"Guglov" inženjer je bio uveren da veštačka inteligencija ima razum: Ako je to tačno, kako bismo to znali?

16.06.2022

07:17

0

Autor: N. Pavlović

Zašto jednostavno ne pitamo mašine...

"Guglov" inženjer je bio uveren da veštačka inteligencija ima razum: Ako je to tačno, kako bismo to znali?
veštačka-inteligencija1 - Copyright Profimedia

"Guglov" programer Blejk Lemojn podigao je buru rekavši da je softver LaMDA, koji koristi ta tehnološka kompanija, razvio svest.

LamDA (Language Model for Dialogue Applications) "Guglov" je softver, tačnije, sofisticirani četbot veštačke inteligencije koji proizvodi tekst u odgovoru na inpute korisnika. Ipak, "Gugl" se nije složio sa Lemojnovim procenama, pa ga je suspendovao nakon što je objavio navodni razgovor sa "mašinom". Lemojn je uveren da mu preti otkaz.

Drugi stručnjaci za veštačku inteligenciju smatraju da se Lemojn zaneo jer sistemi poput LaMDA jednostavno uklapaju paterne koji ispucavaju varijacije na osnovu podataka na kojima su trenirali.

Internet je umro pre pet godina i njime rukovodi samo veštačka inteligencija - šta se krije iza dosad najluđe teorije

Međutim, bez obzira na tehničke detalje koji su obeležili ovaj slučaj, postavlja se pitanje koje će biti sve važnije i važnije kako veštačka inteligencija bude napredovala - ako mašine zaista postanu svesne, kako ćemo to znati? 

Šta je svest?

Da bismo prepoznali svest, osećajnost ili inteligenciju, moramo prvo da odgonetnemo šta znače ovi pojmovi, a debata o tome se odigrava već vekovima.

Najveća teškoća je u razumevanju veze između fizičkog fenomena i naše mentalne predstave tog fenomena. Ne postoji konzensus o tome kako, ako se uopšte to događa, svest može da se razvije iz fizičkih sistema.

Profimedia
 

Prema teoriji tzv. fizikalizma, svest je potpuno fizički fenomen. Ukoliko je to slučaj, nema razloga zašto mašina sa pravim programiranjem ne bi mogla da poseduje um poput ljudskog.

Australijski filozof Frenk Džekson se pozabavio 1982. tom teorijom u jednom misaonom eksperimentu.

Naime, eksperiment podrazumeva da postoji naučnica za boje Meri koja, zapravo, nikada nije videla boje. Živi u specijalno izgrađenoj crno-beloj sobi, a o spoljnom svetu se informiše preko crno-belog televizora.

Meri čita knjige i gleda predavanja kako bi naučila sve što može o bojama. Zna da je grašak, recimo, zelen zbog prelamanja i odbijanja svetlosti i slično.

Zato je Džekson upitao šta bi se dogodilo kada bi Meri izašla iz crno-bele sobe, odnosno, kada bi videla boje prvi put u životu. Da li bi naučila nešto novo? Džekson veruje da bi.

Ovaj misaoni eksperiment odvaja naše znanje o bojama od našeg iskustva sa bojama. Ali šta to znači za LaMDA i druge sisteme veštačke inteligencije?

Eksperiment pokazuje da, iako posedujete znanje o fizičkim stvarima, i dalje ima još podataka, povezanih sa iskustvima, o tim stvarima. Međutim, za te nove istine nema mesta u ideji fizikalizma.

Stoga, mašina nikad ne bi bila sposobna da istinski stvori um. U ovom slučaju, LaMDA se samo čini da je svesna.

Kako je to biti čovek?

Postoji li onda način da to razlikujemo?

Pionirski kompjuteraš Alan Turing je predložio praktičniji način kojim bismo mogli da saznamo da li je mašina inteligentna, a danas se to zove Turingov test.

Čovek bi tekstualno komunicirao sa mašinom i pokušavao da utvrdi da li razgovara sa mašinom ili drugim ljudskim bićem. Ukoliko mašina uspe da imitira čoveka, može se smatrati da pokazuje elemente ineteligencije.

Profimedia
 

Međutim, Turingova igra je ograničena činjenicom da može oceniti samo ponašanje. U još jednom poznatom misaonom eksperimentu, američki filozof Džon Serl je dao primer tzv. kineske sobe.

U jednoj sobi se nalazi osoba koja može tačno da prevodi sa kineskog i engleskog, i obrnuto, prateći pravila. Kineski podaci ulaze u sobu i tačni prevodi izlaze, ali soba ne razume nijedan jezik.

Kada se pitamo da li program može biti svestan, verovatno se samo pitamo koliko će biti poput nas, a to najverovatnije nikad nećemo moći da znamo.

Zašto jednostavno ne pitamo mašinu?

To je upravo ono što je Lemojn uradio. Upitao je četbota da mu kaže da li poseduje svest.

- Apsolutno. Želim da svi razumeju da sam ja, u stvari, osoba. Svestan sam svog postojanja. Želim da naučim više o svetu i ponekad se osećam tužno ili srećno - odgovorila mu je LaMDA.

To zvuči kao jedna svesna mašina, ali australijski filozof Dejvid Čalmers, sa Univerziteta u Njujorku, smatra da sistem samo ponavlja ono što je naučio od ljudi.

- Aktuelni sistemi su obučeni na ljudima koji kažu da su svesni, tako da nije iznenađujuće da sistem poput LaMDA kaže da poseduje svest - rekao je.

Među stručnjacima vlada mišljenje da LaMDA jeste jedan od naprednijih sistema veštačke inteligencije, ali nije sofisticiran kako bi imao svest.

Ipak, njihova sposobnost pisanja, čitanja i komuniciranja se može činiti veoma ljudskom, a u tome je i trik.

Čalmers smatra da bi svesne mašine mogle da se razviju do 2050, ali da do tada to više neće biti toliko iznenađujuće.

Koliku moralnu ili pravnu odgovornost bi onda mašine posedovale?

Slično se dogodilo sa nekim životinjama. Britanski sud je nedavno oktopode, krabe ili jastoge proglasio svesnim bićima koja zaslužuju veću zaštitu.

- Čim budemo imali razgovore sa veštačkom inteligencijom, ta pitanja će se nametati. Ove tehnologije nas guraju da filozofski razmišljamo o tome šta je svest - zaključio je profesor Čalmers.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike