Opalila mu nekoliko šamara i rekla: Ubiću te, ću te spakujem u crnoj kesi i pošaljem za Srbiju! Srbi sve više žrtve novog oblika ropstva

08.12.2022

19:18

0

Radna eksploatacija može prerasti u vid trgovine ljudima, a novo istraživanje pokazalo da većina ljudi i ne zna da su u toj zamci

Opalila mu nekoliko šamara i rekla: Ubiću te, ću te spakujem u crnoj kesi i pošaljem za Srbiju! Srbi sve više žrtve novog oblika ropstva
Copyright Profimedia

Petar živi u manjem mestu u Srbiji sa roditeljima i sestrom, radi u fabrici mesa i njegova plata je jedini prihod u porodici. 

Najviše poslova radio je u Srbiji, ali je bio u Nemačkoj i Francuskoj. Jedan od prvih poslova koje je radio preko bio je u Nemačkoj. Godinama je sarađivao u Srbiji sa jednim bračnim parom, a onda je od njih dobio ponudu da otputuje i zarađuje 300 evra mesečno skupljajući stare stvari koje će oni posle preprodavati u Srbiji. 

Ispričao je da je samo prve dve nedelje radio posao koji mu je obećan, a pošto nije mogao da diže teške stvari, prebačen je da čuva četvoro dece ovog para.

Međutim, posle prvog meseca oni nisu hteli da mu isplate platu i život mu je postao pakao. Žena za koju je radio mu je oduzela pasoš i mobilni telefon, pa nije mogao da se vrati u Srbiju niti nekoga da zove za pomoć.

Radio bez plate

Tako je nastavio da radi za njih bez ikakve zarade.

- Rekao sam im: Ljudi bliži se datum, ja treba da napustim Nemačku da bih otišao kući, da sedim neko vreme, pa opet da se vratim. E, ali od toga nema ništa. Ona uzela pasoš, gde sam ja posle počeo da imam jako velike probleme - ispričao je ovaj čovek organizaciji "Astra", koja se bavi problemima trgovine ljudima.

Čovek je rekao i da je bračni par više puta dolazio u Srbiju, prethodno mu zapretivši da će zapaliti kuću njegovih roditelja ako ne nastavi da radi za njih.

Profimedia
Ilustracija

- Desilo se kada se napiju da te jako maltretiraju. Ja sam se jednom napio, gde oni mene bre čoveče u podrum stavili. Stvarno ti pričam. U podrum. Znači u podrumu gde mi sećam se, gde mi je opalila tri, četiri šamara i rekla: Ubiću te, ću te spakujem. Stvarno mi je rekla to. Ću te spakujem, kaže, u crnoj kesi ću te pošaljem, kaže, za Srbiju. To je pakao - ispričao je ovaj nesrećni čovek.

Tek nakon što je njegova majka više puta insistirala u policiji da krenu u potragu za njim, to se i desilo. Mladić je pronađen i vraćen u Srbiju, ali ne zna da li je ikada protiv njegovih eksploatatora pokrenut pravni postupak.

Ovo je samo jedna od nekoliko priča žrtava radne eksploatacije objavljenih u izveštaju "Astre" pod nazivom "Trgovina ljudima u Srbiji, presek stanja u kontekstu 21. veka".

Radna eksploatacija ne prepoznaje se dovoljno

U izveštaju se navodi da je situacije u kojima su primeri radne eksploatacije zapravo trgovina ljudima, prepoznalo manje od tri četvrtine ispitanika.

Tek nešto više od polovine ispitanih je prepoznalo trgovinu ljudima u situaciji u kojoj je "radnik angažovan da radi određeni posao bez neophodne zaštite, uz uskraćivanje zarade i ograničavanje slobode kretanja".

To govori da ne postoji dovoljan stepen informisanosti o radnoj eksploataciji i njenim ekstremnim formamama koje mogu da prerastu u trgovinu ljudima.

Zanimljivo je da je gotovo svaki peti ispitanih bio obmanut u vezi sa uslovima rada u inostranstvu (18,4 odsto) ali i u Srbiji (20,1 odsto). Čak 14 odsto ispitanih izloženo je obmanama u vezi sa zakonskim statusom na poslu. 

- U slučaju rada u inostranstvu, problem sa kojim se najveći broj ispitanika suočio jeste odsustvo socijalne i zdravstvene zaštite - više od petine ispitanika - piše u izveštaju.

Inače, prethodne godine bilo je registrovano 46 slučajeva trgovine ljudima. A ove godine do kraja septembra zvanično identifikovano 52 slučaja, izjavila je Hristina Piskiludis iz organizacije "Astra". 

24sedam/Radovan Marković
Hristina Piskiludis

A koliko mnogi u potrazi za boljim životom srljaju govori i eksperiment ove organizacije koja je napravila lažni oglas za zaposlenje.

Iako je u naslovu oglasa pisalo "Oprez! Ovako izgleda lažni oglas" on je od 3. novembra imao preko 160.000 pregleda i preko 15.000 klikova na link.

- E sad ti klikovi na link, to su, ustvari, te potencijalne žrtve. Oglas se odnosio na pomoć u domaćinstvu u smislu radova u kući i čuvanja dece. Ali za mesec dana, čak 15.000 žena je bilo spremno da klikne na taj link. Onda su nam stizale i njihove ponude u inboks. I to su sve žene koje su spremne da vide oglas na internetu i bez neke ozbiljnije provere, iz različitih razloga, uđu u nešto što može za njih da bude riskantno - objasnila je ona.

Muškarci najčešće žrtve

Iako je i dalje dominantan vid ljudske eksploatacije zapravo seksualna, sve je veći broj žrtava radne eksploatacije. 

- Što se tiče muškaraca, radna eksploatacije je dominantna ali što se tiče žena i devojčica, one se takođe javljaju na oglase za posao ali se vrlo brzo desi da završe u lancu trgovine ljudima kao žrtve seksualne eksploatacije - kaže ona.

Profimedia
Ilustracija

Nažalost, čini se da ovaj problem još uvek nije dovoljno prepoznat u Srbiji jer je u prethodnom periodu identifikovano manje od 10 ljudi godišnje koji su žrtve radne eksploatacije.

- Kada stižu međunarodni izveštaji, jedna od preporuka su intezivnije edukacije inspektora rada kako bi na terenu bili u mogućnosti da prepoznaju ono što nije samo obično kršenje radnih prava nego i trgovina ljudima u cilju radne eksploatacije. Tanka je linija i to je problem koji će se narednih godina polagano rešavati. Te edukacije već postoje, ali očigledno da tek treba da daju rezultate - objasnila je Piskiludis za 24sedam.

Ona je objasnila i koji su to indikatori koji pokazuju da je neko žrtva trgovine ljudima.

- Ako su u pitanu neredovne isplate, osobi ograničeno kretanje, oduzeta dokumenta, živi u nehigijenskih uslovima, radi na gradilištima ili polju bez zaštitne opreme pa su životno ugroženi... - objasnila je ona.

Piskiludis kaže da bi radnici pre odlaska na rad u inostranstvo trebalo da se raspitaju gde su naša konzularna predstavništva ili ambasade.

- Onda koje organizacije se bave zaštitom od trgovine ljudima. Njih štite i narodne konvencije, pa ako se jave nekoj organizaciji, čak i kako potencijalna žrtva, do trenutka utvrđivanja statusa imaju ista prava kao i žrtve. A to je pravo na besplatnu pravnu, psihološku i medicinsku pomoć, pomoć prevodica... Znači, ili odlazak u policiju ili javljanje nekoj takvoj organizaciji - zaključila je ona.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike