aktuelno

Stanogradnja je zastala, koliko to diže cene?

15.01.2025

19:05

0

Autor: G.M.Š.

Broj izdatih građevinskih dozvola za stanove u 2024. nagoveštava nastavak stagnacije gradnje a izostanak rasta ponude već se vidi u oglasima za nekretnine

Stanogradnja je zastala, koliko to diže cene?
Copyright Profimedia

Onaj ko bi o srpskom tržištu nekretnina u 2025, godini sudio prema novim podacima o izdatim građevinskim dozvolama, video bi samo katastrofu u najavi. Brojke stvarno nisu prijatne jer, prema danas objavljenim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u novembru 2024. izdato je 2.811 građevinskih dozvola, za 16,3% u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Kod stanova je taj podatak mnogo gori, jer 2.391 stan čija je gradnja odobrena u novembru, tek je dve trećine onoga što je bilo novembra 2023. godine. Srećom, ovi površni, jednomesečni, podaci ne daju celu sliku o stanju ili perspektivama srpske stanogradnje.

Stanogradnja je zastala, koliko to diže cene? Ilustracija: 24sedam/G.M.Š.
Kretanje broja građevinskih dozvola (podaci RZS)

 

Već kada se pogledaju podaci za oktobar i novembar, sitaucija je drastično drugačija jer u oktobru je međugodišnji rast dozvola bio gotovo 110%. A kada se vide uporedni podaci o prvih jedanaest meseci, slika je potpunija - broj stanova za koji su izdate dozvole gotovo je jednak u 2024. godini (35.284) kao i onoj prethodnoj (35.042), odnosno razlika je samo 0,7%.

Pada gradnje stanova nema, ali tu je stagnacija i to znači da će broj novih stanova koji stižu na tržište (bar) ove i sledeće godine biti jednak onome što je bilo i prethodnih godina. A time se otvara drugi problem, koji je mnogo bliži prosečnom stanovniku od ovih makroekonomskih.

Kada robe nema, onda cena...

Kako izgleda kada tržište „stane“, odnosno prestane da se širi i to u uslovima hronične nestašice stanova (onih za prodaju, jer ima i gomila praznih koji samo „stoje“), najbolje se vidi u onom dinamičnijem delu srpskog tržišta nekretnina – u Beogradu.

U nemogućnosti da brzo menja stambenu strukturu svog istorijskog centra, srpska prestonica se širi na periferiji ali ta naselja na rubovima grada ili bar van centralnih gradskih opština, više ne nude mnogo jeftinije kvadrate, kaže analiza portala za oglašavanje nekretnina 4zida.rs.

Nekretnine u Borči, Resniku, Železniku ili Kumodražu cenovno su sve bliže onima u centru grada. Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) za prvu polovinu prošle godine, najviše su porasle cene kvadrata u novogradnji u tri beogradske opštine – Palilula, Čukarica i Rakovica.

Na Paliluli, kojoj pripadaju i naselja Borča, Krnjača i Ovča taj rast je bio 26%, u Rakovici kojoj pripadaju Resnik, Miljakovac i Kneževac su cene bile veće za 27%, dok Čukarica beleži najveći rast od 42%.

Stanogradnja je zastala, koliko to diže cene?MUP
Manje gradnje, viša cena: Nova beogradska naselja

 

A prema računici na osnovu oglasa za prodaju, nekretnine su u Beogradu danas u odnosu na januar prošle godine skuplje za (samo) oko 7%.

Trenutno, prosečna cena oglašenih stanova za prodaju u Beogradu je 2.844 evra po kvadratu, a u istom periodu prošle godine je iznosila 2.647, dok je godinu dana pre toga bila 2.569 evra. To je rast od 275€ u dve godine.

Istovremeno, u Borči je u poslednje dve godine prosečna cena oglašenih stanova porasla za čak 500 evra. U prvom kvartalu 2023. godine je bila 1.024 evra, dok je sada prosek 1.596 evra.

Naravno, u oglasima ima stanova u ovom naselju i za 2.500 evra po kvadratu, mada se u naseljima na levoj obali Dunava i dalje mogu naći nekretnine za oko 1.000 evra po kvadratu.

Ne mirišu ruže ni u EU

Evrostat podatke o novembarskoj građevini daje za pet dana ali i iz oktobarskih vidi se da situacija ni u EU nije sjajna. Građevinarstvo je na međugodišnjem nivou poraslo samo 0,2% u evrozoni a palo je u čitavoj EU za 0,8%.

Najviše problema u toj industriji imaju Rumuni, sa padom od 14,5%, zatim Slovenci (-13,4%) i Poljaci (-11,4%), dok se solidnim rastom mogu pohvaliti Portugalci (6,9%), Španci (6,3%) i Bugari (6,2%).

Pritom su u poslednjem kvartalu 2024. godine cene stanova su u EU porasle 3,8% međugodišnje, kaže poslednji izveštaj Evropske komisije.

U Krnjači je kvadrat oko 200 evra skuplji nego 2023. godine i sada je u proseku potrebno izdvojiti oko 1.560 evra. I u Kumodražu, danas se kvadrat u novogradnji teško može naći za manje od 2.000 evra i u proseku je za oko 500 evra skuplji u odnosu na pre dve godine.

Većina oglašenih stanova za prodaju u starim zgradama u Železniku je u rangu između 1.400 i 1.800 evra, ali su u ponudi i nekretnine za više od 2.100 evra po kvadratu.

Cene u Surčinu su takođe porasle, pa sada kvadrat u novogradnji u proseku košta oko 2.430 evra, dok je u Batajnici oko 1.640 evra. A za Surčin se tek očekuje bura na tržištu, kada se „zaleti“ gradnja infrastrukture za EXPO 2027.

U Resniku je prosek 1.250 evra, jer u ponudi ima stanova koji su u podrumu i potkrovlju, čija cena je ispod 1.000 evra po kvadratu, ali su stanovi u novim zgradama uglavnom u rangu iznad 1.600 evra.

Stanogradnja je zastala, koliko to diže cene? Evrostat
Cene stanova i rente u EU u prvom kvartalu godine, od 2010. do 2024.

 

Stanovi u starim zgradama u Obrenovcu se prodaju u proseku za 1.530 evra, iako u ponudi ima nekretnina i za 1.800 evra po kvadratu. U ostalim prigradskim opštinama Barajevu, Sopotu i Mladenovcu manje je novih zgrada i u njima kvadrat košta i više od 2.000 evra, a starogradnja je od oko 1.000 evra u Barajevu do 1.700 u Sopotu, kažu sa 4zida.rs.

Sa manje stanova započetih u 2025. cene, onih koji su u izgradnji ili su friški na tržištu samo mogu do podignu ove „periferijske“ procente.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike