Kad termometar podivlja, ekonomija plaća ceh: Vreli talas ispostavlja paprene račune Evropi, evo šta zabrinjava!
Visoke temperature povećavaju potrošnju električne energije zbog klima-uređaja, dok je istovremeno potrebno dopunjavati skladišta gasa pred hladnije mesece
Nuklearke smanjuju proizvodnju, usevi se žanju usred noći, a turističke atrakcije zatvaraju ranije. Ekstremne vrućine sve snažnije pritiskaju Evropu, koja se već suočava sa američkim carinama, kineskom konkurencijom i visokim cenama energije.
Toplotni talasi ove godine ne donose samo probleme građanima i turistima - njihov račun sve više plaća i privreda. Prema proceni holandske Triodos banke, ekstremno toplo leto moglo bi Evropu ove godine koštati oko 180 milijardi evra, odnosno približno jedan odsto BDP-a.
Udar se oseća širom kontinenta. Rumunska kompanija Nuclearelectrica počela je da isključuje svoj jedini operativni nuklearni reaktor iz mreže zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, čija se voda koristi za hlađenje opreme.
Rumunija je zbog situacije u avgustu proglasila vanredno stanje u energetskom sektoru i pozvala građane i kompanije da smanje potrošnju.
Problemi nisu ograničeni na Rumuniju. Francuska i Mađarska takođe su morale da smanje proizvodnju nuklearnih elektrana, jer su visoke temperature i nizak nivo reka otežali njihovo hlađenje.
Tanjug/AP Photo/Christophe Ena
Peti toplotni talas
Delovi Britanije, Francuske, Španije i Italije ove nedelje nalaze se pod upozorenjima zbog ekstremnih temperatura. Reč je o već petom toplotnom talasu koji je ove godine pogodio pojedine delove Evrope.
Zapadna Evropa je prethodno zabeležila rekordno tople jun i jul, prema podacima Kopernikusa, klimatskog servisa Evropske unije.
Vrućine su promenile i svakodnevno funkcionisanje gradova. U Parizu su Ajfelov toranj i Luvr pojedinim danima ranije zatvarali vrata zbog ekstremnih temperatura.
Poljoprivreda je takođe pod udarom. Dugotrajna suša smanjuje prinose i povećava rizik od požara, dok se pojedini usevi žanju u neuobičajeno vreme kako bi se izbegle najviše temperature.
U Engleskoj, na farmi Rookery Farm, žetva se obavlja čak oko 3 sata ujutru, jer su usevi tokom dana previše suvi. Poljoprivrednici se tako sve više prilagođavaju vremenskim uslovima koji su nekada bili nezamislivi.
Suše se ključni plovni putevi
Problemi se ne završavaju na poljima i u elektranama. Nizak vodostaj pogađa i evropski transport.
Tanjug/Klaus-Dietmar Gabbert/dpa via AP
U Nemačkoj je nivo Rajne, jedne od najvažnijih transportnih ruta za industriju, pao na rekordno niske nivoe. Ekonomisti ING-a procenjuju da bi to moglo da umanji rast nemačkog BDP-a za 0,3 procentna poena ove godine.
Kompanije već osećaju posledice. Hemijski gigant BASF upozorio je da bi nizak vodostaj mogao da oteža isporuku pojedinih sirovina, zbog čega se deo tereta preusmerava sa brodova na kamione i železnicu.
Cena energije
Dok Evropa pokušava da izdrži vrelo leto, pred njom se nazire još jedan problem - zima i cena energije.
Visoke temperature povećavaju potrošnju električne energije zbog klima-uređaja, dok je istovremeno potrebno dopunjavati skladišta gasa pred hladnije mesece.
Popunjenost skladišta gasa u EU iznosila je oko 59 odsto, što je znatno manje od uobičajenog nivoa za ovaj period godine. Zbog toga analitičari upozoravaju da bi tržište moglo biti posebno osetljivo ukoliko potražnja tokom zime naglo poraste.
Sascha Winter / Panthermedia / Profimedia
Situaciju dodatno komplikuju poremećaji na Bliskom istoku i problemi sa transportom LNG-a. Ormuski moreuz, ključna ruta za svetsku trgovinu energentima, od velikog je značaja za snabdevanje globalnog tržišta.
Cena referentnog evropskog ugovora za prirodni gas već je dostigla oko 61 evro po megavat-satu, gotovo dvostruko više nego godinu ranije.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da situaciju ne treba poistovećivati sa energetskom krizom iz 2022. godine. Evropa je od tada smanjila potrošnju gasa i značajno smanjila zavisnost od ruskog gasa.
Zbog toga se najcrnji scenario, ozbiljna nestašica energije i uvođenje restrikcija, za sada ne smatra najverovatnijim.
Izvesno je da ako se ekstremne vrućine nastave, a zalihe gasa ne budu dovoljno brzo popunjene, Evropa bi ove zime mogla da plati mnogo veću cenu za energiju.
Bićemo u "grill" režimu kad upeče: Toplotna kupola ponovo nad Srbijom, a ova dva dana ima sve da gori! (MAPE)
Profimedia/Pixabay
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari