„Promaja“ u 85 odsto domova: Koliko su skuplji bolje građeni stanovi
Šest od sedam stanova i kuća u Srbiji nije energetski efikasno, ali polako se budi svest o ekološkoj gradnji, čemu će doprineti „energetski pasoši“
Teško se u Srbiji odričemo starog neefikasnog načina individualne gradnje, a u onoj „industrijskoj“ i dalje kod investitora preovlađuje računica što nižih troškova a što više prodajne cene. Međutim, i u Srbiji je ekologija i „zelena“ i energetski efikasna gradnja s vremenom počela da uzima svoje globalno sve važnije mesto.
– Zelena gradnja postaje sve popularnija i u Srbiji, naročito u velikim gradovima kao što su Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac, ali i turističkim centrima poput Zlatibora, Vrnjačke Banje, Divčibara... Sve više raste svest o važnosti energetske efikasnosti doma i njegove ekološke održivosti, a samim tim i određena potražnja za zelenim zgradama i stanovima, naročito kod mladih. Ova populacija je spremnija da uloži u održive načine života – kaže Aleksandra Mihajlović sa portala za oglašavanje nekretnina 4zida.rs.
Novčanik puniji – zagađenje manje
Jedna od onih koji znaju prednosti energetske efikasnosti je Ivana Ćuk. Kada je ona sa suprugom prošle godine krenula u potragu za novim domom, među vodećim stavkama bila im je energetska efikasnost stana gde će živeti.
– Posle 10 godina života u Švedskoj, gde su zelene zgrade najnormalnija stvar i gotovo standard, kada smo odlučili da se vratimo u Beograd, vrlo smo vodili računa o tome da pronađemo takvo mesto – priča Ivana.
Pročitajte još:
Objašnjava da potraga nije bila laka, jer su tražili visok standard i kvalitet gradnje koji će zadovoljiti njihove lične ekološke standarde, na koje su navikli.
– Kupili smo malu kuću nadomak Beograda, jer nismo uspeli da pronađemo stan po našoj meri. Izolacija je odlična, stolarija, solarni paneli, ima čak i deo za skupljanje kišnice, koja može da se koristi kao tehnička voda. Početna investicija bila je veća od planirane, ali sam sigurna da će se i te kako isplatiti u narednim godinama – kaže Ivana, i dodaje da je prethodni vlasnik kuće i te kako vodio računa o svim ekološkim i zelenim standardima.
Grejanje je na gas, pa i tu prilično čuvaju planetu, a planiraju da postave još solarnih ploča koje će omogućiti više električne energije.
Gde je „najzelenije“
U Beogradu. projekti „zelene“ novogradnje su u Zemunu, Surčinu, Voždovcu, na Dedinju, Čukarici, ali i u Pančevu, u Novom Sadu projekti novogradnje koji poseduju energetski pasoš nalaze se u Telepu i Petrovaradinu, u Nišu na Panteleju i Paliluli, a u Kragujevcu se izdvajaju naselja Bubanj i Erdogalija. To, naravno, ima i svoju cenu.
– Stanovi u zelenim zgradama skuplji su u odnosu na starogradnju, zbog većih inicijalnih troškova izgradnje, korišćenja naprednih tehnologija i materijala. Dugoročno, međutim, vlasnici mogu da uštede novac na računima za energiju i održavanje – napominje Mihajlovićeva.
Cena kvadrata svakako varira od konkretne lokacije i konkretnog stana, ali obično su zeleni stanovi skuplji za 10-20 odsto u odnosu na „standardne“ stanove.
Cene kvadrata u novogradnji u Beogradu, u zgradama koje imaju energetske pasoše, kreću se od 2.500 evra pa naviše, u zavisnosti od lokacije. Međutim, u Surčinu se u novogradnji, u savremenom kompleksu koji poseduje energetski pasoš, a koji se nalazi na tri kilometra od aerodroma i na nekoliko minuta vožnje od Novog Beograda, može kupiti stan po ceni od 1.980 evra po kvadratu.
U Nišu, cene takvih stanova su od 1.400 pa do 1.800 evra. Na Zlatiboru je prosečno oglašena cena kvadrata u novogradnji na sajtu 4zida 2.000, a cene idu od 1.400 do 2.684 evra.
Zeleni krediti povoljniji od standardnih
U Udruženju banka Srbije kažu da su mnoga pitanja održivosti složena, ali da postoje jasne agende i akcije koje treba preduzeti. Region već ostvaruje značajan napredak u ovim oblastima, kao što su proizvodnja obnovljive energije, elektrifikacija saobraćaja i energetska efikasnost u sektoru nekretnina.
– Regulatori imaju jasna očekivanja od banaka da one budu pokretači tranzicije ka niskougljeničnoj ekonomiji. Iz tog razloga postavljaju visoka očekivanja, kako za upravljanje rizicima, tako i za poslovne strategije – ističu u UBS.
Pojedine banke u Srbiji izašle su s ponudom odobravanja zelenih stambenih kredita, koji u principu imaju skoro sve iste karakteristike kao i standardne stambene pozajmice, samo što se nude sa nešto povoljnijom kamatnom stopom i bez troškova naknade za obradu kredita, navode u Udruženju banaka Srbije. Uslov za to je energetski pasoš i energetski razred zgrade.
Energetski pasoš zgrade prikazuje opšte podatke o zgradi, o potrebnoj energiji za grejanje, o uštedama u emisijama ugljen-dioksida, termotehničke podatke, ali i preporuke za poboljšanje energetskih osobina objekata.
– Energetski razred zgrade pokazuje koliko energije se potroši za grejanje jednog kvadratnog metra stambenog prostora – kažu u UBS.
Energetski razredi A i B ostvaruju najnižu potrošnju energije, zahvaljujući kojoj se mogu ostvariti značajne uštede, koje su vidljive već na prvim mesečnim računima za komunalne usluge.
Zakon o planiranju i izgradnji objašnjava da je zelena gradnja u stvari način planiranja, projektovanja, izvođenja radova, korišćenja i održavanja objekata, kojima se smanjuje emisija gasova sa efektom staklene bašte.
To podrazumeva korišćenje ekološki sertifikovanih građevinskih materijala i opreme, da se efikasno upotrebljavaju svi resursi, smanjuje produkcija i povećava korišćenje otpada od građenja i rušenja po modelu cirkularnosti. Bitno je da se koriste obnovljivi izvori energije, što dovodi do poboljšanja kvaliteta života stanovnika, ali i očuvanja životne sredine.
Posedovanje energetskog pasoša biće obaveza za sve objekte, a to je predviđeno izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene u julu prošle godine. Rok za građane da pribave taj sertifikat je 10 godina od usvajanja izmena zakona.
Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama utvrđeno je kao javni interes Srbije. Istraživanje je pokazalo da 85 odsto stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti, raniji su podaci Ministarstva građevine.
Kako su tada navodili u resornom ministarstvu, doneta je obaveza da svaka lokalna samouprava jednom nedeljno pruža savetodavnu pomoć građanima za unapređenje energetske efikasnosti stambenih i javnih zgrada, što bi trebalo da doprinese smanjenju potrošnje energije i na taj način vrati uloženu investiciju.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari