Gugl na tankom ledu: Da li bi novi potez američkog ministarstva pravde mogao da bude početak kraja interneta koji poznajemo danas?

31.01.2023

08:15

0

Kompanija se našla pod pritiskom zbog novih pretnji Ministarstva pravde, dok se u isto vreme bori da ide u korak sa tehnološkim promenama koje prete da promene onlajn prostor

Gugl na tankom ledu: Da li bi novi potez američkog ministarstva pravde mogao da bude početak kraja interneta koji poznajemo danas?
Copyright Profimedia

U poslednjih 15 godina Gugl je delovao kao nezaustavljiva sila zbog funkcionalnosti svog pretraživača i poslovanja u oblasti digitalnog oglašavanja, ali bi sada njegovoj dominaciji mogao da dođe kraj.

Prošle sedmice američko Ministarstvo pravde optužilo je Gugl da vodi ilegalni monopol u svom poslovanju oglašavanja na mreži i pozvalo je da se ta praksa prekine. Do poziva je došlo nekoliko godina nakon što je Trampova administracija podnela sličnu tužbu nakon dominacije tehnološkog giganta u oblasti pretrage.

Gugl je rekao da Ministarstvo pravde „forsira pogrešan argument“ i da najnovija tužba „pokušava da odluči o tome ko će biti pobednici a ko gubitnici u visokokonkurentnom sektoru reklamne tehnologije“. Međutim, ako ove tužbe budu uspešne, oba slučaja bi mogla da ugroze poslovni model koji je Gugl učinio najmoćnijom reklamnom kompanijom na internetu.

To bi bila najteža antimonopolska pobeda protiv tehnološkog giganta od kada je američka vlada preuzela Majkrosoft pre više od 20 godina.

Iako tužbe ciljaju u centar Guglove zarade, razrešenje slučaja moglo bi da potraje godinama. U međuvremenu, još dva problematična pitanja mogla bi da odrede Guglovu budućnost u potencijalno kraćem vremenskom okviru: napredak generativne veštačke inteligencije i naizgled sve brži pad udela Guglovih onlajn oglasa na tržištu.

Profimedia
 

Samo nekoliko dana pre tužbe američkog Ministarstva pravde Gugl je najavio planove u vezi sa otpuštanjem 12.000 zaposlenih, usred dramatičnog usporavanja rasta prihoda, u vreme kada radi na delimičnom preusmeravanju na veštačku inteligenciju.

Nova pretnja za pretragu

Gugl je dugo bio sinonim za onlajn pretrage. Bio je jedna od prvih modernih tehnoloških kompanija na tom polju, ali nova pretnja se pojavila krajem prošle godine kada je „OpenAI", kompanija za istraživanje veštačke inteligencije, javno objavila novi AI četbot alat pod nazivom ChatGPT.

Korisnici ChatGPT-a ustanovili su sposobnost bota da kreira poeziju, izrađuje nacrte pravnih dokumenata, piše kod i objašnjava složene ideje, uz nešto više od jednostavnog uputstva. Obučen za ogromnu količinu onlajn podataka, ChatGPT može da generiše dugačke odgovore na otvorena pitanja, iako je sklon nekim greškama, ili da odgovori na jednostavna pitanja (na primer „Ko je bio 25. predsednik Sjedinjenih Američkih Država?“), što su ranije ljudi morali da traže skrolujući kroz rezultate pretrage na Guglu.

ChatGPT je obučen za ogromne količine podataka i koristi ih za generisanje odgovora na upite korisnika. Iako osnovna tehnologija ChatGPT-a postoji već neko vreme, činjenica da svako može da kreira nalog i eksperimentiše sa alatkom dovela je do velikog interesovanja za generativnu veštačku inteligenciju i učinila potencijal tehnologije trenutno razumljivim milionima na način koji je ranije bio apstraktan. To je, navodno, takođe podstaklo Guglov menadžment da proglasi „crveni alarm“ u oblasti pretrage.

Pixabay
 

- Gugl možda deli samo godinu ili dve od potpunog prekida. Veštačka inteligencija će eliminisati pretraživač, na kom kompanija zarađuje većinu svog novca. Čak i ako sustignu veštačku inteligenciju, ne mogu je u potpunosti primeniti a da ne unište najvredniji deo svog poslovanja - tvitovao je prošle godine Pol Bučhajt, jedan od kreatora Guglovog mejla.

Ako više korisnika počne da se oslanja na veštačku inteligenciju za svoje informacione potrebe, navodi se u objavi, to bi moglo da potkopa Guglovo oglašavanje na pretraživačkoj mreži, koje je deo poslovnog segmenta kompanije vrednog 149 milijardi dolara. Medijska pokrivenost ChatGPT-a dodatno je potkrepila ovu teroriju, a neki mediji upoređivali su ChatGPT sa Guglom u direktnim testovima.

Nije nužno kraj

Postoje neki razlozi za sumnju da bi ovaj scenario mogao da uništi Gugl.

Kao prvo, Gugl radi u znatno drugačijem obimu. U novembru je Guglova veb-lokacija imala više od 86 milijardi poseta, u poređenju sa manje od 300 miliona koliko je imao ChatGPT, prema veb-lokaciji za analizu saobraćaja SimilarVeb. Osim toga, čak i u svetu u kom Gugl daje specifične odgovore generisane veštačkom inteligencijom na korisničke upite, i dalje bi mogao da analizira upite kako bi obezbedio oglašavanje prilikom pretrage, baš kao i danas.

Profimedia
 

Gugl je dosta uložio u visokosofisticiranu veštačku inteligenciju. Jedan od njegovih programa za ćaskanje vođenih veštačkom inteligencijom, LaMDA, čak je odjeknuo svetom nakon što je inženjer u kompaniji tvrdio da je on razvio razum. Gugl je osporio tvrdnju i otpustio inženjera zbog kršenja smernica kompanije.

Izvršni direktor Gugla Sundar Pičaj navodno je rekao zaposlenima da iako Gugl ima slične mogućnosti kao ChatGPT, kompanija tek treba da se obaveže da će davati odgovore na pretragu generisane veštačkom inteligencijom zbog rizika od pružanja netačnih informacija, što bi moglo da bude štetno za Gugl u dužem vremenskom periodu.

Guglov stav naglašava i njegov neverovatan uticaj kao najpouzdanijeg pretraživača na svetu, ali i jedan od ključnih problema generativne veštačke inteligencije: zbog dizajna crne kutije ove tehnologije praktično je nemoguće saznati kako je tehnologija stigla do određenog rezultata. Za mnoge ljude, bar u narednih nekoliko godina, mogućnost da sami procene najbolji od različitih izvora informacija može nadmašiti pogodnost dobijanja jednog odgovora.

Oglašivačka mašina pod pritiskom

Sve ovo se odigralo dok je poslednjih godina Guglov udeo na tržištu oglašavanja na mreži postepeno opadao. Guglova pozicija u digitalnom oglašavanju dostigla je vrhunac u 2017. sa 34,7 odsto američkog tržišta, prema procenama industrije trećih strana, a ove godine je 28,8 odsto.

Profimedia
 

Gugl nije jedini reklamni gigant koji je iskusio ovaj trend. Jednokratni faktori poput pandemije i rata u Ukrajini, kao i strah od nadolazeće recesije, uveliko su uticali na industriju oglašavanja na mreži. Drugi, kao što je Fejsbukova matična kompanija Meta, bili su posebno podložni sistemskim promenama kao što su ažuriranja privatnosti Eplovih aplikacija koja ograničavaju količinu informacija kojima trgovci mogu da pristupe u slučaju korisnika iOS-a.

Pad takođe dolazi jer se Gugl suočava sa novom konkurencijom na tržištu. Rivali, uključujući Amazon, Tiktok, pa čak i Epl, privlače sve veći broj digitalnih oglašivača.

Šta god da je uzrok, Guglov posao oglašavanja, koji i dalje donosi veliki profit, izgleda da se suočava sa sve većim preprekama. A ove prepreke mogle bi da se pogoršaju ako se ostvare neka od predviđanja o generativnoj veštačkoj inteligenciji ili ako tužbe Ministarstva pravde na kraju oslabe Guglovu moć u oblasti digitalnog oglašavanja.

U okviru slučaja američka vlada je zatražila od saveznog suda da poništi dve akvizicije koje su navodno pomogle da se učvrsti Guglov monopol u oglašavanju. Ukidanje Guglove tesno integrisane reklamne mašine vratiće konkurenciju i otežati tehnološkom gigantu da izvuče monopolski profit, navodi američka vlada.

Ova i druge antimonopolske tužbe, iako su za sada samo pretnje, dodaju pritisak na širu dilemu sa kojom se Gugl suočava u novoj eri potencijalno burnih tehnoloških promena.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike