Erdogan drži sve karte u rukama: Kako planira da postigne veliku stratešku prednost usred ukrajinske krize?

31.05.2022

19:16

0

Autor: N. Pavlović

Turski lider ne namerava da profitira na domaćem nego i na inostranom nivou

Erdogan drži sve karte u rukama: Kako planira da postigne veliku stratešku prednost usred ukrajinske krize?
Redžep Tajip Erdogan - Copyright AP Photo/Burhan Ozbilici, File

Švedska i Finska su odustale od dugogodišnje neutralnosti kada su aplicirale za članstvo u NATO usled ruskog napada na Ukrajinu. Međutim, na tom putu naišle su na neočekivanu prepreku - Tursku.

Iako je Ankara rekla da podržava proširenje Alijanse, blokirala je ulazak ovim skandinavskim zemljama zbog podrške kurdskim organizacijama, koje Turska smatra terorističkim.

Kako se Turska nametnula i kao vodeći posrednik između Rusije i Ukrajine, postavlja se pitanje da li je pitanje Kurda pokrenuto samo kao izgovor ili se Ankara na neki način stavlja na stranu Moskve, znajući vrlo dobro da ulazak Finske i Švedske u NATO predstavlja prst u oko toj zemlji.

Kako prenosi portal Conversation, Turska pokušava da napreduje na tri polja: na Mediteranu, u Siriji i u svojoj unutrašnjoj politici.

Profimedia
 

Turska je oduvek imala turbulentnu vezu sa NATO. Ankara je 2009. godine blokirala postavljenje bivšeg danskog premijera Andersa Foga Rasmusena na mesto generalnog sekretara NATO jer je branio slobodu govora tokom "krize sa karikaturama" koje su prikazivale i proroka Muhameda. Osim toga, Rasmusen je dozvolio kurdskoj televiziji da emituje program iz Danske. 

Turska je 2019. pokrenula vojnu operaciju protiv kurdskih snaga u Siriji, što je dovelo do toga da aktuelni generalni sekretar Jens Stoltenberg kaže da je Ankara ugrozila borbu protiv Islamske države.

Aktuelna kriza je samo nastavak prethodnih sporenja, posebno kada se radi o Kurdima u Siriji. Ipak, u fokusu je i tursko posredovanje u ukrajinskoj krizi jer je Ankara naglasila da Moskvi neće uvoditi sankcije, a zbog svog geografskog položaja svakako želi da se što pre postigne mir.

Turska ima i značajnu trgovinsku razmenu sa Rusijom koju ne želi da ugrozi, a velika tačka sporenja sa NATO je bila i kupovina ruskih sistema S-400.

Profimedia
 

Turska i Grčka

Turska i Grčka su davni neprijatelji, ali se i nedavno odigrao jedan okršaj. 

Podsetimo, kada su se 2017. predsednici Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan dogovorili o kupovini S-400, SAD su zapretile izbacivanjem Turske iz programa razvoja borbenih aviona F-35, čime je Ankari zabranjeno da kupi ove letelice. Bajdenova administracija navodno razmatra da odustane od ove zabrane, što je navelo grčkog premijera Kirjakosa Micotakisa da ga pozove da preispita tu odluku.

Atina je ključni igrač u energetskoj politici istočnog Mediterana. Grčka, Izrael, Egipat i Kipar su sklopili savez o eksploatisanju energenata koji ne uključuje Tursku. EU je u međuvremenu sankcionisala dva zvaničnika kompanije "Turkish Petroleum Incorporated Company" zbog ilegalnog bušenja u vodama nad kojim Kipar kaže da ima vlast.

Zbog svega toga Erdogan je rekao da za njega Micotakis više ne postoji.

AP Photo/Geert Vanden Wijngaert
Micotakis

Erdogan je naveo da će SAD verovatno odlučiti o prodaji lovaca bez konsultovanja s grčkim premijerom.

- On za mene više ne postoji. Nikad neću pristati da se sastanem sa njim. Nastavićemo dalje sa časnim političarima - rekao je turski predsednik.

Dok se nastavlja potraga za aleternativnim izvorima energije za Evropu, Ankara je stekla priliku da izađe iz izolacije i postane "energetsko središte" za zapadne zemlje.

Turska i Kurdi

Kada je Turska pokrenula vojnu operaciju protiv kurdskih Narodnih zaštitnih jedinica YPG, Švedska i Finska su joj udarile embargo na naoružanje. Turska, inače, YPG vidi kao ogranak Kurdistanske radničke partije (PKK), koju je označila kao terorističku organizaciju.

Procenjuje se da u Švedskoj živi više od 100.000 Kurda, što uveliko utiče na odnose na relaciji Stokholm - Ankara. Bliske su i veze kurdsko-sirijske partije Demokratski savez (ogranka YPG) i švedskog rukovodstva, a kada je Magdalena Anderson stupila na mesto premijerke 2021. godine, veliku podršku je dobila upravo od kurdskih članova parlamenta. Pretpostavlja se da je dogovoreno da će švedske socijaldemokrate i kurdske demokrate pojačate saradnju, da će se omogućiti bolji tretman pristalica YPG u Švedskoj i da se Stokholm neće povinovati turskim zahtevima.

AP Photo/Ghaith Alsayed, File
 

Turska je Švedsku optuživala i da kurdske snage snabdeva vojnom opremom.

Ukoliko bi Turska osigurala da Švedska i Finska smanje podršku Kurdima u Siriji, to bi za nju bila velika pobeda. Garancije da Švedska i Finska neće blokirati dopremanje oružja u Tursku ili pokrenuti Član 5 Severnoatlantskog sporazuma u slučaju da Tursku napadne agresor, takođe bi donele Ankari značajne poene.

Spremaju se izbori

Unutrašnja politika takođe igra veliku ulogu u dplomatskim manevrima Turske. Prema poslednjim anketama, Erdogan će se na narednim predsedničkim izborima 2023. godine suočiti sa jačom opozicijom, a njegova Partija razvoja bi mogla da izgubi većinu u parlamentu, zahvaljujući rastućoj ekonomskoj krizi i turbulentnoj turskoj liri.

Erdogan, želeći da se dopadne i domaćim glasačima, zauzeo je čvrst stav prema skandinavskim zemljama zbog Kurda. Isto važi kada se verbalno obračunava sa Grčkom.

Ipak, Turska neće moći doveka da blokira članstvo Švedske i Finske u NATO, ali je moguće da će dobiti neke potvrde koje su joj potrebne. Kako zaključuje portal Conversation, Erdogan je već koristio međunarodne krize kako bi učvrstio svoju politiku na domaćem i međunarodnom nivou.

AP Photo/Burhan Ozbilici
 

Erdogan kao mirotvorac

U diplomatskim igrama, Erdogan bi mogao da dobije dugo očekivanu vojnu tehnologiju, a zauzvrat bi ratnim brodovima NATO omogućio da pristaju u Crnom moru.

Švedska i Finska, iako načelno neutralne, neguju bliske veze sa brojnim atlantskim savezima. Švedska ima relativno nezavisnu odbrambeno-industrijsku bazu, a Finska se obavezala da će koristiti tehnologiju NATO i da će kupiti F-35.

Ukoliko bi se našle u NATO, koristile bi svoje vojne resurse i ne bi se toliko oslanjale na američku logističku podršku.

Iako je u početku sukoba u Ukrajini Turska stajala sa strane, ubrzo je preuzela aktivniju ulogu. Zatvorila je Dardanele svim ratnim brodovima, ali se to nije odnosilo na plovila ruske mornarice koja su se tu već nalazila. Ipak, Rusija ne sme da u Crno more šalje dodatne brodove.

Profimedia
 

Turska je bila jedina država koju su su i Kijev i Moskva prihvatili kao posrednika, pa su se u toj zemlji održali i pojedini pregovarački sastanci.

Iako se činilo da u nekim stvarima Turska staje na stranu Moskve, Ankara takođe proizvodi brojne dronove koje koristi ukrajinska vojska u sukobima sa ruskim snagama.

Jednom rečju, Erdogan se nada da profitira na svim mogućim poljima, gde god bude imao priliku, piše analitičar Set Kropsi za Hil.

Prema njegovim rečima, Amerika bi trebalo da odgovori svojim diplomatskim potezima tako da Tursku čvršće veže za NATO i iskoristi njenu geografsku poziciju. Osim toga, Vašington bi trebalo da Turskoj načini ustupak umanjivanjem sankcija na naoružanje tako da Ankara može da kupi nove borbene avione.

Međutim, SAD ne mogu jednostavno da podmite Tursku jer zauzvrat moraju dobiti dozvolu Ankare da brodovi NATO pristupe Crnom moru - što je potez koji bi, sa druge strane, doveo do tenzija između Turske i Rusije, ali bi Alijansa značajno strateški pobedila.

Turkish Presidency via AP
 

Sukob u Ukrajini, zajedno sa svim krizama koje su mu prethodile, produbio je ekonomske probleme širom sveta. Šri Lanka je praktično dotakla dno zbog cena goriva, delovi Afrike i Bliskog istoka zavise od ruskih žitarica (Rusija je vodeći svetski izvoznik pšenice), a tu su i zapadne sankcije koje otežavaju celokupnu situaciju. Već se strahuje od velikih nestašica hrane širom sveta.

U skladu sa tim, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov doputovaće u Tursku sa vojnom delegacijom 8. juna, kako bi razgovarao o pravljenju potencijalnog morskog koridora za ukrajinski poljoprivredni izvoz, što je potvrdio njegov turski kolega Mevlut Čavušoglu.

U telefonskom razgovoru sa Erdoganom, ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija spremna da u koordinaciji sa Turskom omogući nesmetan izvoz žita iz ukrajinskih luka.

Profimedia
Bosfor

Zasada, direktan sukob NATO i ruske vojske se vešto izbegava, iako je očigledno da te dve strane vode bitku u Ukrajini. Strah da bi ruski projektili, primera radi, mogli da pogode američke brodove, veliki je. Zapad šalje sve više oružja Ukrajini, iako se, navodno, zalaže za mir i pregovore.

Tu se i vidi kolika je velika uloga Turske i zašto joj je izuzetno važno da ne dođe do još goreg sukoba.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike