Rekapitulacija 2020: Strah, karantin, policijski čas, panika, mrtvi, bolesni i - tračak nade!

31.12.2020

06:35 >> 08:07

0

Nije naodmet da se setimo šta smo preturili preko glava i koliko smo bili hrabri i borili se s dosad neviđenim neprijateljem

Rekapitulacija 2020: Strah, karantin, policijski čas, panika, mrtvi, bolesni i - tračak nade!
Copyright Pixabay

Pošast koja hara planetom već duže od godinu dana izmenila je život kakav smo znali, a skoro svaka država na svetu u nekom trenutku bila je u periodu vanrednog stanja. Do 30. decembra broj zaraženih na svetskom nivou prelazi 82 miliona, dok izgubljenih života ima skoro dva miliona. U Srbiji, broj registrovanih slučajeva inficiranih koronavirusom iznosi 334.991, a tokom 2020. godine ta zaraza odnela je 3.163‬ života.

Šta se to dogodilo i kako je sve počelo?

Pexels/Anna-Shvets

Pre trista osamdeset i devet dana, 8. decembra 2019, u kineskoj metropoli Vuhan potvrđen je prvi slučaj zaraze koronavirusom. Centralna vlada u Pekingu je gotovo preko noći počela da sprovodi drastične mere, nekoliko milionskih gradova je izolovano i u njima je uveden policijski čas. Od tada je prekinut svaki saobraćaj s provincijom Hubej.
Ubrzo, u februaru je virus stigao u Evropu i paralisao Italiju, a u Srbiji je počeo da kruži strah od zaraze. U to vreme Institut za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” uveo je telefonsku liniju na koju su mogli da se jave putnici koji dolaze iz Kine, ukoliko imaju simptome respiratornog oboljenja s povišenom telesnom temperaturom.

Pixabay

Dolazak korone u Srbiju – mart

Tri meseca od prvog registrovanog slučaja u Kini, virus je 6. marta stigao u Srbiju. Tada je zabeležen prvi slučaj zaražavanja. U to vreme, broj potvrđenih slučajeva u svetu premašio je 100.000. Drugi slučaj zaraze u našoj zemlji otkriven je četiri dana kasnije, a tog 10. marta Vlada Srbije proglasila je kovid 19 zaraznom bolešću. Dan kasnije, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je proglasila pandemiju, da bi 15. marta predsednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio vanredno stanje u našoj zemlji.

Profimedia

Ono što smo mi sve vreme slušali o merama u Kini i što smo smatrali da je preterano, ubrzo je primenjeno i kod nas: škole i ustanove postepeno su zatvarane, a kulturni i sportski život je zaustavljen. Nestašica maski, dezinfekcionih sredstava, opustošeni marketi i ograničenja postaju sve veća, a mere strože – granice su se zatvorile, za putnike iz inostranstva uvedena je samoizolacija, a u Beogradu je prestao da radi javni prevoz. Radno vreme ugostiteljskih objekata bilo je skraćeno, a broj ljudi koji je mogao da bude u zatvorenom prostoru sveden je na minimum.

Od tada, za samo pet dana, broj zaraženih popeo se na 135, a muškarac iz Kikinde prvi je čovek koji je u Srbiji zvanično preminuo od posledica koronavirusa.

Nije prošlo mnogo, a već 18. marta na snazi je bio policijski čas. Od 20 sati uveče do pet ujutru kretanje je bilo zabranjeno svima. Starijima od 65, odnosno 70 godina, kretanje je bilo dozvoljeno samo u večernjim satima, kada su u pojedinim marketima mogli da kupe osnovne životne namirnice.

Pročitajte još

April

Tokom aprila, broj zaraženih u Srbiji je udesetostručen – na kraju meseca bilo ih je više od 9.000. Vikendima je bio potpuno zabranjen izlazak napolje, otvarane su privremene bolnice, a penzioneri su dobili mogućnost polučasovne šetnje. Najduži policijski čas bio je za Uskrs – iz kuće se nije moglo 83 sata.

Maj

Prvog dana maja nije se moglo napolje, ali su već narednih dana stvari krenule da se vraćaju u normalu.
Sedmog maja, u Srbiji je istekao poslednji policijski čas, a ukinuto je i vanredno stanje.
Maj i jun bili su mirni i mere su relaksirane, da bi već početkom jula ponovo porastao broj zaraženih. Avgust je takođe bio mirniji, mere su ukidane i doneta je i odluka da se rad ugostiteljskih objekata koji imaju baštu produžava do jedan posle ponoći, a rad prodavnica do 23 časa.
U to vreme počela je gradnja dve nove kovid bolnice – u Beogradu i Kruševcu. Đaci su u septembru školsku godinu započeli u školskim klupama, a važio je kombinovani model nastave, pa onaj ko je želeo, mogao je da nastavu prati i od kuće.

Tanjug/Zoran Žestić

Oktobar

U ovom mesecu Srbija je ponovo ušla u novi, još snažniji talas koronavirusa, pa su se epidemiološke mere vratile na velika vrata. Skraćen je rad ugostiteljskih objekata do 23 sata, maske su postale obavezne u zatvorenom a preporučene na otvorenom prostoru, dok su okupljanja bila moguća za maksimum 30 ljudi.

Novembar

Tokom novembra beleženi su i dnevni rekordi zaraženih, a najviše pozitivnih bilo je 27. novembra, kada je registrovano 7.780 slučajeva. Okupljanja u zatvorenom i na otvorenom ograničena su na pet ljudi. Diskutovalo se vakcini, a u trci su bile ruska, kineska i američka vakcina. Nagoveštavala se mogućnost da one budu dopremljene u Srbiju pre kraja godine.

Tokom novembra bolnice su se punile, kapaciteti su bili “na izdisaju” , da bi 24. novembra Srbija uvela nove mere – ugostiteljski objekti morali su da se zatvore u 18 sati, a važila je i zabrana javnih okupljanja za više od pet osoba.

Decembar

Zbog velikog povećanja broja zaraženih, kao i zbog straha od širenja zaraze tokom praznika, od 20. decembra Krizni štab je doneo nove mere kojima se rad ugostiteljskih objekata obustavlja od petka u 17 časova do ponedeljka u pet časova ujutru, dok je radno vreme ostalim danima do pet popodne. Za tržne centre i prodavnice garderobe važilo je isto pravilo, dok su frizerski i kozmetički saloni i teretane takođe zatvoreni tokom vikenda.

Tanjug/Tara Radovanović

Prehrambene prodavnice mogu da rade, kako radnim danima, tako i vikendom, do 21 čas. Mere su ubrzo popuštene, pa ugostitelji mogu da rade do 20 časova, ali bez muzike. Decembar je mesec sa najviše novina, jer je u svetu počela vakcinacija, a u Srbiju je 22. decembra stigao prvi kontingent sa 4.800 doza “Fajzerove” vakcine, a imunizacija je napre počela u staračkim domovima. Tridesetog decembra stigle su i prve doze ruske vakcine “Sputnjik V”. Kada su u pitanju  mere za današnji dan, Krizni štab je odlučio da danas i 1. januara restorani i kafići rade do 18.00, a prehrambeni objekti do 20 časova. Kako su istakli na nedavnoj poslednjoj sednici ovog tela, neće biti organizovanog dočeka Nove godine.

Tanjug/AP Photo/Pavel Golovkin

Januar – februar – mart – april 2021. godine

Mogući, najželjeniji scenario za naredna tri meseca mogao bi da bude ovakav: u januaru su stigle dovoljne doze vakcina i ljudi se masovno vakcinišu. Tokom februara se radi na stvaranju imuniteta krda, a nazire se i lek za koronu. U martu broj zaraženih iz dana u dan opada, a smrtnih slučajeva gotovo da nema. U aprilu proglašavamo konačnu pobedu nad ovim virusom i život se vraća u normalu!

Pročitajte još

Iako bismo svi najviše voleli da ovako bude, pitanje je kada ćemo steći kolektivni imunitet, jer, kako su stručnjaci ranije objašnjavali, svako od nas morao bi primi dve doze vakcine kako bi njena efikasnost bila oko 95 odsto. Korona, ipak, neće nestati tako jednostavno, zaključak je stručnjaka, epidemiologa, infektologa i članova Kriznog štaba.

– Vakcine protiv koronavirusa nisu čarobni štapić, ali su deo rešenja – poručio je pre tri dana srpski naučnik Milanko Šekler, doktor veterinarske medicine.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike