Otkrivamo gde završavaju oteta deca sa ovih prostora: Iza svega stoji moćna organizacija, a sudbina mališana je najčešće tragična

02.04.2024

19:55

0

Deca na Zapadnom Balkanu žrtve su trgovine sa različitim ciljevima eksploatacije

Otkrivamo gde završavaju oteta deca sa ovih prostora: Iza svega stoji moćna organizacija, a sudbina mališana je najčešće tragična
Copyright Profimeda

Već osmi dan traje intenzivna potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić, čiji je nestanak prijavila majka u utorak 26. marta u Banjskom Polju kod Bora. I dok je nekoliko stotina policajaca danima pretraživalo teren u blizini mesta gde je majka rekla da je dete nestalo, u međuvremenu se pojavio snimak iz Beča, koji je napravio naš državljanin koji tamo živi i radi, na kojem se vidi detence nalik nestaloj Danki u društvu dve žene. Cela Srbija se ponadala da je to Danka što bi bila potvrda da je dete živo, ali to je probudilo i druge slutnje, a to je da je prodata ili oteta zarad dalje trgovine ljudima.

MUP Srbije, Printscreen/Interpo
 

Deca postaju žrtve trgovine radi seksualne eksploatacije, uključujući proizvodnju i distribuciju materijala seksualnog zlostavljanja dece, prinudnog braka, prisilnog rada, prosjačenja i drugih kriminalnih aktivnosti, navodi se u publikaciji koju je izdao Centar za prava deteta. U najvećem broju u pitanju su ženska deca, a u najvećem riziku od trgovine su deca romske nacionalnosti, deca iz domova za decu bez roditeljskog staranja, deca sa posebnim potrebama, deca sa poremećajima u ponašanju, kao i deca iz siromašnih i porodica sa trajno narušenim porodičnim odnosima.

Prema procenama Međunarodne organizacije za migracije, približno 12 odsto od ukupnog broja trafikovanih osoba čine deca. Iako su ranije najčešće "nabavljana" u Jugoistočnoj Aziji, gde su devojčice prodavane još kao bebe, a zatim korišćene za seksualnu eksploataciju, težište trgovine decom sve više se pomera ka istočnoevropskim zemljama, a njihove krajnje destinacije su uglavnom zemlje Zapadne Evrope.

Trgovina ljudima - unosan kriminalni posao

Prema rezultatima projekta koji je sproveo Interpol u protekle tri godine, trgovina ljudima (THB-Trafficking in Human beings) je unosan kriminalni posao koji podrazumeva regrutovanje žrtava raznim sredstvima kao što su nasilje, obmana, prinuda ili sila sa isključivom svrhom eksploatacije i profita. Trgovina decom i ženama radi seksualne eksploatacije je najčešći oblik. Žrtve su najčešće suočene sa mnogim drugim oblicima nasilja i zlostavljanja.

Prema rečima Maje Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima (IBSSA), poražavajuća je činjenica da su deca sve češće žrtve trgovine ljudima.

Tv Pink Printscreen
Maja Jovanović

- Proteklih godina apelujemo i podižemo svest da je trgovina ljudima jako blizu nas i da moramo da imamo visok stepen opreznosti kada su u pitanju deca. Sve je veći broj pedofila i drugih anomaličnih, destruktivnih osoba koje imaju potrebu za decom usled svojih nastranih želja i projekcija, koje angažuju kriminalne pojedince da im pribave žrtvu. Seksualna eksploatacija sve više preuzima primat u odnosu na prosjačenje, navodi Maja Jovanović za 24sedam.

Deca najmanjeg uzrasta su posebno "primamljiva" eksploaterima, jer su nezrela, neoformljena, nerazvijena, a kada dođe do otmice, lako ih je prebaciti preko granice.

- Deca u tom najmanjem uzrastu prilično liče jedna na drugu, pa im je lako pribaviti lažna dokumenta. Daju im sedative pa ona obično spavaju kada se prelazi granica a carinici retko kada bude decu, da bi utvrdili njihov identitet, objašnjava Maja Jovanović.

Tinejdžere vrbuju preko mreža

Kada je reč o nešto starijoj deci, tinejdžerima od 14 do 17 godina, oni se uglavnom vrbuju preko društvenih mreža.

- Deca u tom uzrastu smatraju da sve znaju, ali trafikeri dobro poznaju psihologiju deteta, kriju se iza lažnih slika, profila... Deca ne umeju da sakriju tugu, razočaranost, patnju, ljutnju na roditelje i onda se lako upuste u komunikaciju, zadobiju poverenje i to targetiranje može da traje mesecima. Zato je neophodna velika opreznost roditelja da deca ne bi otkrila adresu stanovanja, školu, gde treniraju, jer tako na dlanu serviraju kriminalnim grupama gde ih mogu naći, kako ih mogu oteti i nesvesno im olakšavaju proces pribavljanja žrtve, upozorava Maja Jovanović.

Profimeda
 

Precizira dalje da je psihološki profil onih koji trguju decom takav da nemaju nikakvu empatiju prema tim nedužnim bićima, a neretko najmlađi završavaju i kao žrtve u sektaškim obredima.

- Tu ih koriste kao "nevinu jagnjad“ za satanističke i druge obredne rituale. Otmice zarad usvajanja su sve ređe, pre svega zbog mogućnosti surogat majčinstva, koje može da bude i jeftinije i svakako ne nosi rizik. Kada je reč o najmlađima koji se koriste za prosjačenje, ta deca su uglavnom omamljena nekim sredstvima, jer ćete primetiti da su mirni u rukama navodne majke koja satima prosi. Čim priđete da razgovarate sa njom na primer, pojaviće se odjednom neki muškarac koji je zapravo sve vreme nadgleda, jer su to u najvećem broju slučajeva organizovane grupe. Ni prinudni, ugovoreni brakovi ne jenjavaju. Takozvani "običaji", međutim, ne mogu biti iznad zakona i uvođenje devojčice od 12, 13 godina u brak sa punoletnim muškarcem je seksualno zlostavljanje maloletnog deteta, naglašava Maja Jovanović.

Mali procenat onih koji se spasu iz kandži trafikinga

Upozorava da kada žrtva bude uvedena u proces eksploatacije, jako su retki slučajevi da je neko izašao iz tog lanca.

- Osim što ih koriste za razne oblike eksploatacije, pre svega seksualne, oni ih drže ucenjene bez ikakve zdravstvene zaštite, a istovremeno ih htele to ili ne izlažu narkoticima. Jako mali broj na ovaj način otete dece bude spasen. To su hiljade i desetine hiljada evra "uložene", jer iza svega stoji čitava organizacija koja je dugo tražila dete, locirala ga, planirala kako da dođe do njega, to se ne dešava slučajno i usput, objašnjava Maja Jovanović.

Apeluje na roditelje da stepen opreza kada su deca u pitanju podignu na maksimum.

- Fokus mora biti na njima, zato ne treba objavljivati fotografije dece na društvenim mrežama, njihove podatke. Ne može policija da zaštiti našu decu, ako ih sami izlažemo riziku. Ne objavljujte fotografije dece u kupaćem kostimu, donjem vešu, ne objavljujte gde vam deca idu u vrtić, školu, na trening, nijedan podatak koji bi nekom destruktivnom umu i organizovanom kriminalu omogućio i olakšao da dođe do vašeg deteta i da postane žrtva trgovine, zaključuje sagovornica.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike