"Sve dok ijedna žena bude žrtva zlostavljanja ili diskriminacije nema ljudskih prava"

10.12.2020

09:06 >> 10:02

0

Ovo je poruka potpredsednice Vlade Srbije Zorane Mihajlović na Međunarodni dan ljudskih prava

"Sve dok ijedna žena bude žrtva zlostavljanja ili diskriminacije nema ljudskih prava"
Copyright Pexels/kat-jayne

Sve dok postoje različiti oblici diskriminacije i negiranja principa rodne ravnopravnosti ne možemo govoriti o punom poštovanju i ostvarenju ljudskih prava – ocenila je danas povodom obeležavanja Međunarodnog dana ljudskih prava potpredsednica Vlade Srbije i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović.

– Ljudsko dostojanstvo i sloboda osnov su svakog modernog društva, isto kao što nas solidarnost, međusobno razumevanje i uvažavanje, tolerancija i empatija jednih prema drugima vode ka prosperitetnijem, razvijenijem i boljem društvu, oslobođenom od nasilja i diskriminacije – dodala je ona.

Navela je da nema ljudskih prava bez poštovanja prava devojčica i žena.

– Sve dok ijedna od njih bude žrtva nasilja i zlostavljanja fizičkog, psihološkog, ekonomskog ili seksualnog, sve dok ijedna žena bude diskriminisana samo zato što je žena, a naročito ako govorimo o ranjivim kategorijama, kao što su Romkinje, žene sa sela, samohrane majke ili žene sa invaliditetom, ne možemo govoriti o punom ostvarenju ljudskih prava. Niste same, prijavite nasilje – poručila je Mihajlovićeva.

Mihajlovićeva je podsetila da se današnjim danom završava i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”, kojoj se Srbija i ove godine priključila.

DAN LJUDSKIH PRAVA

Ovaj dan se obeležava od 1950. godine, kada ga je zvanično proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Ovaj datum je simbolično odabran za međunarodni dan ljudskih prava kako bi podsetio na datum kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine.

Ova deklaracija je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, koji je po prvi put proklamovao zajedničke standarde ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi sveta.

Pročitajte još:

Horor u zoru u Beogradu: Muž ubio ženu, pa presudio sebi 

Kakvo jutro! Još jedan slučaj nasilja u Beogradu, supruzi polomio lobanju 

Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko poreklo, boju kože, veru, jezik, ili bilo koji drugi status.

U Povelji ih je ukupno 49, a neka od njih su pravo na ljudsko dostojanstvo, život, slobodu, osnivanje porodice, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu, socijalnu sigurnost. Zatim su tu i zabrane mučenja, ropstva, teranja dece na rad.

Kršenje ljudskih prava je zlostavljanje ljudi u vidu povrede bilo kog fundamentalnog ljudskog prava. Ovaj termin se koristi kada se krše nacionalno ili međunarodno pravo.

Određeni broj ljudi smatra da su kršenja ljudskih prava češća u diktatorskim i teokratskim režimima nego u demokratijama zbog toga što sloboda štampe i govora omogućava da se otkrije kršenje ljudskih prava od strane države ili pojedinaca. Ali i pored toga, ljudska prava se krše i u demokratskim režimima.

Početak borbe za ljudska prava bio je motivisan stravičnim prikazima oduzimanja prava u Drugom svetskom ratu. Za zvaničan početak borbe uzima se usvajanje Univerzalne deklaracije o pravima čoveka 1948. godine. Deklaracija nije bila pravno obavezujuća, ali je snažno apelovala na članice da priznaju ljudska, građanska, ekonomska i socijalna prava svojih građana.

Posle Univerzalne deklaracije, mnoge države su želele da stvore druge sporazume kojima bi se vršio veći pritisak na države da prihvate norme ljudskih prava. Zbog nesaglasnosti da li ti sporazumi treba da sadrže i ekonomska i socijalna prava, pripremljena su dva pakta: Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. godine, i Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1976. godine. Zajedno sa Univerzalnom delkaracijom o pravima čoveka, ova dva dokumenta čine Međunarodnu povelju prava.

Danas se mnoge organizacije bave borbom za zaštitu ljudskih prava. Neke od njih su Human Rights Watch, Freedom House, UN Watch, Amnesty International, ali i mnoge druge.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike