Holivud od glumaca pravi svece: Kusturica o Džordžu Kluniju, Bredu Pitu, Živojinu Pavloviću i sebi

29.10.2022

10:15

0

"Imam više ambicija, jedna od njih je da napišem novu knjigu pod radnim nazivom ''Ja sam kriv'", izjavio je poznati reditelj

Holivud od glumaca pravi svece: Kusturica o Džordžu Kluniju, Bredu Pitu, Živojinu Pavloviću i sebi
Emir Kusturica - Copyright Tanjug/Sava Raovanović

Promocija dopunjenog izdanja knjige “Emir Kusturica: Kult margine” autora Gorana Gocića, predstavljena je sinoć u beogradskom Domu vojske Srbije, a proslavljeni filmski reditelj je ocenio da je čitati knjigu o sebi "jedna krajnje neprijatna stvar".

- Tada se čovek zapravo suočava sa sobom, ali ne u ogledalu, već u jednom posebnom uglu do kojeg ga je neko doveo, gde on prepoznaje istinu, i onda je ova knjiga manje više bazirana na nečemu što su ozbiljne opservacije. A najznačajnije posmatranje je ono koje razdvaja “apolonovski” recept, to je Holivud, i dionizijski, kome je pripadam - prvi su utisci Kusturice o knjizi Gorana Gocića, koja je objavljena prvo na engleskom jeziku zahvaljujući kući “Wallflower Preš" još 2001. godine.

O knjizi su govorili, osim Kusturice, Aleksandar Gajšek ispred svoje izdavačke kuće “Agape”, direktorka Biblioteke grada Beograda Jasmina Ninkov, reditelj kao i autor Goran Gocić.

ATAImages/Mateja Stanisavljević
 

Dvostruki laureat “Zlatne palme” na Kanskom filmskom festivalu osvrnuo se na naslov knjige o njemu - “Kult margine” i primetio da mu je pisac ove monografije pomogao da sebe negde svrstava u taj pod-žanr, odnosno to pitanje posebnog pravca ga je navelo da analizira sam pojam u nazivu.

- Ideja o margini je postojala i ranije, i reditelj Živojin Žika Pavlović je prvi ''prokopao taj kanal''. Međutim, mnogima se u Srbiji i Jugoslaviji nije dopalo to što on radi i kako predstavlja te teme. Taj divan naslov Goranove knjige “Kult margine” pokriva čitav jedan period koji su činili, osim Žike Pavlovića i jedan Aleksandar Aca Popović ili Dušan Makavejev - smatra Kusturica i onda je uporedio dva filma, jedan iz svoje kolekcije sa drugim iz pravca Crnog talasa.

- Ono što je Žika Pavlović uradio sa Džimi Barkom iz filma “Kad budem mrtav i beo”, to sam ja učinio sa “Sećaš li se Doli Bel?” Žika je to imao sa tim junakom, a ja na jednu porodicu u mom filmu - primetio je proslavljeni svetski reditelj, autor kultnih i nezaboravnih ostvarenja sedme umetnosti.

Knjiga "Kult margine" postala je akademski hit, može se naći u bibliotekama širom sveta i jedna je od najviše citiranih akademskih studija koju je napisao neki srpski autor, a objavljena je na engleskom, srpskom i čak kineskom jeziku.

ATAImages/Mateja Stanisavljević
 

- Mislim da je vrednost velika što si napisao knjigu prvo na engleskom jeziku, jer se te vrednosti mere najviše na Zapadu. Čini mi se da si napisao delo samo iz ugla filmskog kritičara, to bi bila dobra knjiga, ali ne i ovoliko uspešna - obratio se reditelj piscu ove čitave enciklopedije o višetrukom dobitniku filmskih nagrada na najvećim svetskim festivalima - Kan, Berlin, Venecija.
Kusturica se svakako osvrnuo i na aktuelnosti u svetu kao uvek osvešćen intelektualac.

- Drago mi je da se, kako čujem, sve češće održavaju književne promocije u Domu vojske, što je bolje nego da se dolazi po brašno i kukuruz. A kako je krenulo u svetu, možda će i toga biti, ali eto sada smo još uvek u stanju razvoja kulturnih događaja - sa crnim humorom je rekao režiser i dobio veliki aplauz.

Svestrani umetnik, književnik, muzičar, graditelj, osvrnuo se na filmove koje je voleo kao mali da gleda, i izdvojio neobjašnjivu fascinaciju remek delom u žanru vesterna “Bilo jednom na Divljem zapadu” (1968) Serđa Leonea, gde su igrali Čarls Bronson, Klaudia Kardinale i Henri Fonda.

ATAImages/Mateja Stanisavljević
 

- Divio se sam se tom filmu i jedva sam čekao da odjurim u bioskop da ga gledam i više puta. Nisam mnogo shvatao taj film, ali opet, film i ne mora da se razume, on može da se oseti -kazao je scenarista, glumac i režiser i prisetio se jednog ne baš prijatnog susreta sa nekom ženom u Holandiji.

- Evo kako neki ljudi osećaju moje fimove. Dakle, prišla mi je žena i odmah rekla kako prati moj opus, ali da zahvaljujući tome, ceo svet na Srbe gleda kao na Cigane. Onda sam je podsetio da sam ja snimio samo dva filma o Romima, i time je bilo jasno da ta njena opaska više govori o njoj nego o samim filmovima  - objasnio je Kusturica, aludirajući na svoja dva ostvarenja u rasponu od 10 godina - “Dom za vešanje” (1988) i “Crna mačka, beli mačor” (1998).

Reditelj je posle života u Parizu odlučio da se vrati u Srbiju pre 22 godine, tako da je od 2000. krenuo da gradi Drvengrad na Mokroj Gori, Mećavniku.

- Vratio sam se u selo, koje mi više prija, tu je prirodna oaza. Navikli su ljudi na Mokru Goru, da im tu dolaze najveći reditelji i slavni glumci sveta - dao je on komentar misleći na međunarodni filmsko-muzički festival “Kustendorf” čiji je on osnivač i direktor.

ATAImages/Mateja Stanisavljević
 

Imam stav da bi građani trebalo da se vrate da žive na selo, a da seljaci odu u grad, i ubeđen sam da bi tada sve apsolutno funkcionisalo - izazvao je smeh filmski umetnik i onda nastavio na razne teme o filmu za koji smatra da “mora da teče i sve vreme se odvija pred našim očima”.

- Međutim, imate i tu američku subkulturu, gde jedan Džordž Kluni reklamira espreso, a recimo Bred Pit reklamira - Anđelinu Džoli, i tako Holivud od glumaca pravi svece. O tome se govori na poseban način i u sjajnoj knjizi “Raskršće” američkog pisca Džonatana Frenzena - naveo je Kusturica temu kulta koji živi u toj radionici snova.

Kada bi bio predsednik države, Kusturica bi prvo zabranio da se intelektualci svađaju, a to se danas često dešava u javnom životu, kako je on primetio.

Filmski autor je u mnogim planovima, i kako je podelio sa auditorijumom, želeo bi da i dalje opstaje i razvija se Andrićgrad u Višegradu (Republika Srpska), tako da je srećan ishodima nedavnih izbora u ovom delu regiona, jer misli da će samo tako ovaj kompleks dalje zaživeti.

- Imam više ambicija, jedna od njih je da napišem novu knjigu pod radnim nazivom ''Ja sam kriv''. Bio bi to roman i filmski scenario baziran na delima ''Idiot'' i ''Zločin i kazna'' od Dostojevskog. Uvek se setim njegove rečenice koja kaže: Postoje ljudi koji ne čekaju čudo da bi poverovali u Boga, nego pre toga veruju u Boga pa im se onda i dešavaju sama čuda -zaključio je Kusturica.

Emir Kusturica Tanjug/Sava Radovanović
 

Izdavač Aleksandar Gajšek je predstavio Kusturicu kao “personifikaciju visoke umetnosti u celom svetu”, te da smo svi imali sreće što je on naš, ali da je i Emir imao tu sreću da o njemu napiše knjigu Goran Gocić.

- Evo da znate o kakvom se čoveku radi. Goran Gocić je napisao prvu knjigu u životu o čuvenom Endiju Vorholu, i to delo Fakultet dramskih umetnosti je uvrstilo u svoju literaturu na studijama. Onda napiše prvi roman “Tai” i odmah osvoji NIN-ovu nagradu. Onda je napisao i prvu knjigu na engleskom jeziku, upravo delo pred vama o Emiru Kusturici, i engleski časopis, dvonedeljnik "Observer" izabrao je među pet najboljih knjiga godine iz oblasti filma u Velikoj Britaniji -pohvalio je Aleksandar Gajšek pisca i samu knjigu koju su objavili Biblioteka grada Beograda i "Agape knjiga".

U pitanju je jedina autorizovana biografija Emira Kusturice kao svojevrsni vodič kroz filmsku magiju našeg najslavnijeg umetnika i predstavlja na neki način i istoriju domaće kinematografije.

Goran Gocić kao svestrana stvaralačka ličnost - novinar, urednik, filmski autor, prevodilac, književnik i akademski profesor, osvrnuo se na naslov svoje knjige “Kult margine” i objasnio da je veliki režiser prevazišao tu marginu u smislu da je nadgrađen jezik ulice koji je ranije viđao u raznim filmovima iz Bosne i Hercegovine.

Emir Kusturica Tanjug/Sava Radovanović
 

- Sila koja se desila da se izmeni taj jezik jeste upravo Emir Kusturica, i zato on jeste upravo taj kult margine. Mislim da sam svedok jedne epohe koju on čini, i sjajno je da mogu da upoznam čoveka o kome sam pisao knjigu, da popričam sa njim, i imam privilegiju da je on večeras pored mene - nadahnuto je govorio Gocić o svom uzoru , a zatim ispričao kasnije nekoliko anegdota o njihovom upoznavanju putem telefona, pre nego što je trebalo da urade intervju koji je objavljen u knjizi.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike