Velika akcija spasavanja preko 500 kitova: Oni su vrlo socijalni, ako jedan pogreši rutu, svi idu za njim, umiru u najvećim bolovima (FOTO+VIDEO)

19.10.2020

17:09 >> 09:45

0

U toku je velika akcija spašavanja svih preživelih kitova među 500 nasukanih duž obale australijskog ostrva Tasmanija

Velika akcija spasavanja preko 500 kitova: Oni su vrlo socijalni, ako jedan pogreši rutu, svi idu za njim, umiru u najvećim bolovima (FOTO+VIDEO)
Copyright Profimedia

U toku je velika akcija spašavanja svih preživelih kitova među 500 nasukanih duž obale australijskog ostrva Tasmanija.

– Naš fokus je na onim životinjama koje su još uvek žive – rekao je Nik Deka, regionalni menadžer za Tasmanijske parkove i službu za zaštitu divljih životinja, na konferenciji za novinare. – Smrtnost se povećala, ali postoji značajan broj živih, pa ćemo i dalje činiti sve da ih zbrinemo.

Procenjuje se da je u ponedeljak čak  270 kitova prvi put pronađeno kako su zarobljeni u pesku.  Najmanje trećina njih već je umrla, dok su spasioci uspešno spasili 25. Još 200 otkriveno je u sredu u zalivu na nešto manje od šest kilometara od mesta gde je otkrivena prva mahuna, rekao je Deka. Sveukupno je najmanje 380 kitova uginulo, a 50 je spaseno.

Posade su poslate čamcima da procene situaciju, dodao je Deka, ali većina spasilaca želi da spasi prvo kitove iz preve mahune.

I dalje se ne zna zašto se ovoliki broj kitova nasukao. U akciji spasavanja učestvuje oko 60 ljudi, ali spasioce ometa plima zbog koje su se neki od kitova koje su uspeli da vrate u dubinu – ponovo nasukali.

Ova vrsta kitova može da bude dugačka i sedam metara i bude teška oko tri tone.

Naučnici kažu da je razlog nasukavanja kitova često nepoznat i daju čitav niz teorija, uključujući onu po kojoj kitove riba mami na obalu i postaju dezorijentisani. Ipak, Nikola Hodgins, iz britanske organizacije “Whale and Dolphin Conservation” tvrdi da  su kitovi neverovatno socijalna stvorenja i da će njihov vođa, ako se neko razboli ili skrene u pogrešnom smeru, ih pratiti, izlažući riziku čitavu mahunu. Ne treba zanemariti činjenicu da Bolesti, toksini iz algi i ekstremne vremenske prilike mogu da dovedu do toga da kitovi skrenu sa kursa, rekao je Hodgins. Vodena buka koju uzrokuje čovek – od brodova, istraživanja nafte i gasa – takođe može poremetiti sluh kitova.

– Na kraju ih uguši težina sopstvenih tela, zbog čega je to neverovatno bolan put – rekao je istraživač.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike