Oboleli od dijabetesa nisu u većem riziku od kovida od ostalih: Ako se zaraze, to zbog jedne stvari može da bude pogubno po njih!
Dijabetes je bio i pre epidemije kovida jako opasna bolest, jer ostavlja posledice na srcu, bubrezima, a može da dovede do infarkta i moždanog udara

Epidemija koronavirusa u Srbiji bacila je novo svetlo na veliku grupu pacijenata koji boluju od dijabetesa ili šećerne bolesti. Prema zvaničnim podacima, taj broj je veći od 700.000, ali je dodatni problem to što čak 36 odsto njih i nije svesno da je bolesno.
Rizici
Istovremeno, prema istim podacima, građani koji nemaju komplikacije i čiji je nivo šećera u krvi dobro regulisan nemaju veći rizik od razvoja težih oblika kovida u odnosu na one koji nemaju dijabetes.
Ipak, kako kaže Aleksandar Opačić, predsednik tog saveza, sve ljude koji se bore s dijabetesom obradovala je najava iz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da će se u najskorije vreme „na pozitivnoj listi lekova naći savremena terapija za lečenje dijabetesa tipa dva“.

Pixabay
– Dijabetes je kompleksna, ozbiljna i opasna bolest. Tu ništa ne boli, i oboleli zbog toga zanemaruju lečenje i zdrav stil života, koji je od najveće važnosti upravo za tip dva bolesti, kada ljudi sa dijabetesom uzimaju lekove a ne daju sebi insulin, što je slušaj kod tipa jedan dijabetesa – navodi on, i dodaje da sve to zajedno dovodi do toga da oboleli od dijabetesa tipa dva često imaju i bolesti srca, a pridružene su i druge bolesti, pa osoba svakodnevno mora da popije nekoliko različitih lekova.
Dobra regulacija šećera
Da je obolelima od dijabetesa neophodna dobra terapija, pokazuju rezultati mnogobrojnih studija urađenih od početka pandemije kovida.
Pročitajte i
Poznato je da su od samog početka osobe koje imaju dijabetes svrstane u rizične grupe za razvoj teških formi infekcije koronavirusom, a naročito ukoliko im je nivo šećera u krvi loše regulisan, ali i ako imaju pridružene bolesti kao što su kardiovaskularne i bubrežna oboljenja.
Dosad je utvrđeno, kako navode u Dijabetološkom savezu Srbije, da je u Italiji 35,5 odsto pacijenata koji su preminuli od kovida imalo dijabetes, dok je u Americi čak 32 odsto zaraženih koronom koji su imali šećernu bolest završilo na intenzivnoj nezi.
Prema istim podacima, u Kini je 22 odsto pacijenata koji su preminuli imalo hronično povišen šećer u krvi, dok je u Velikoj Britaniji 33 odsto svih smrtnih ishoda hospitalizovanih pacijenata zaraženih kovidom bilo povezano sa dijabetesom.

Prof. dr Teodora Beljić, Privatna arhiva
Lekovi posle nekoliko godina ne deluju
Koliko je bitno da tokom epidemije koronavirusa, ali i uopšte, pacijenti drže pod kontrolom šećer u krvi, objašnjava dr Teodora Beljić Živković, endokrinolog i direktorka Klinike za interne bolesti KBC Zvezdara, koja za „24sedam“ kaže:
– Veliki je problem kod ljudi obolelih od dijabetesa što im dostupni lekovi regulišu šećer u krvi samo nekoliko godina, a onda dejstvo lekova slabi. Ispostavilo se da to nije slučaj sa novim lekovima. Ako se zna da oboleli od dijabetesa imaju i pridružene hronične bolesti, novi lekovi mogli bi da spreče infarkt, popuštanje srca ili bubrega – objašnjava ona.
Podsetimo, glavna tema tokom obeležavanja Svetskog dana dijabetesa, 14. novembra prošle godine, bila je kako smanjiti rizik kod obolelih od šećerne bolesti od infekcije koronavirusom.
-Cilj je da se kod građana podigne svest o tome koliko dijabetes može biti opasan, čak i da dovede do invaliditeta – upozorio je dr Mirsad Đerlek, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

FOTO TANJUG / RADE PRELIC /
Stalna kontrola
Prema njegovim rečima, oboleli od dijabetesa su u povećanom riziku ukoliko obole od kovida, pa su neophodni stalni skrining bolesti, konstantno lečenje i prevencija.
– Oni su ranjiva kategorija pacijenata, a broj obolelih je u stalnom porastu, i pored velikog napretka u dijagnostici, terapiji i prevenciji. U svetu se više od 460 miliona ljudi suočava sa ovom bolešću – rekao je Đerlek.
A direktorka RFZO Sanja Radojević Škodrić tada je rekla da do kraja godine možemo da očekujemo novu listu lekova, a da će se novi lekovi za dijabetes razmatrati kao prioritet.
Šta je dijabetes?
Kako lekari objašnjavaju već svima poznate činjenice, šećerna bolest ili dijabetes mellitus je danas jedno od najčešćih oboljenja, ali i jedan od glavnih razloga povećanja broja obolelih od udruženih kardiovaskularnih oboljenja – infarkta miokarda, moždanog udara…
To je stanje hronične hiperglikemije ili povećanja šećera u krvi praćeno nizom drugih promena u organizmu. Ukoliko su vrednosti jutarnje glikemije veće od sedam jedinica koje se mere u krvi, onda ta osoba ima šećernu bolest.
Bolest se ispoljava kao posledica nedostatka hormona insulina ili njegovog neadekvatnog delovanja. Posledice su velike – od kardiovaskularnih bolesti, preko bubrežnih, do toga da oboleli mogu, između ostalog, da izgube vid.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari