa oditorskom kućom „Artur Andersen“ (tada petom po veličini u svetu) koja joj je bila revizor.

Investitori su podigli tužbu za svojih 30 milijardi dolara koji su isparili što od prevara unutar kompanije, što padom akcija na berzi.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike