Finski predsednik pozvao na brzo delanje: Evropska unija bi trebalo da se proširi na 40 članica
Pobrojao je zemlje koje bi trebalo primiti
Finski predsednik Aleksander Stub izneo je prilično ambicioznu ideju o budućem proširenju Evropske unije, poručivši da 27-člani blok mora da "razmišlja izvan okvira" i iskoristi trenutni geopolitički trenutak kako bi ojačao svoj globalni uticaj.
Njegove poruke dolaze u periodu pojačanih tenzija, u kom politika administracije Donalda Trampa, u kombinaciji sa ratom Rusije i Ukrajine, podstiče pojedine države da ponovo preispituju koristi i slabosti članstva u EU, prenosi CNBC.
Govoreći na energetskoj konferenciji u Helsinkiju, Stub je rekao da bi Unija dugoročno mogla da se proširi na čak 40 članica, navodeći kao moguće kandidate i zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Turska, Norveška i Island.
Na samitu "Eurelectric Power" on je ocenio da je "prozor prilike" za takvo širenje ograničenog trajanja, uz objašnjenje da bi se, prema njegovom mišljenju, nakon završetka rata u Ukrajini i mogućih političkih promena u SAD, fokus Evrope ponovo mogao vratiti na unutrašnja neslaganja. Kako je rekao, tada bi "ljudi skinuli nogu sa gasa i ponovo počeli da se bave manje bitnim stvarima".
Dodao je i da se "strateška autonomija Evrope ili geopolitička moć često zasniva na veličini i dometu", ističući da je politika proširenja "najbolja evropska politika u istoriji".
- U ovom trenutku moramo razmišljati veliko i geografski, moramo se širiti ili barem stvoriti forme članstva koje su dovoljno fleksibilne da obuhvate ukupno 40 evropskih država ili čak i neevropskih - rekao je Stub.
Tanjug/AP Photo/Mindaugas Kulbis
Evropska komisija se tim povodom nije odmah oglasila. EU već sprovodi najveći talas proširenja u poslednjoj generaciji, sa devet kandidata koji teže članstvu u narednim godinama.
Stub je posebno naglasio da bi Unija trebalo da razmotri i povratak Ujedinjenog Kraljevstva u bliže odnose sa blokom nakon Bregzita 2020. godine, ili makar njegovo jače približavanje.
Kao još jednu zanimljivu mogućnost naveo je Kanadu.
- Zar ne bi bilo divno da Kanada postane 28. članica Evropske unije, a ne 51. savezna država Sjedinjenih Američkih Država? - izjavio je on.
Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand ranije je rekla da zemlja želi da diversifikuje svoje trgovinske odnose i da se oslanja na koncept "srednje sile", koji je promovisao premijer Mark Karni.
Stub je na konferenciji takođe istakao da bi nakon Ukrajine, Moldavije i Gruzije trebalo ozbiljno razmotriti i Tursku.
Trampu su vezane ruke? Da li je Predstavnički dom zaustavio rat u Iranu
Profimedia/Pixabay
- Niko više ne pominje Tursku, a moramo imati otvoren um i shvatiti da nam je, barem sa bezbednosnog aspekta, Turska potrebna što bliže - rekao je on.
Govoreći o zapadnom Balkanu, ocenio je da je reč o jednom od najosetljivijih regiona u Evropi i postavio pitanje budućeg pravca EU politike.
- Šta ćemo sa Srbijom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom? Šta radimo sa Bosnom i Hercegovinom? - zapitao se on.
Kao posebno važne u nordijskom kontekstu izdvojio je Island i Norvešku. Island trenutno razmatra novo izjašnjavanje građana o mogućem pokretanju pregovora sa EU, dok je Norveška već dva puta na referendumu odbila članstvo.
Na kraju je Stub zaključio da je za globalni uticaj Evrope neophodno "početi da se razmišlja veliko", ali je priznao da nema jasnu sliku ko bi, kada i na koji način mogao da sprovede takvu viziju u delo.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari