Drugačija za dve članice: Koje države bi zapravo trebalo da čine G7 kad bi se grupa pridržavala osnovnog principa po kom je formirana?

08.11.2022

20:19

0

Među liderima koji se sastaju jednom godišnje u zemlji kojoj je povereno da bude domaćin te godine trebalo bi da budu i predstavnici Kine i Indije

Drugačija za dve članice: Koje države bi zapravo trebalo da čine G7 kad bi se grupa pridržavala osnovnog principa po kom je formirana?
Grupa G7 - Copyright Profimedia

Grupa Sedam (G7) prethodnih godina bila je pominjana nekoliko puta godišnje, u vreme samita lidera ovih zemalja, a sada se svaki čas oglašava sa zajedničkom izjavom u kojoj najčešće kritikuje Rusiju zbog vojne operacije u Ukrajini i obećava sankcije i strože mere koje obično ne sprovede u delo ili ih ostvari tek nekoliko meseci kasnije.

Formirana 1976, kada je Kanada pristupilа Grupi Šest (G6), koju su činile Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, ona je imala za cilj da okupi ekonomski i industrijski najrazvijenije zemlje, ali se ispostavilo da se upravo tog osnovnog principa ne pridržava. 

Zapravo, ako bi se strogo pridržavalo kriterijuma da u ovu grupu spadaju države sa najvećim bruto domaćim proizvodom (BDP), ona bi bila za nijansu drugačija, jer bi dve evropske zemlje ispale iz jednačine, dok bi ih zamenile dve azijske sile.

Bruto domaći proizvod (BDP) je procena ukupne vrednosti gotovih proizvoda i usluga proizvedenih unutar granica zemlje tokom određenog perioda, obično godinu dana. BDP se popularno koristi za procenu veličine privrede jedne zemlje.

Najnoviji podaci iz 2021. pokazali su da su zemlje počele da se oporavljaju od pandemije kovida 19, koja je imala veliki uticaj na ekonomije širom sveta. Pošto je Covid doveo do sniženih cena energanata, slabljenja turizma, manjeg obima trgovine i zatvaranja prodavnica zbog karantina, zemlje su doživele rekordan pad BDP-a u 2020, ali su pokazale znake oporavka prošle godine.

Sedam najrazvijenijih zemalja prema nominalnom BDP-u  trenutnom kursu američkog dolara su:

Lukas Barth/Pool photo via AP
 

1) Sjedinjene Američke Države - nominalni BDP: 23,0 biliona dolara, godišnji rast: 5,7%, BDP po glavi stanovnika: 69.287 dolara;

2) Kina - nominalni BDP: 17,7 biliona dolara, godišnji rast: 8,1%, BDP po glavi stanovnika: 12.556 dolara;

3) Japan - nominalni BDP: 4,9 biliona dolara, godišnji rast: 1,6%, BDP po glavi stanovnika: 39.285 dolara;

4) Nemačka - nominalni BDP: 4,2 biliona dolara, godišnji rast: 2,9%, BDP po glavi stanovnika: 50.801 dolara;

5) Ujedinjeno Kraljevstvo - nominalni BDP: 3,2 biliona dolara, godišnji rast: 7,4%, BDP po glavi stanovnika: 47.334;

6) Indija - nominalni BDP: 3,2 biliona dolara, godišnji rast: 8,9%, BDP po glavi stanovnika: 2.277 dolara;

7) Francuska - nominalni BDP: 2,9 biliona dolara, godišnji rast: 7,0%, BDP po glavi stanovnika: 43.518 dolara.

Sjedinjene Američke Države

Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država najveća je na svetu mereno nominalnim BDP-om. Najveći doprinos tom BDP-u je uslužni sektor privrede, koji uključuje finansije, nekretnine, osiguranje, profesionalne i poslovne usluge i zdravstvo.

Profimedia
Predsednik SAD Džozef Bajden

SAD imaju relativno otvorenu ekonomiju, što omogućava fleksibilne poslovne investicije i direktna strana ulaganja u zemlju.

Ekonomija SAD je na čelu tehnologije u mnogim industrijama, ali se suočava sa rastućim pretnjama u vidu ekonomske nejednakosti, rastućih neto troškova zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti i pogoršanja infrastrukture.

Kina

Kina ima drugi najveći nominalni BDP na svetu u tekućim dolarima i najveći BDP u smislu pariteta kupovne moći (u slučaju SAD on iznosi 23 biliona dolara, a u slučaju Kine 27,3 biliona dolara). Sa godišnjim rastom koji stalno nadmašuje rast Sjedinjenih Američkih Država, Kina je možda na putu da postane najveća ekonomija na svetu po nominalnom BDP-u u godinama koje dolaze.

Kako je Kina progresivno otvarala svoju ekonomiju u protekle četiri decenije, ekonomski razvoj i životni standard su se znatno poboljšali. Vlada je postepeno ukidala kolektivizovanu poljoprivredu i industriju, što je dozvoljavalo veću fleksibilnost tržišnih cena i povećavalo autonomiju preduzeća, omogućavajući time da spoljna i domaća trgovina i investicije uzmu maha.

Profimedia
Predsednik Kine Si Đinping

Zajedno sa industrijskom politikom koja podstiče domaću proizvodnju, ovo je učinilo Kinu svetskim izvoznikom broj jedan. Uprkos ovim prednostima, Kina se suočava sa nekim značajnim izazovima, kao što je brzo starenje stanovništva.

Japan

Japan je treća po veličini ekonomija na svetu. Njen BDP je 2018. godine prešao 5 biliona dolara. Snažna saradnja između vlade i industrije i napredno tehnološko znanje izgradili su japansku privredu koja je orijentisana na proizvodnju i izvoz. Mnoga velika japanska preduzeća organizovana su kao mreže međusobno povezanih kompanija poznatih kao keiretsu.

Posle izgubljene decenije 1990-ih i uticaja globalne velike recesije (svetske ekonomske krize), Japan je zabeležio nagli rast poslednjih godina pod politikom bivšeg premijera Šinza Abea. Međutim, Japan je siromašan prirodnim resursima i zavisi od uvoza energije, posebno nakon opšteg gašenja njegove nuklearne industrije nakon katastrofe u Fukušimi 2011. godine. Takođe se bori sa brzim starenjem stanovništva.

Nemačka

 

Christophe Gateau/Pool via AP
Nemački kancelar Olaf Šolc

Nemačka je najveći izvoznik vozila, mašina, hemikalija i druge industrijske robe i ima visoko kvalifikovanu radnu snagu. Nemačka se, međutim, suočava sa nekim demografskim izazovima za svoj ekonomski rast. Njena niska stopa fertiliteta otežava zamenu stare radne snage, a visoki nivoi imigracije opterećuju njen sistem socijalne zaštite.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva pokreće njen veliki uslužni sektor, posebno u oblasti finansija, osiguranja i poslovnih usluga. Ekstenzivni trgovinski odnosi nacije sa kontinentalnom Evropom uveliko su zakomplikovani rezolucijom o Bregzitu nakon glasanja za izlazak iz Evropske unije 2016. Od 31. januara 2020. Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično nije članica EU, ali su sporni pregovori o trgovinskim odnosima između njih i dalje u toku.

Indija

Profimedia
Indijski premijer Narendra Modi

Indijska ekonomija se zasniva na mešavini tradicionalne seoske poljoprivrede i rukotvorina, uz procvat moderne industrije i mehanizovane poljoprivrede. Indija je glavni izvoznik tehnoloških usluga i eksternalizacije poslovanja, a uslužni sektor čini veliki udeo u njenoj ekonomskoj proizvodnji.

Liberalizacija indijske privrede od 1990-ih podstakla je ekonomski rast, ali nefleksibilna poslovna regulacija, široko rasprostranjena korupcija i siromaštvo velikog broja stanovnika predstavljaju izazove za tekuću ekspanziju.

Francuska

Francuska ima sedmi najveći BDP na svetu. Turizam je važna privredna delatnost, a Francuska svake godine ima najviše posetilaca u odnosu na bilo koju drugu zemlju sveta.

Francuska ekonomija zavisi od mnogo privatnih i poluprivatnih preduzeća u različitim industrijama. Međutim, i dalje postoji veliko učešće vlade u određenim ključnim sektorima, kao što su odbrana i proizvodnja električne energije.

AP Photo/Thomas Padilla, Pool
Francuski predsednik Emanuel Makron

Posvećenost francuske vlade ekonomskoj intervenciji u korist socijalne jednakosti takođe stvara neke izazove za privredu, kao što je rigidno tržište rada sa visokom nezaposlenošću i velikim javnim dugom u odnosu na druge napredne ekonomije.

Slabiji članovi grupe najjačih

Dakle, ako bi se gledalo samo na to koje su ekonomski najjače zemlje, Italija i Kanada ne bi bile u ovoj grupi. Italija je 2021. zauzela osmo mesto po nominalmon BDP-u, a Kanada deveto. Ipak, one i dalje opstaju u ovoj grupi, koja je u jednom trenutku obuhvatala i Rusiju (11. na listi iz 2021. godine).

Rusija se pridružila Grupi 1998, kada je ona postala G8, ali je suspendovana 2014. zbog aneksije Krima.

Kina nikad nije bila član ove organizacije, iako ima jaku ekonomiju i najnaseljenija je zemlja sveta.

Politički lideri pomenutih zemalja i predstavnici Evropske unije sastaju se jednom godišnje kako bi razgovarali o važnim globalnim pitanjima koja se tiču ekonomije, politike, društvenih i bezbednosnih pitanja.

AP Photo/Markus Schreiber
Fotografija sa poslednjeg samita Grupe 7, održanog ove godine u Nemačkoj

Zvaničnici iz Grupe sedam sastaju se tokom cele godine kako bi zajednički diskutovali o globalnim pitanjima. Predsedavanje samitu preuzima jedna država članica od druge i on se uvek održava u zemlji koja te godine presedava G7.

Na kraju samita učesnici izdaju zajedničko saopštenje o najvažnijim zaključcima koje su doneli.

Ima li G7 ikakvu moć?

Grupa sedam ne može da donosi bilo kakve zakone jer je čine različite nacije, od kojih svaka ima svoje demokratske procese.

Ipak, neke od odluka koje donese mogu da imaju globalni efekat.

Na primer, G7 je imala presudnu ulogu u formiranju globalnog fonda za borbu protiv malarije i AIDS-a 2002.

Međutim, G7 se kritikuje zbog toga što je “zastarela grupa zemalja”, delimično zato što ne prihvata u grupu dve najveće zemlje sveta – Indiju i Kinu.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike