Koronavirus oduzeo nam je dodire i uveo nas u depresiju: Ona nije jedini poremećaj koji nam je epidemija donela

30.10.2020

06:28 >> 14:07

0

Studija psihologa na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Majamiju pokazala je da je kovid 19 izmenio ono najvažnije - odnos ljudi jednih prema drugima, a od t

Koronavirus oduzeo nam je dodire i uveo nas u depresiju: Ona nije jedini poremećaj koji nam je epidemija donela
Copyright Pixabay

Koronavirus lišio nas je svega ljudskog, a najopasnija posledica njegovog delovanja je to što nas je ostavio bez – dodira.

Prvi put u istoriji, ljudi u Srbiji, ali i širom planete, našli su se u situaciji da moraju da prekinu najvažniju komunikaciju među sobom, uobičajenu hiljadama godinama unazad. Svi znamo koliko nekad ni hiljade reči ne mogu da nam kažu ono što samo jedan dodir uspe. Nema veze kakav je i gde smo ga osetili. Ako je on jedini “razgovor” između dvoje bliskih ljudi, onda su reči apsolutno suvišne.

Upravo to je jedan od najvećih problema u ljudskoj interakciji, zbog čega su urađene i studije o tome kako odsustvo dodira utiče na ljude. A rezultati su poražavajući, jer su posledice velike, od anksioznosti do depresije.

Ali, krenimo redom…

Kriza dodira

Da odsustvo dodira – rukovanja, grljenja i ljubljenja – nije prirodno i svojstveno čoveku, i da je teško odrupreti se iskušenju, potvrdila je i američka studija Tifani Fild, psihologa na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Majamiju. Još u aprilu sprovedeno je onlajn istraživanje, a rezultati su bili takvi da je 68 odsto ljudi reklo da doživljava nizak do visok nivo nedostajanja dodira.

Pixabay

– Oduzimanje slobode dodira retko se proučavalo, osim u ratnim jaslicama i u vrlo malom broju sirotišta u svetu. Pandemija, poput kovida 19, lišila je ljude dodira– poručila je, između ostalog, autorka studije.

Kriva je tehnologija

S druge strane, psihološkinja Aleksandra Janković kaže da se ovaj problem javio malo pre pandemije koronavirusa.

– Razvoj i obavljanje komunikacije preko telefona, kompjutera i tableta znatno su uticali na stvaranje socijalne distance. Slanje emocija putem emotikona, zamenilo je bliskost živog razgovora, ali i nežnih dodira – poručila je ona za „24sedam“.

Alernative

Ipak, podaci studije pokazuju da je problem eskalirao u vreme pandemije. Takođe, ljudi su u potrazi za nežnošću tražili nove, alternativne načine da osete emociju. Ono što piše u studiji je i da su neki ljudi videli slične dobrobiti ako su dodirivanje zamenili vežbanjem na otvorenom.

Takođe, istraživanje je pokazalo da nega lica, kao što je nanošenje losiona ili krema, može imati jednak uticaj kao dodir. Isto se pokazalo i tokom „jedenja lepe hrane“.

Raniji predlozi SZO
Svetska zdravstvena organizacija je krajem septembra na svojoj zvaničnoj fejsbuk-stranici podelila video u kojem se navodi da u vreme epidemije treba izbegavati rukovanje, grljenje i „bacanje petaka“. U istom snimku, o kojem je naš portal već pisao,  prikazani su i alternativni načini pozdravljanja, za koje nisu potrebni dodir i bliži susret. Neki od njih su mahanje, klimanje glavom, indijski pozdrav “namaste” i drugi.

– Kada se dodirivanje uporedi sa vežbanjem, primećeni su vrlo slični pozitivni efekti kao u toku dodirivanja. Smanjene su anksioznost i depresija. Ali, ukoliko tražimo utehu u hrani, napominjem da je osećaj ipak kratkotrajniji u odnosu na vežbanje – navela je Tifani Fild.

“Dodir je nezamenjiv”

Srpska psihološkinja Jankovićeva, međutim, dodaje da smo tek u odsustvu dodira, primetili njegovu vrednost.

Pixabay

– Mislim da dodir treba shvatiti u širem smislu te reči. On ne mora biti isklučivo telesni čin, već vas neko može „dodirnuti pogledom“ ili lepim emocijama. Svakako, ne treba ga potpuno eliminisati, posebno ako je u pitanju roditeljski ili partnerski odnos – navodi ona, i dodaje:

– Ukoliko smo sve to ranije jasno pokazivali, sada možemo isto to uraditi na malo kreativniji način. Ako vodimo računa o higijeni, on i danas treba da postoji, jer ništa ga ne može zameniti. Niko ne treba da ostane lišen nečeg bez čega je ljudski život nezamisliv – zaključila je Jankovićeva.

Kovid 19 i negativne emocije

U istoj studiji navodi se da je lišavanje dodira više zastupljeno kod pojedinaca koji žive sami, a da su prve asocijacije na kovid 19 negativne emocije i raspoloženja – anksioznost, depresija, umor, poremećaj spavanja i posttraumatska stanja, simptomi stresa.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike