Naučnici potvrdili da metabolizam ne usporava s godinama: Da li to znači da sada možete više da jedete?

25.08.2021

06:30 >> 11:11

0

Autor: R.M.

Uprkos naučnim tvrdnjama da se ljudima između 20. i 60. godine ne usporava metabolizam, to ne znači da treba da navalimo na hranu

Naučnici potvrdili da metabolizam ne usporava s godinama: Da li to znači da sada možete više da jedete?
Copyright Pexels/ Andrea Piacquadio

Gojazni ljudi često kao izgovor za višak kilograma okrivljuju svoj “usporeni metabolizam”. Međutim, međunarodni tim stručnjaka analizirao je 6.400 ljudi i utvrdio da se metabolizam održava na stabilnom nivou od 20. do 60. godine života. Tek posle 60. metabolički procesi počnu da usporavaju!

Stručnjaci su identifikovali četiri faze “ubrzavanja” metabolizma.

Tako se od rođenja do prve godine metabolizam ubrzava u odnosu na onaj koji je usaglašen sa majčinim i dostiže vrhunac sa 50 odsto većom potrošnjom u odnosu na odrasle jedinke.

Od prve  do 20. godine metabolizam se postepeno blago usporava, i nije primećeno njegovo ubrzavanje tokom puberteta, dok od 20. do 60. godine ostaje na istom nivou.

Tek od 60. godine do kraja života metabolički procesi se osetno usporavaju, a do 90. godine metabolizam je za 26 odsto sporiji nego u srednjim godinama.

Jagoda Jorga, Foto: Printscreen Youtube K1 Televizija

To ne znači da navalimo na hranu

Međutim, da li sada to znači da možemo više jesti ako smo mlađi od 60 godina jer naš metabolizam nije sporiji nego kada smo imali 20? Pa, odgovor nije baš ohrabrujući.

Nutricionistkinja i profesor Medicinskog fakulteta Jagoda Jorga kaže da ovo istraživanje nije oborilo nikakva bazična znanja koja su već poznata.

– Najveći potrošač energije je mišićna masa. A nakon nekih godina, najčešće posle 45, ona počne da opada. Za koliko procenata će opasti zavisi od fizičke aktivnosti i od pola. Kod žena je to mnogo, mnogo izraženije, kao i kod potpuno neaktivnih osoba. Naravno, kada vaš “glavni potrošač” počne da se smanjuje, to znači i da će potrošnja energije biti manja. To nikada nije promenjeno – objašnjava Jorga za 24sedam.

Ilustracija, Foto: Pixabay

Ukratko, ne gojimo se zato što nam se usporava metabolizam već zato što nam se smanjuju mišići i fizička aktivnost.

– Umesto mišićne mase se povećava masno tkivo. Ja od pacijenata često čujem tu izjavu da im je usporen metabolizam kada, recimo, imaju problem sa pražnjenjem. Neki ljudi pod tim podrazumevaju metabolizam – objašnjava ona.

I zato stari, dobri saveti i dalje ostaju na snazi – pokrenite se i “probušite kašiku”.

– Savetujem povećanje fizičke aktivnosti uvek, čak i kada postoje hronične bolesti koje ograničavaju ljude. Bilo da su u pitanju bolesti srca ili koštanog sistema, uvek postoje fizičke aktivnosti koje mogu za svakoh da se prilagode. To je neizmenjena preporuka oduvek. Druga preporuka je svesno uzdržavanje od hrane. Sve velike izazove moramo da držimo pod kontrolom, u smislu uzimanja veoma malih količina hrane sa puno kalorija – objasnila je Jorga.

Metabolizam ne usporava, već se menja

Branka Mirković, Foto. Printscreen/Youtube, Zdravo jutro

Nutricionistkinja Branka Mirković objašnjava da se metabolizam, zapravo, ne usporava i ne ubrzava već se menja.

– Kada se neko stariji razboli kaže se da će kod njega duže trajati bolest nego kod mlađih osoba. To su neki od posrednih dokaza o radu metabolizma i to pokazuje da on menja način rada. Svakako je manja kalorijska vrednost potrebna starijim osobama da funkcionišu normalno. Dokazano je da, otprilike, svakih pet godina dolazi do promene metabolizma – objašnjava ona za 24sedam.

Doktorka Mirković savetuje da stariji ljudi jedu manje kaloričnu hranu i da bi trebalo da konzumiraju nutritivno kvalitetnije namirnice.

Pročitajte još:
– Ono što donose godine metabolizmu teško možemo da promenimo. Inače, po međunarodnoj zdravstvenoj organizaciji stariji ljudi su oni posle 65 godina, i njihova ishrana treba da se bazira na manje masnoj i teškoj hrani. Količina mesa ne treba da prelazi 90 grama u toku dana i treba da konzumiraju mesa koja se lakše vare. I barem dva-tri dana treba da budu bezmesna, kada meso treba zameniti mahunarkama – savetuje ona.

Osim obaveznog šetanja posle obroka, nutricionistkinja ističe da se pažnja treba obratiti i na crevnu floru.

– Znate za fenomen kada neko puno jede i nikako se ne goji. To zavisi i od statusa creva. Zato se preporučuje i korišćenje probiotika, jer menjanje kulture pozitivnih bakterija u crevu može da utiče i na gojaznost – objasnila je Mirkovićeva.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike