100 dana sukoba u Ukrajini: Sankcije bez presedana, medijski rat i svet na ivici haosa - a sve je moglo biti izbegnuto

03.06.2022

07:18

1

Autor: N. Pavlović

Cela planeta se nada skorom postizanju primirja

100 dana sukoba u Ukrajini: Sankcije bez presedana, medijski rat i svet na ivici haosa - a sve je moglo biti izbegnuto
100-dana-rata - Copyright AP Photo/Profimedia

Ruske trupe su pre tačno 100 dana, 24. februara, ušle u Ukrajinu pokrenuvši "specijalnu vojnu operaciju".

U ranim jutarnjim časovima, ruski lider Vladimir Putin je najavio da se pokreće operacija čiji je cilj demilitarizacija i denacifikacija bivše sovjetske države.

Iako se, u prvi mah, činilo da će se ruska vojska fokusirati na Donbas, ubrzo se ispostavilo da su pokrenuti udari na nekoliko gradova i u drugim krajevima Ukrajine. 

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski odlučio je da ostane u Kijevu, a u međuvremenu je postao majstor "zum diplomatije", svakodnevno se obraćajući preko video-linka brojnim zemljama. U svakom obraćanju je imao specijalno spremljen govor u kome je ciljano kritikovao rusko rukovodstvo i strastveno tražio od Zapada da Ukrajini šalje što više oružja. Njegova obraćanja su se mogla čuti i na dodelama brojnih muzičkih i filmskih nagrada, pa se tako nedavno pojavio i na otvaranju Kanskog festivala, naravno, putem videa.

AP Photo/Markus Schreiber
 

Nezapamćene sankcije

Zapadne zemlje su do sada usvojile šest paketa sankcija protiv Rusije, a u planu je i sedmi. U martu je Rusija postala zemlja kojoj je je nametnuto najviše sankcija na svetu, čime je premašila Iran, Venecuelu, Severnu Koreju i Kubu zajedno.

Najviše su ih uvele SAD (1194), Kanada (908) i Švajcarska (824). Na meti su mnoge ruske banke, mediji, kompanije, avio-prevoznici, članovi ruske Dume, sam vrh ruske vlasti, pa čak i patrijarh Kiril. Osim toga, zamrznuta je ruska imovina u inostranstvu, poput zlata i deviznih rezervi, u vrednosti od 300 milijardi dolara. Rusija je izbačena iz sistema SWIFT. Zberbanka je ove nedelje isključena iz globalnog sistema za razmenu finansijskih poruka najnovijim, šestim setom sankcija, koje su odobrili lideri Evropske unije.

AP Photo/Olivier Matthys
 

Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiulina saopštila je u aprilu da su većina ruskih kreditora i 52 strane finansijske organizacije iz 12 zemalja dobili pristup Sistemu za prenos finansijskih poruka (SPFS), koji je ruska alternativa SWIFT-u. Nabiulina je takođe rekla da monetarni regulator namerava da zadrži u tajnosti identitet članova SPFS-a.

Zabranjeno je dolare i evre izvoziti u Rusiju, a Rusi ne mogu da koriste svoje kartice u većini zapadnih zemalja. Zbog toga je Moskva odlučila da se ruski energenti moraju plaćati u rubljama, što je naišlo na veliko negodovanje Zapada, međutim, veliki broj država se povinovao toj odluci, iako žestoko zagovaraju još više sankcija.

EU je odlučila da se otarasi uvoza ruske nafte do kraja godine, ali su brojni zvaničnici priznali da sa gasom to neće biti tako lako.

Brojni svetski giganti, poput „Koka-Kole“, KFC-a, „Mekdonaldsa“ i „Šela“, povukli su se iz Rusije.

Najveći gubici se mogu osetiti u avio-saobraćaju. Ruska civilna avijacija se suočava sa neprikosnovenim zabranama jer je skoro pola sveta zatvoreno za ruske letove. Zapadni avio-proizvođači neće više održavati letelice u ruskom vlasništvu. U januaru 2022, ruske avio-kompanije su prevezle 8,1 milion putnika, a u martu 5,2. Brojni aerodromi su bili prinuđeni da zatvore pojedine terminale i otpuste znatan broj radnika.

AP Photo/Michael Sohn, File
 

Veliki udarac je pretrpela i automobilska industrija. Skoro sve fabrike automobila u Rusiji proizvode vozila pod stranim brendovima ili koriste uvezene komponente. U aprilu su ostale samo dve fabrike auto-delova koje su radile punim kapacitetom. Druge su morale da pređu na režim od pola radnog vremena ili da obustave rad.

Inflacija raste širom sveta. Procenjuje se da će do kraja godine u Rusiji dostići 20 odsto, sudeći prema istraživanju stručnjaka Centralne banke Rusije. Nemačka je pod pritiskom rastućih cena energenata, pri čemu je inflacija, prema nacionalnim standardima, iznosila u maju 7,9 posto, a prema indeksu potrošačkih cena EU čak 8,7 procenata. Inflacija u evrozoni je ubrzala rast u maju do novog rekordnog nivoa.

Inflacija u 19 zemalja koje dele evro skočila je na 8,1 posto ovog meseca na godišnjem nivou sa 7,4 procenta u aprilu, objavio je zavod za statistiku EU.

U SAD je inflacija skočila na 8,5 odsto.

AP Photo/Petr David Josek
 

Prema pesimističnom scenariju, sukob u Ukrajini će se nastaviti i narednih meseci, a Zapad će uvesti embargo i na ruski gas. To bi bio veliki udarac za Rusiju, ali i za pojedine zemlje EU, iako to nerado priznaju. Rusija će morati da mikrorukovodi skoro svim ekonomskim aktivnostima, a očekuje se i nestašica dobara.

Prema optimističnim prognozama, pregovori će uroditi plodom, ali će Rusija i dalje delimično biti izolovana. Sankcije će se postepeno ukidati, ali to će podrazumevati da će morati da bude ustupaka na obe strane.

Oružjem do pregovora

Ipak, bilo je i naznaka da bi sukob mogao da se završi, kada su pokrenuti pregovori Rusije i Ukrajine, međutim, do sada nisu urodili plodom.

Profimedia
 

Moskva je zahtevala da joj se prizna suverenitet nad Krimom i da se garantuje da Ukrajina neće biti članica NATO-a, zauzimanjem neutralnog statusa. Sa druge strane, Kijev je zahtevao potpuno povlačenje ruskih trupa.

Iako bi ceo svet najradije želeo da se sukob što pre završi, Zapad se usredsredio na besomučno slanje vojne pomoći i naoružanja.

AP Photo/Andrew Marienko
 

Američki predsednik Džo Bajden izjavio je da će se u novom paketu naoružanja za Ukrajinu naći i mobilni artiljerijski raketni sistemi, precizno oružje koje može da pogodi ciljeve udaljene i do 80 kilometara. Zelenski je u četvrtak ponovo pozvao Zapad da pojača isporuke oružja Ukrajini kako bi „pokrenuo rat ka prelomnoj tački koja bi zemlji omogućila da pobedi“.

SAD su izdvojile najmanje 40 milijardi dolara ekonomske, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini.

Erdogan drži sve karte u rukama: Kako planira da postigne veliku stratešku prednost usred ukrajinske krize?

Ipak, ima i onih koji su hrabrili mirovne pregovore, makar zbog sticanja političkih poena. Prvi se nametnuo Emanuel Makron, u jeku svoje predizborne predsedničke kampanje, izraelski premijer Naftali Benet je bio prilično neuspešan, ali se zato istakao turski lider Redžep Tajip Erdogan.

Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
 

Herson je 3. marta bio prvi grad koji je pao u ruske ruke, a onda je počela velika bitka za Marijupolj. Sve oči su bile uperene u čeličanu „Azovstalj“, gde su bili stacionirani pripadnici zloglasnog ukrajinskog bataljona „Azov“, čiji se pripadnici često diče nacističkim oznakama. 

Zarobljenici iz „Azova“ se nalaze u DNR: Da li im preti smrtna kazna?

Obožavaju Hitlera i obučavaju građane da pucaju na Ruse: Neonacistička jedinica "Azov" nije jedina koja se infiltrirala u ukrajinsku vlast

Operacija oslobađanja „Azovstalja“ i Marijupolja od ukrajinskih ekstremista i vojnika završena je 20. maja, kako su prenele ruske vlasti.

Profimedia
 

Prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, od 16. maja se predalo 2.493 ekstremista, a čelnici Donjecke Narodne Republike su izvestili da će im se možda suditi na toj teritoriji. 

Ruske trupe su zauzele Severodonjeck, a time bi trebalo da dobiju kontrolu nad Luganskom.

Veruje se da je do sada u sukobima život izgubilo više od 7.000 civila.

Ukrajinski sud je tri ruska vojnika osudio za ratne zločine.

AP Photo/Bernat Armangue
 

Medijski rat i rusofobija

Sukob je počeo velikim medijskim ratom. 

Iako živimo u tehnološki razvijenom dobu, izveštavanje sa ratišta u Ukrajini je prilično šturo. Strani reporteri prate samo ukrajinsku stranu, a Rusi uglavnom ćute ili se veoma obazrivo oglašavaju, što je delimično i deo sovjetskog nasleđa. Veliki broj slika i snimaka koji je kružio društvenim mrežama, pogotovo u prvim danima sukoba, bio je krajnje diskutabilan.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

Zabeleženo je mnoštvo manipulacija i lažnih vesti, što je rezultiralo time da se svaka informacija, iz bilo kog izvora, danas prima uz veliku sumnju. Događaj koji je izazvao najviše pažnje je navodni masakr u Buči - ukrajinske snage tvrde da su pronašle desetine tela pobijenih civila, dok je Moskva sve vreme tvrdila da su svi navodi lažirani i da slučaj podseća na Račak.

Tehnološki giganti su zabranili sadržaje brojnih ruskih medija i njihovih stranica na društvenim mrežama.

Printscreen
 

Ekonomske sankcije je i sama Moskva očekivala, ali bojkot koji je usledio je bio krajnje neverovatan.

Pojedini delovi sveta su već bili antiruski nastrojeni, ali niko se nije nadao da će čak i ruske mačke biti sankcionisane, primera radi.

Rusi širom sveta su na meti velikih kritika, njihovi lokali se vandalizuju, nastavnici ruskog moraju da se izjasne o Vladimiru Putinu ili će ostati bez posla, sportisti se isključuju iz takmičenja, a čak su i umetnici postali nepoželjni. 

Poznati ruski dirigent Valerij Gergijev je dobio otkaz u Minhenskoj filharmoniji jer je odbio javno da osudi operaciju Kremlja. Brojnim ruskim, ali i beloruskim sportistima bilo je zabranjeno da se takmiče na različtim sportskim manifestaciijama.

Osim toga, Međunarodna federacija uzgajivača mačaka odlučila je da zbog situacije u Ukrajini zabrani učešće mačkama iz Rusije na međunarodnim takmičenjima. Hrast, koji je posadio poznati pisac Ivan Turgenjev, izbačen je iz izbora za Evropsko drvo godine, iz istih razloga.

Profimedia
 

Univerzitet Milana je pokušao da dela Dostojevskog izbaci iz svog nastavnog programa, ali se od toga odustalo jer su se ljudi pobunili na društvenim mrežama.

Bila je "kanselovana" i Ana Netrepko, ruska operska pevačica (sopran), koja je ranije na svojoj stranici na Instagramu pozvala na mir. Uprkos svemu, Opera Metropoliten u Njujorku ju je skinula sa programa rekavši da je odbila da se javno udalji od ruskog predsednika Vladimira Putina. Diva je trebalo da nastupi u Pučinijevom "Turandotu" ovog proleća, kao i u Verdijevom "Don Karlu" sledeće sezone.

Milanska skala ju je skinula sa martovskog programa i izvestila da je operska pevačica bolesna, a ona je pak na društvenim mrežama navela da je zdrava. Slično je uradila i Bavarska opera, iako su sa divom sarađivali od 2003. godine.

Čak su i pojedina jela, koja u nazivu imaju reči koje asociraju na bilo šta rusko, morala biti izmenjena. "Moskovska mula", koktel koji sadrži votku, preimenovan je u "američku mulu".

Kompanija "Netfliks" je obustavila rad u Rusiji zbog ukrajinske krize. 

Holivudski studiji poput "Diznija", "Vorner brosa" i "Sonija" kazali su da privremeno obustavljaju prikazivanje svojih filmova u Rusiji.

Rusi su, tako, ostali uskraćeni za novog "Betmena" i mnoge druge filmske hitove.

Proširenje NATO i odustajanje od neutralnosti

Finska i Švedska su zvanično sredinom maja poslale zahteve za članstvo u NATO, čime su odustale od vojne neutralnosti u strahu od Rusije. Međutim, naišle su na neočekivanu prepreku - Tursku.

Ankara je saopštila da će blokirati njihov ulazak u Alijansu jer podržavaju kurdske militante koje Turska smatra teroristima. Turski predsednik Tajip Erdogan smenio je ambasadore te dve skandinavske zemlje.

Još jedna zemlja koja je odustala od svoje neutralnosti je bila Švajcarska.

Švajcarska se brzo pridružila ostalim zapadnim zemljama u nametanju sankcija Moskvi, što se nije dopalo kritičarima koji su upozorili da bi to moglo da ugrozi ključne principe na kojima počiva ova država. To znači da Bern ne bi trebalo da se meša u sukobe drugih zemalja.

Kada su Rusi napali Ukrajinu 24. februara, Švajcarska se pozivala na neutralnost, ali je četiri dana kasnije pokleknula pred međunarodnim pritiskom i uvela sankcije, sledeći primer EU.

Sve je moglo da se izbegne

Kanadska ambasadorka u Ukrajini Larisa Galadža nedavno je rekla da ništa nije moglo da spreči Vladimira Putina da pokrene napad.

- Mislim da nije bio nikoga ko je mogao da spreči Putina da uradi ono što je uradio, imajući u vidu nivo svesti za koji mislimo da poseduje. Nije verovao u istoriju, nije se koristio logikom, nije bio racionalan, ne znam kako neko može to da spreči - navela je ona za CNN, a voditeljka Rozmari Barton nije preispitivala njene tvrdnje već ju je pitala kako se osećala kada se kanadska zastava ponovo zavijorila na ambasadi u Kijevu.

AP Photo/Sergei Chuzavkov, file
Majdan 2014. godine

Ivan Kačanovski, profesor političkih nauka, specijalizovan za pitanja Rusije i Ukrajine, na Univerzitetu u Otavi, rekao je da Galadžine tvrdnje nisu potkrepljene dokazima.

- Ovaj rat je mogao da bude sprečen i izbegnut - poručio je. Tačnije, dogovor kojim se Ukrajina obavezala da će biti neutralna i Sporazum iz Minska su mogli da spreče sukob.

Sporazum iz Minska su činila dva dogovora potpisana 2014. i 2015, a uspostavljena su kako bi se okončao sukob u Donbasu između ukrajinskih snaga i ruskih separatista.

Donbas bi dobio pravo na samoupravljanje, između ostalog. Međutim, sporazum se "raspao" 2014. godine, a novija verzija nikada nije stupila na snagu kako treba. Oružane borbe su se nastavile i nikada nije došlo do potpunog primirja.

Prema podacima Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS), 93.000 puta je zabeleženo kršenje primirja na obe strane, kao i 16 žrtava među civilima. Zapadne zemlje su kritikovane što nisu pritiskale Ukrajinu da se pridržava svojih obaveza prema Sporazumu iz Minska.

AP Photo/Felipe Dana
 

Kačanovski tvrdi da je uspešni mirovni sporazum mogao da dozvoli Ukrajini da se učlani u EU u zamenu za neutralnost.

Ulazak u EU je bio ključni zahtev struja koje su dovele do smene režima u Kijevu 2014. godine. Nasilni prevrat je naterao Rusiju da iste godine anektira Krim.

- Ipak, mirovni sporazum sa Rusijom nije politika koju su zagovarale SAD, koje imaju veoma snažan uticaj na ukrajinsku politiku i predsednika Zelenskog - rekao je Kačanovski za portal "The Maple".

Kako je naveo, Ukrajina je država-klijent SAD.

- Ukrajinska i američka politika su veoma usaglašene po skoro svim većim pitanjima i Amerika ima veoma snažan uticaj na postavljanje najviših vladinih zvaničnika nakon prevrata 2014 - dodao je.

Sva korupcija Bajdenovih u Ukrajini: Poruke i snimci pokazuju koliko se američki vrh "odomaćio" i zašto im je ta zemlja važna (VIDEO)

To znači da Amerika ima moć da progura adekvatne mirovne sporazume, ali je pitanje da li to želi da učini.

Nakon sloma Sovjetskog Saveza 1991. godine, 14 država Istočne Evrope je dobilo članstvo u vojnom savezu u periodu od tri decenije, uprkos snažnom protivljenju Rusije, koju NATO vidi kao pretnju.

Ian Langsdon/Pool via AP, File
 

Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008, šefovi zemalja članica Alijanse su saopštili da sa radošću gledaju na želje Ukrajine i Gruzije da se pridruže savezu. Obe zemlje se graniče sa Rusijom.

Neposredno pred početak ruskog napada na Ukrajinu, bilo je malo naznaka da bi Kijev zaista i mogao da se nađe u NATO-u. Međutim, zapadne zemlje su nastavile da ih hrabre u tom pravcu govoreći da bi to moglo da se dogodi u skorijoj budućnosti.

Zelenski je sam u martu priznao da se Ukrajina neće pridružiti savezu, ali da su zapadni zvaničnici insistirali na tom pitanju u javnosti kako bi se stekao utisak da bi to moglo da se dogodi svakog časa.

Pandorina kutija otvorena je pre osam godina: Skriveno poreklo sukoba između Rusije i Ukrajine (VIDEO)

Kačanovski smatra da je svako prikazivanje Putina kao iracionalnog predsednika tipična ratna propaganda. Kako je podsetio, slična retorika je korišćena i protiv Sadama Huseina, što je naposletku dovelo do američke invazije na Irak.

Govoreći o kraju sukoba u Ukrajini, Kačanovski kaže da se to neće uskoro dogoditi. Prema njegovim rečima, postoji stvarna mogućnost da se postigne dogovor, ali njega neće prihvatiti Zapad koji Ukrajinu koristi kao oruđe u sukobu protiv Rusije.

- Postizanje mira nije u interesu Zapada, osim ako Rusija ne kapitulira, što nije verovatno - poručio je on.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike