Rubio obelodanio nova saznanja o vrhovnom vođi Irana: Još ga nismo videli, ali za to postoji dobar razlog
Ocenio je da je sistem odlučivanja u Iranu izrazito centralizovan i da pregovarači nemaju slobodu da samostalno donose ključne odluke
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnej i dalje živ, kao i da postoje pokazatelji da ponovo aktivnije učestvuje u donošenju odluka, uprkos tome što se od ranjavanja na početku rata nije pojavljivao u javnosti.
Govoreći pred članovima Odbora za spoljne odnose američkog Senata, Rubio je rekao da odsustvo javnih nastupa nije iznenađujuće s obzirom na sudbinu pojedinih visokih zvaničnika u Iranu tokom sukoba.
- Nismo ga videli javno i pretpostavljam, s obzirom na to što se dogodilo nekolicini čelnika u tom sistemu, da biti vrlo javan verovatno nije nešto što se interno preporučuje za njih, ali s obzirom na to, mislim da postoje naznake da je sve više angažovan na nekom nivou, iako je sva njegova komunikacija bila u pisanom obliku i putem posrednika - rekao je Rubio.
On je ocenio da je sistem odlučivanja u Iranu izrazito centralizovan i da pregovarači nemaju slobodu da samostalno donose ključne odluke. Prema njegovim rečima, svaki predlog ili poruka koju dobiju od američke strane mora da prođe kroz vrh iranskog rukovodstva pre nego što bude usvojen odgovor.
- Naše viđenje sistema, kako ga mi razumemo, i kako su nam rekli i posrednici i direktno Iran, da što god Aragči (ministar spoljnih poslova) i Galibaf (predsednik parlamenta) dobiju od nas, oni se onda moraju vratiti ovom veću i na kraju dobiti smernice od njih, a taj proces često traje tri do pet dana da bi se dobio odgovor - naveo je američki državni sekretar.
Iranian Government/Office Of / Zuma Press / Profimedia
Rubio je ove komentare izneo u trenutku kada Vašington i Teheran pokušavaju da postojeće primirje pretvore u širi politički sporazum. Rat je počeo 28. februara američko-izraelskim napadima na Iran, a nakon višenedeljnih sukoba obe strane tragaju za održivim rešenjem.
Prema podacima iranskih vlasti, od početka rata poginulo je više od 3.000 ljudi. S druge strane, najmanje 13 američkih vojnika stradalo je u iranskim kontraudarima.
Teheran je tokom sukoba odgovorio napadima na Izrael i američke saveznike u Persijskom zalivu, a među merama koje je preduzeo bilo je i zatvaranje Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza za svetsku trgovinu energentima.
Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana. Iako naknadni pregovori održani u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma, diplomatski kontakti i dalje traju u pokušaju da se pronađe dugoročno rešenje za sukob.
Suec i Panama se naplaćuju, a zašto ne sme Ormuz? Iran traži dva miliona dolara po brodu, a evo zašto im je to zabranjeno!
Profimedia
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari