Najskuplja bankarska pozajmica: Skoro 13 milijardi na ime kamata za godinu dana!

17.06.2021

05:43 >> 06:04

0

Građani Srbije često posežu za dozvoljenim minusom na tekućem računu kao najbržim načinom da dođu do keša, ali nisu svesni koliki ceh moraju da plate

Najskuplja bankarska pozajmica: Skoro 13 milijardi na ime kamata za godinu dana!
Copyright Profimedia

Građani Srbije trenutno preko svojih tekućih računa koriste ukupno 43,4 milijarde dinara dozvoljenog minusa, što faktički predstavlja “kredit“, a na tu sumu samo na ime kamate bankama godišnje ostavljaju čak 12,7 milijardi dinara!

Naime, kako za 24sedam kažu u Narodnoj banci Srbije, prema podacima za april 2021. godine, prosečna kamata na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 29,2 odsto. Tako da ukupan iznos duga po osnovu dozvoljenog minusa, koji iznosi oko 43,4 milijarde, građane “košta“ 12,7 milijardi dinara. Da je ovo najskuplja moguća pozajmica na bankarskom tržištu kažu i u centralnoj banci.

– Kao i u drugim zemljama, minus po tekućem računu predstavlja najskuplju vrstu pozajmice – navode u NBS.

Neizvesnost “podiže cenu”

Kada se to prikaže na primeru konkretnog korisnika dozvoljenog minusa, stvar je još jasnija. U praksi to znači da će korisnik dozvoljenog minusa u iznosu od 30.000 dinara, na ime kamate godišnje morati da izdvoji još 8.790 dinara.

Ipak, to građane ne sprečava da kad god im zatreba novac, za neki lekarski pregled, školovanje dece, pa i za letovanje, brže-bolje posegnu za dozvoljenim minusom na računu. A kada bi svi korisnici tekućih računa, kojih je prema podacima Udruženja banaka na kraju aprila bilo 5.400.616, imali dozvoljeno prekoračenje, onda bi svako od njih imao po 8.039 dinara na raspolaganju. Tako bi na taj iznos koji koriste kao “pozajmicu“, svaki građanin plaćao kamatu od oko 2.347 dinara.

Pixabay/ Raten-Kauf

U centralnoj banci Srbije objašnjavaju zašto pozajmice po tekućem računu svuda predstavljaju najskuplju vrstu kredita.

– Pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja neizvesni, a NBS je uvek upozoravala građane da bi ih trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu. To ne znači da građani ne treba da koriste ovu vrstu pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na osnovu informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit – kažu za 24sedam u NBS.

Kako dodaju, sasvim sigurno je da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda.

Kritično i sa kreditnim karticama

– Zbog dužeg roka i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara i slično, nego pozajmice po tekućem računu – naglašavaju u NBS.

Krediti u dinarima najpopularniji

U NBS ističu i da za gotovinske kredite u dinarima nije obavezno učešće od 30 odsto, za razliku od evro-indeksiranih kredita.

– Pored toga, i veći pad kamatnih stopa na kredite u dinarima u odnosu na kredite u evro znaku opredelio je građane da u znatno većoj meri uzimaju keš kredite u dinarima jer se 99 odsto stanja odobrenih gotovinskih kredita odnosi na kredite u dinarima – kažu u NBS.

S obzirom na to, kako navode u NBS, prosečna kamatna stopa na dug po kreditnim karticama niža je od kamatne stope na prekoračenja po tekućem računu.

– Prema podacima za april 2021. kamata je iznosila 21,9 odsto na godišnjem nivou, pri čemu takođe predstavlja jedan od skupljih vidova zaduživanja. Međutim, važno je naglasiti da je učešće prekoračenja po tekućem računu i kreditnih kartica u ukupnom stanju kredita stanovništvu relativno nisko i iznosi 3,6 odsto – ističu u NBS.

Za razliku od troškova ovih vrsta pozajmica, kako objašnjavaju, prosečne kamatne stope na ukupne dinarske kredite stanovništvu u aprilu 2021. iznosile su 8,8 odsto i niže su za 11,8 procentnih poena u odnosu na maj 2013. godine, kada je započet ciklus ublažavanja monetarne politike NBS.

Pročitajte još

– Padu kamatnih stopa na zaduživanje u prethodnom periodu ključan doprinos dalo je ublažavanje monetarne politike NBS, zatim postignuta makroekonomska stabilnost zahvaljujući kojoj je povećan kreditni rejting zemlje, a premija rizika zemlje smanjena. Takođe, padu kamatnih stopa doprinosi i veći stepen konkurencije među bankama – ističu u Narodnoj banci.

Inače, prosečna kamata na dinarske gotovinske kredite, navode u NBS, u aprilu je iznosila 9,4 odsto i u prethodnih osam godina ona je značajno smanjena.

– Kada je reč o ceni evro-indeksiranih gotovinskih kredita, ona je u aprilu 2021. iznosila 3,1 odsto. U prethodnih osam godina ona je takođe snižena kao rezultat povoljnijeg rejtinga i niže premije rizika zemlje, kao i pada kamatnih stopa na evrotržištu novca, ali je taj pad ipak bio znatno manji u poređenju s cenom dinarskih kredita – naglasili su u NBS.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike