Krah unipolarnog sveta: Kako G7 ne može da se meri sa Kinom i BRIKS-om?

28.06.2022

19:14

0

Autor: N. Pavlović

Moskva je zbog velikih sankcija našla novo tržište, a Kina je veoma važan partner

Krah unipolarnog sveta: Kako G7 ne može da se meri sa Kinom i BRIKS-om?
Si Putin Bajden - Copyright AP/Nicolas Asfouri//Susan Walsh(Mikhail Metzel/Sputnik, Kremlin Pool

Ruski predsednik, Vladimir Putin, najavio je da će Moskva trgovinu i izvoz nafte preusmeriti na zemlje BRIKS, usled sankcija koje je nametnuo Zapad.

BRIKS čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a Argentina i Iran su podnele zahtev za članstvo u ovom bloku čije ekonomije čine 40 odsto populacije i skoro četvrtinu svetskog bruto domaćeg proizvoda.

Proširenje ove grupe bi samo potvrdilo tezu koju je i sam Putin istakao na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu - era unipolarnog sveta je gotova.

Da bi se izborila sa oštrim sankcijama Zapada, Rusija pokušava da učvrsti veze sa Azijom, kako bi zamenila tržište koje je izgubila u EU i SAD.

Pixabay
 

- Poslovni ljudi naših zemalja su primorani da rade u teškim uslovima u kojima zapadni partneri zanemaruju osnovne principe tržišne ekonomije i slobodne trgovine, a narušava se i privatna imovina - istakao je ruski predsednik uoči početka samita zemalja BRIKS.

Dok su pandemija koronavirusa i regionalni konflikti nastavili da potresaju svet, mehanizam BRIKS se pokazao da je otporan na mnoge nedaće i demonstrirao je vitalnost.

Kako piše Global tajms, multilateralizam ustanovljen posle Drugog svetskog rata su SAD uporno podrivale, a to je bio uzrok mnogih regionalnih kriza.

Od osnivanja BRIKS-a, pre 16 godina, pet ne-zapadnih zemalja je uspelo da izgradi saradnju u stilu koji nije zapadnjački i da postigne prilično dobre rezultate. Države članice su od samog početka želele da pronađu održivije i inklizivnije načine za saradnju.

Brazil, Kina, Rusija, Indija i Južna Afrika imaju različite političke sisteme, istorijske i kulturne vrednosti, a među njima vladaju i određeni sporovi. Međutim, to ih nije sprečilo da se udruže, a u borbi protiv zapadnih sankcija će dobiti, po svemu sudeći, još dva dodatna člana. 

Trgovina između Kine i zemalja BRIKS je u 2021. godini iznosila više od 490 milijardi dolara, u odnosu na 241 milijardu 2016. godine.

Mikhail Metzel/Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
 

Kina je ove godine bila domaćin samita, a tim povodom je održala više od 70 konferencija i propratnih događaja od početka godine.

Nova budućnost

- Osim što su to velike zemlje, u smislu broja stanovnika, veličine teritorije i ekonomske aktivnosti, zemlje BRIKS predstavljaju neku vrstu širokog geografskog regiona. Proširenje će načiniti da ova grupa bude forum za kolektivne interese zemalja u razvoju. Istorijska misija grupe je bila da se konsoliduje, brani i proširi multipolarni međunarodni poredak, zasnovan na međunarodnom pravu UN i da se prevaziđu vekovi nerazvijenosti i ukorenjene nejednakosti izmeu Severa i Juga - smatra Karlos Martinez, britanski politički komentator.

Nekada je Argentina bila u prvih pet ekonomija sveta, uglavnom zbog povezanosti sa Velikom Britanijom, koja je tada gospodarila svetom. Međutim, tokom 20. veka ova južnoamerička zemlja je doživela mnoge uspone i padove i svoju budućnost ne vidi u severnoatlantskim savezima već u državama koje stvaraju "Novi Jug", a to su upravo članice BRIKS-a.

O potencijalnom ulasku Argentine BRIKS se govori već više od 10 godina, ali sve do sada nije bilo ozbiljnih pokušaja.

Prethodno je aktuelni predsednik Alberto Fernandez putovao u Rusiju, uoči početka vojnog sukoba u Ukrajini, ali i Kinu tokom Zimskih olimpijskih igara.

Ipak, ne zna se kako bi formalno primanje te zemlje u BRIKS izgledalo, pogotovo usred ukrajinske krize.

- Ne verujem da je izvodljivo da Argentina bude puna članica BRIKS jer bi se razbio osnivački duh bloka - smatra Patrisio Gusto, direktor Sino-argentinske opservatorije.

Osim toga, potrebno je da se sve zemlje članice slože o proširenju, a ceo proces podrazumeva i složene administrativne i diplomatske procedure.

Ne računajući Južnu Ameriku, Kina je glavni trgovinski partner Argentine. Otkad je Nestor Kiršner došao na vlast 2003, Kina je postala važan saveznik kada je reč o trgovini. Kineske kompanije su u Argentini izvele nekoliko javnih radova i projekata, a među najuspešnijim poduhvatima su obnova pruge Belgrano Kargas i solarnog parka "Cauchari". Značajna su i ulaganja u rudarstvu i sektoru obnovljivih energija.

Ono što bi mogao da predstavlja problem je nestalna spoljna politika Argentine jer po mnogim pitanjima nije istakla jasnu poziciju.

Primera radi, pre nekoliko nedelja, nekadašnji predsednik Kiršner je tokom posete Evropi poručio nemačkom Dojče veleu da je "argentinski evropejac". Kako je dodao, Kina je velika sila, ali nema jake kulturne veze sa Južnom Amerikom i nema istoriju sa tim kontinentom. Analitičari smatraju da bi ovakve izjave, ukoliko dve zemlje zaista žele da prodube odnose, nisu dobar znak.

Tanjug/Alexei Druzhinin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
 

Takođe, Argentina trguje sa Indijom i ta zemlja je njen četvrti najveći trgovinski partner. I Indija i Kina, ali i Brazil uvoze dosta argentinskih proizvoda, poput sojinog ulja.

Ipak, kada je reč o investicijama, zajmovima i trgovini, kinesko prisustvo u Južnoj Americi je, svakako, daleko veće od indijskog.

Proteklih godina, Buenos Ajres i Moskva su potpisali desetine sporazuma koji su se ticali ne samo ulaganja već i nuklearne energije. Godine 2018, potpisan je i dogovor o zajedničkom istraživanju uranijuma.

Kako prenosi Diplomat, ulazak Argentine u BRIKS mogao bi da naruši njene veze sa Evropom i SAD. To bi moglo da poljulja i poziciju Brazila jer bi se tako dve zemlje sa istog kontinenta našle u bloku. Osim toga, Argentina i Brazil su veliki takmaci na tržištu.

- Dok je Bela kuća razmišljala šta još da isključi iz sveta, zabrani ili uništi, Argentina i Iran su se prijavili za članstvo u BRIKS - poručila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Podsetimo, i Iran je podneo zahtev za pridruživanje grupi BRIKS, a portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Said Hatibzade izrazio je nadu da će članstvo Irana u BRIKS-u doneti "dodatne koristi" svim stranama.

Ukrajinska kriza

Prema rečima profesora Vang Vena, sa Instituta za finansijske studije Čongjang pri Univerzitetu Renmin u Kini, BRIKS nije antizapadnjački blok niti je to grupa čiji je cilj borba sa Zapadom.

Kako je istakao, Zapad radi na protekcionizmu, stvara male klike i maksimum sankcija što očigledno svet vodi u ponor. Iz te perspektive, najveći značaj BRIKS-a je da se postigne međunarodni konsenzus kako bi se promovisao razvoj.

Kineski zvaničnici su napomenuli da Peking ne želi da pomogne Rusiji da se bori protiv Zapada već da se postigne mir i učestvuje u pregovorima.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

- SAD to nisu učinile. Zapravo, Vašington se nada da će se rusko-ukrajinski sukob nastaviti. U njihovom je interesu da se sukob produži što je više moguće. Naoružavanje Ukrajinaca, radije nego da im šalju stvarnu humanitarnu pomoć, pravi je dokaz da SAD žele da se sukob nastavi. Zemlje BRIKS-a zaista žele da reše ukrajinsku krizu - uveren je Vang. 

BRIKS je Rusiji naložio tri stvari sa kojima bi Moskva trebalo da se složi, smatra Vang. Naglasak je na postizanju mirovnog rešenja kroz dijalog i konsultacije. Zemlje članice BRIKS podržavaju pregovore između Rusije i Ukrajine, a takođe su usmerene i na humanitarnu pomoć.

Kada je reč o interesima Moskve, BRIKS je jedan od saveza od najvećeg poverenja. Sve zemlje članice su pojačale uvoz ruske nafte i nisu uvele zapadne sankcije Rusiji.

G7 hoće da sabotira Pojas i put

Osim što Zapad ne gleda sa poštovanjem prema savezu BRIKS, kineska Inicijativa Pojas i put im je veliki trn u oku, pa su države G7 odlučile da prikupe 600 milijardi dolara kako bi se suprotstavile tom infrastrukturno projektu.

Inicijativa Pojasa i puta je razvojna strategija koju je predložio kineski predsednik Si Đinping, a fokusira se na povezivanje i saradnju između Pekinga i ostatka Evroazije.

AP Photo/Susan Walsh
 

Sastoji se od dve komponente - kopnenog "Ekonomskog pojasa Svilenog puta" (SREB) i prekomorskog "Pomorskog svilenog puta" (MSR). Strategija naglašava kinesko nastojanje da se uzme veća uloga u globalnim zbivanjima i potrebu za saradnjom u oblastima kao što je proizvodnja čelika.

G7 želi da sakupi 600 milijardi doalra kroz javne i privatne fondove za globalne infrastrukturne projekte koji bi predstavljali neku vrstu konkurencije Pojasu i putu.

Američki predsednik Džo Bajden je rekao da će Vašington doprineti ovom planu, poznatom kao Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i investicije (PGII), sa 200 milijardi dolara tokom narednih pet godina.

Amerika Pojas i put vidi kao pretnju njenom uticaju u svetu i aktivno radi na tome da obeshrabri mnoge države da učestvuju u kineskim projektima. Bajden je kazao da će PGII zemljama dati priliku da vide "konkretne benefite partnerstva sa demokratijama".

Tanjug/Kenny Holston/The New York Times via AP, Pool
 

Kako se navodi, PGII će investirati novac u četiri glavne kategorije: zdravstvena bezbednost, komunikacione tehnologije, čista energija i jednakost polova. Bajden je pomenuo i nekoliko projekata, poput razvoja solarnih panela u Angoli, što košta oko 2 milijarde dolara.

Sa druge strane, Kina je navela da uvek pozdravlja sve inicijative koje promovišu izgradnju globalne infrastrukture, ali da G7 pokušava da podriva Pojas i put.

Pojedini analitičari ipak smatraju da planovi G7 ne mogu da pariraju Pekingu.

Kina je samo 2021. godine uložila skoro 59,5 milijardi dolara u infrastrukturne projekte. Iako G7 namerava da izgradi poddvodni kabl koji povezuje Evropu i jugoistočnu Aziju, Kina je već lansirala svoj digitalni put svile, a radi se o podvodnom kablu, od 15.000 kilometara dužine, koji treba da povezuje Aziju, Afriku i Evropu. Mediteranski deo, od Egipta do Francuske, već je postavljen.

Pitanje je i koliko su danas projekti G7 primamljivi zemljama Juga, pogotovo jer je fokus na klimatskim promenama i kako smanjiti emisije gasova što zemljama trećeg sveta nije prioritet jer i dalje zavise od fosilnih goriva i uglja.

Kada američki lideri posećuju afričke države i počnu da pričaju o klimatskim promenama i ravnopravnosti, domaćinima to ne zvuči zanimljivo jer su usredsređeni na ekonomska pitanja.

- G7 pokušava da preoblikuje politiku koja je već omanula, misleći da može da koristi nova imena i slično. Oni misle da ako kombinujete dva propala projekta u jedan, nekako možete da uspete. To ne uspeva u stvarnom svetu - zaključio je Tomas V. Pauken, konsultant za azijsko-pacifička pitanja.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike