Da li bes može da se izbaci vrištanjem: Sve dobre i negativne strane ove alternativne metode

23.04.2021

18:45 >> 14:32

0

Autor: Z. A.

Terapija vrištanjem jedna je od metoda smirivanja kada aktivno vičete i time izbacujete iz sebe tugu, frustraciju i bes umesto da te emocije zadržavate u se

Da li bes može da se izbaci vrištanjem: Sve dobre i negativne strane ove alternativne metode
Copyright Pixabay

Ako ste se ikad osećali toliko iznervirano da samo želite vikati i razbijati stvari, onda morate znati da je to sada zapravo jedna vrsta alternativne terapije. Naime, s obzirom na to da će oko četvrtina nas u jednom trenutku života imati problema s mentalnim zdravljem, a stope stresa i anksioznosti su jako visoke zbog pandemije, ne čudi kako alternativne terapije postaju sve popularnije.

Šta je terapija vrištanjem

Terapija vrištanjem je kada aktivno vičete i time izbacujete iz sebe svoju tugu, frustraciju i bes umesto da te emocija zadržavate u sebi. Koncept da vrištanje može imati terapijske učinke popularisao je sedamdesetih godina prošlog veka psihoterapeut Artur Janov, koji je bio zapažen zato što je imao dva poznata pacijenta: Džona Lenona i Joko Ono.

Doktor Janov verovao je da je vrištanje iskonski poriv koji nas vraća u stanje djetinjstva, stanje u kojem možemo zadržati potisnutu traumu. Tako pomoću terapije vrištanjem zapravo možemo ponovno posetiti i osloboditi te nagomilane emocije.

možda će vas i ovo zanimati

Poslednjih godina mnogi psiholozi su propitkivali učinkovitost ove terapije i ona se ne smatra široko prihvaćenim oblikom psihosocijalne intervencije. Ali to ne znači da je potpuno beskorisna. Može biti korisna ako se praktikuje uz terapije zasnovane na dokazima poput CBT-a (kognitivna bihevioralna terapija).

Zašto su nam bes i ljutnja potrebni kao emocije?

– Mislim da je važno da razlikujemo ta dva pojma. Ljutnja je osnovna ljudska emocija, dok je bes izraz te ljutnje fizičkom agresijom ili nasiljem – kaže dr Rebeka Semens-Viler, koja predaje psihologiju na Univerzitetu Birmingem siti.

Iako ne volimo osećati ljutnju, ona kaže da je to zapravo vrlo korisno osećajnje koje nas može podstaći na zdrave promene. Ljutnja može biti stvarno motivišuća emocija, a privremeni, kratkotrajni sokokvi krvnog pritiska nisu loša stvar, jer pomažu u pokretanju reakcije za borbu ili beg – koja se javlja kao odgovor na opaženi štetni događaj ili pretnju našem opstanku.

U osnovi, ona veruje da je to nužna emocija za održavanje naše dobrobiti – i iako se možda nećemo boriti protiv lavova, tigrova i medveda u modernom svetu, bes nas može upozoriti na premašivanje naših emocionalnih granica.

Džon Lenon i Joko Ono Profimedia

Koje su koristi ove terapije

Nema sumnje u to da vam vrištanje može pružiti dobar osjećaj. To je slično kao kad zaplačemo i izbacimo emocije tuge iz sebe, tako je i vrisak katarzičan i nakon toga se osećamo smirenije.

Istraživanja sa Univerziteta u Derbiju otkrila su da kada ljudi dožive fizičku bol, glasno vikanje može pomoći u ublažavanju povrede, kaže Semens-Viler, premda dodaje da nema dovoljno naučnih dokaza o terapiji vrištanjem koji bi potvrdili njene koristi. Međutim, dodaje da ona može kratkotrajno ublažiti stres, a neki ljudi takođe veruju da bi vrištanje moglo podstaći endorfine poput dopamina, koji prirodno podstiče bolje raspoloženje.

Mislim da bi ovakva praksa najviše koristila ljudima koji potiskuju svoja osećanja i ne mogu izraziti svoj bes. To dugoročno nije najzdraviji način izražavanja osećanja, ali ponekad može biti korisno, dodaje.

Koji su nedosaci terapije

– Ideja katarze vrlo je popularna, a sobe za bes, odnosno terapija vrištanjem služe za to da se negde „ispušemo“. Mi intuitivno osećamo da nam oslobađanje besa može pomoći da postignemo osećaj ravnoteže i regulišemo svoja osećanja – kaže dr Sarita Robinson sa Univerziteta u Srednjem Lankaširu.

Međutim, istraživanja na ovom području dala su mešovita saznanja. U nekim slučajevima se zbog agresivnog delovanja kada želimo osloboditi negativne emocije zapravo možemo osećati još gore. Tačnije, korištenjem ove terapije možemo usloviti da sledeći put kada smo pod stresom postanemo agresivni (tj. počnemo vrištati).

Semens-Viler dodaje: – Mislim da je to jednokratno, terapiju vrištanjem treba smatrati skupom praksom koja pomaže u upravljanju besom. Mislim da normalizacija besa i agresije kroz tu terapiju nije nužno zdrava stvar.

Pixabay

Na koje se još načine ljudi mogu nositi s besom i ljutnjom

Dugotrajna ljutnja nije dobra ni za telo ni za um. Semens-Viler kaže da morate sagledati temeljne probleme zbog kojih se ste ljuti. Ali šta ako ne možete otkriti problem koji u vama izaziva ljutnja?

– Možda imate problema s komunikacijom i morate sarađivati ​​s terapeutom kako biste mu objasnili svoja osećanja. Zato savetujem da razgovarate s lekarom opšte prakse. Kroz bolje opažanje stvari oko sebe možete postati svesni okidača koji uzrokuju vaše izlive besa – kaže Semens-Viler, a Robinson se slaže.

– Umesto da se terapija vrištanjem koristi kao način za suočavanje s ljutnjom i besom, ljudima bi više koristilo da nauče kako da se smirie ​​na konstruktivan način, npr. meditacijom, praktikovanjem drugih aktivnosti ili aktivnim rešavanjem problema – piše Independent.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike