Genetičarka iz BiH otkriva: Zbog čega ima toliko lažnih rezultata na koronu?

16.12.2020

16:32 >> 16:45

0

Jedna je od naučnika koja je sekvencirala Sars Cov 2. Njen video o razlikama između PCR i serološkog testa bio je objavljen u gotovo svim medijima u zemlji

Genetičarka iz BiH otkriva: Zbog čega ima toliko lažnih rezultata na koronu?
Copyright Foto: Fejsbuk

Lana Salihefendić je magistrirala genetiku na PMF u Sarajevu i radi u ALEA Genetičkom Centru. Jedna je od naučnika koja je sekvencirala Sars Cov 2. Njen video o razlikama između PCR i serološkog testa bio je objavljen u gotovo svim medijima u zemlji, a to je bio povod za veliki intervju za Buku.

Lana je govorila o PCR testiranju, o tome šta znače antigenska testiranja, kao i zašto je apsurdno ne testirati ljude sa blagim simptomima. Pre svega je objasnila zbog čega ima više lažno pozitivnih rezultata na koronu.

– U dijagnostici SARS-CoV-2 virusa, i prema mom dosadašnjem iskustvu, mnogo su češći lažno negativni rezultati koji se mogu javiti iz niza različitih razloga – rekla je Lana. – Lažno pozitivni rezultati se javljaju najčešće usled laboratorijske kontaminacije i detekciju tzv. mrtvog virusa ne bih nazvala lažno pozitivnim rezultatom s obzirom da je osoba bila pozitivna na virus. I u našoj laboratoriji se dešavalo da osoba bude pozitivna na PCR testiranju 28 dana nakon infekcije. Pretpostavlja se da ta osoba više nije zarazna i da PCR zbog visoke senzitivnosti i velikog broja amplifikacijskih ciklusa detektuje fragmente mrtvog virusa.

Genetičrka tvrdi da bi trebalo pratiti i kliničku sliku pacijenta, te da je ona mnogo bitnija od samog nalaza testiranja.

Pročitajte još:

– U našem zdravstvenom sistemu se stvari gledaju “crno-belo” što se sigurno ne bi smelo raditi. Imamo pacijente u pandemiji sa obostranom upalom pluća i pratećim simptomima, negativnim na PCRu I zdravstveni radnici ih tretiraju kao negativne, što mislim da je potpuno besmisleno. PCR pre svega može biti lažno negativan iz više razloga: nepravilno uzet bris, koncentracija virusa može biti ispod detekcionog nivoa itd. Takođe, virus se može spustiti do pluća i da se ne nalazi više u oro i nazofarinsku koji se koristi kao uzorak za detekciju. U svakom slučaju, mislim da se mora uzeti u obzir kompletna klinička slika pacijenta i da je PCR test svakako odličan dodatak dijagnostici, ali sigurno ne jedini.

Pixabay

Lana je zagovornik masovnog testiranja, i tvrdi da antigensko testiranje može da izoluje ljude sa visokom koncentracijom virusa.

-Generalno jako zagovaram masovna testiranja. Kao što sam spomenula, antigensko testiranje nema senzitivnost kao PCR testiranje, ali definitivno može da izoluje ljude sa visokom koncentracijom virusa, samim tim visoko zarazne ljude, i na taj način smanji širenje infekcije. Činjenica je da je sigurno bilo lažno negativnih rezultata, ali se isto tako smanjio prenos infekcije detekcijom pacijenata pozitivnih na virus.

Naučnica se osvrnula na ponašanje ovog virusa, ali tvrdi da se za njega ne može reći da je sezonski. Bar ne još uvek…

-Ne bih se usudila da ga nazovem sezonskim virusom, bar ne još uvek. Za razliku od influence, ima veću ratu širenja zaraze, posebno u populaciji koja nema kolektivni imunitet. Ipak je ovo i dalje novel virus i postoji još veliki broj nepoznanica.

Tanjug/Attila Balazs/MTI via AP

Lana tvrdi da nikada nešto poput korone nije videla do sada, ovome se nadala od Ebole ili Hanta, ali ne i od respiratorne infekcije.

– Mislim da je iznenadila ceo svet, pa svakako i mene. Generalno, ljudi koji su u prirodnim naukama su svesniji opasnosti od virusnih epidemija, i znaju koliko smo uvek blizu takvom razvoju događaja. Uvek smo se bojali da to ne bude neka hemoragična groznica, kao Hanta ili Ebola, ali ispostavilo se da i „obična“ respiratorna infekcija moze izazvati ogromne probleme.

Na putanje zašto je toliko problematično spominjati kolektivni imunitet u kontekstu virusa korona, Lana je dala svoje objašnjenje.

-Zato što suštinski ne znamo koliko nam traje imunitet nakon infekcije. Relativno je čest broj reinfekcija za samo par meseci od prve infekcije. Znamo da se imunitet razvija u prvih par nedelja nakon infekcije. I dalje nismo sigurni da li je jačina infekcije povezana sa količinom antitela, pošto čak i potpuno asimptomatske osobe razviju imuni odgovor. Ono što ne znamo je koliko dugo smo zaštićeni imunim odgovorom koji steknemo.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike