Srbiji potrebna nova agrarna reforma

02.12.2020

15:59 >> 20:32

0

Republici Srbiji i za njenih 570.000 polјoprivrednih gazdinstava potrebna je nova i sprovodlјiva agrarna politika, kaže Branislav Gulan

Srbiji potrebna nova agrarna reforma
Copyright Pixabay/ Thomas McSparron

– Potrebna je nova politika, akcioni plan ili strategija svejedno je kako će se zvati, ali je važno da donese rezultate! Dakle, potrebna je nova agrarna i socijalna reforma koja će nadživeti pojedinačnog mionista poljoprivrede, kojih je od demokratskih promena 2000. do danas bilo čak 13 – kaže Branislav Gulan, član Nacionalnog tima za preporod sela Srbije i Naučnog društva ekonomista Srbije.

Gulan podseća da je ceo mandat izdržao samo sadašnji ministar a ostali ni da su imali najbolјe programe i uslove i da su bili najgenijalniji, za godinu i koji mesec ne bi mogli ništa konkretno da urade, niti više od postignutog!

Zračak nade

Pokretanjem akcije „500 zadruga u 500 sela“, koji vodi Milan Krkobabića, aktuelni ministar u Vladi Srbije za brigu o selu, do sada je za tri godine osnovano oko 750 novih zadruga. Akciju vodi pa su 152 zadruge bespovratno dobile 1,7 milijardi dinara. Bolјitak života osetilo je 6.120 porodica.

A postignuto je samo to da svi nismo bili gladni. Naime, agrar Srbije za tri i po decenije ima prosečan rast od samo 0,45 odsto a strategija je predvidela godišnji rast od preko šest, odnosno više od devet odsto u bolјoj varijanti.

Reindustrijalizacija i u agraru

Republika Srbija je zemlјa sa 5,1 miliona hektara polјoprivrednih površina (koristi se 3,47 miliona hektara), počiva na agraru i potrebna joj je nova reindustrijalizacija i u ovoj oblasti. Strategija razvoja polјoprivrede Srbije od 2014. do 2024. godine je u prvoj godini sprovođenja umesto planiranog rasta od 6,1 odnosno 9,19 odsto, dala fizički pad proizvodnje od 8,0 odsto, a finansijski pad od 7,34 odsto (podaci RZS).

Branislav Gulan, Prinscreen/RTS

Godinu dana kasnije 2016. godine rast je bio isto toliko, 8,0 odsto, ali se nije dug zadržao jer se 2017. godine poljoprivreda survala blizu 11 odsto.

Tada je suša odnela u agraru 1,5 milijardi dolara, ali država nije imala novca da bi proglasila elementarnu nepogodu, pa je taj podataka zabšuren.

U 2018. godini rast je (u odnosu na taj pad) bio 15,7 odsto, a onda sledi jedna „stabilna“ godina sa padom od svega 0,1 odsto.

Ali da poljioprivfredu ne treba otpisati pokazuje i ova 2020. godina, u kojoj vlada koronavirus.

Zabeležen je pad u svim granama privrede, jedino agrar ima rast.

– U BDP zemlјe do sada je poljoprivreda učestvovala sa sa 9,5 odsto, ove godine će to biti znatno više. Kada raste učešće agrara to je karakteristika pada razvijenosti zemlјe. Ipak, dobro je što će taj rast Srbiji doneti i samodovolјnost u proizvodnji i potrošnji hrane, a to je dobro u kriznim vremenima – ističe Gulan.

Budžet samo na papiru

I pored ovolikog značaja poljoprivrede, lak i formalnog jer u Srbiji postoji i zakon po kome bi Agrarni budžet trebao da iznosi 5,0 odsto glavnog budžeta, prema njoj se odnosi maćehinski. Agrarni budžet je proteklih godina jedva prelazio 2,0 odsto, samo ponekad je stigao 4,0 odsto, a jedino je premašen prve godine kada je donet – 1996. godine bio je najveći do sada 6,0 odsto.

Primera radi agrar u BDP Slovenije učestvuje samo sa dva odsto!

Strategije poljoprivrede od 2014. do 2024. godine se pokazala kao plan lepih želјa ( koje je sastavilo 200 eksperata na 145 strana) za koju je svojevremeno dr Kovilјko Lovre, bivši saveznog ministar polјoprivrede Jugoslavije rekao da su „autori koristili netačne podatke, pa je otuda i projekcija i vizija razvoja polјoprivrede bila potpuno nelogična i besmislena“.

A podaci, oni tačni, govore da u Srbiji ima 4.709 sela od kojih u 1.034 ima manje od po 100 stanovnika, i tu je vrlo malo mladih. Stočni fond se smanjuje već nekoliko decenija za dva do tri odsto godišnje. U BDP polјoprivrede učestvuje samo sa 30 odsto, što je karakteristika najnerazvijenijih zemalјa na svetu.

Dok se u svetu navodnjava prosečno 17 odsto poljoprivrednih površina, u Srbiji je blizu 1,5 odsto (46.823 hektara).

Pročitajte još:

Postavljen kamen temeljac, Grčić: TENT u Obrenovcu smanjiće nivo zagađenja vazduha

Ocena Fiskalnog saveta: Najveći problem budžeta za 2021. subvencije i plate, pohvalna velika izdvajanja za javne investicije

 

Zbog svega navedenog, dok još ima i ljudi i stoke, Srbiji je potrebna nova agrarna i socijalna reforma, odnosno akcija, koja  će ovoga puta doneti rezultate, zaključuje Branislav Gulan.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike