Rastu cene i u Srbiji: Inflacija 9,1 odsto na godišnjem nivou, a evo šta je najviše poskupelo!

12.04.2022

10:19

0

Potrošačke cene su u poređenju sa decembrom 2021. povećane za 2,8 procenata

Rastu cene i u Srbiji: Inflacija 9,1 odsto na godišnjem nivou, a evo šta je najviše poskupelo!
gorivo meso poskupljenje - Copyright Pixabay Profimedia 24sedam/Katarina Mihajlović

Inflacija u Srbiji je porasla u martu 2022. godine za 0,8 odsto u odnosu na februar, dok u odnosu na isti mesec 2021. godine beleži rast od 9,1 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Potrošačke cene su u martu, u poređenju sa decembrom 2021. godine, u proseku povećane za 2,8 procenata.

Na mesečnom nivou, u martu su najviše porasle cene opreme za stan i tekuće održavanje, za 1,7 posto, transport je poskupeo za 1,5 procenata, hrana i bezalkoholna pića i restorani i hoteli za po 1,1 posto, te stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i zdravlje za po 0,9 procenata.

Cene alkoholnih pića i duvana su povećane za 0,3 odsto, a komunikacije za 0,1 posto. Pad cena zabeležen je kod rekreacije i kulture za 0,9 procenata i odeće i obuće za 0,2 posto. Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.

U Narodnoj banci Srbije istakli su da su mesečnu dinamiku kretanja inflacije u martu obeležili rast cena prerađene hrane, rast cena u okviru bazne inflacije i cena energenata.

I suša pogurala cene

- Rast cena prerađene hrane na mesečnom nivou u martu iznosio je 0,9 odsto, što je slična dinamika koja je zabeležena u periodu decembar 2021 - februar 2022, i sporije je u odnosu na oktobar i novembar 2021. kada je mesečni rast ovih cena iznosio u proseku oko dva odsto. Sporijem rastu cena prerađene hrane su doprinele i mere Vlade u pogledu ograničavanja cena osnovnih životnih namirnica - ističu u NBS.

Foto: Pixabay/ Pexels
Sušna godina uticala na rast cena hrane

Posmatrano u odnosu na isti mesec prethodne godine, kako kažu, cene prerađene hrane su u martu bile više za 10,9 odsto, dok su cene neprerađene hrane povećane za 26 odsto. Visok međugodišnji rast cena hrane većim delom je posledica delovanja faktora na strani ponude na koje mere monetarne politike imaju ograničen efekat – prošlogodišnje suše, visokog rasta svetskih cena energenata i svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i posledično značajno uvećanih troškova u proizvodnji hrane.

- Cene energenata su na mesečnom nivou u martu porasle za 1,4 odsto. Njihovo kretanje je u celosti bilo opredeljeno globalnim faktorima, pre svega rastom svetske cene nafte, koji se prelio i na rast cena naftnih derivata na domaćem tržištu. Zabeleženi rast cena naftnih derivata u Srbiji u martu iznosio je 2,1 odsto i značajno je niži u odnosu na rast svetske cene nafte koja je u proseku povećana za oko 20 odsto, čemu je doprinela odluka Vlade da privremeno smanji deo akciza na derivate nafte - navodi se u saopštenju NBS.

U vezi s tim, kako kažu u NBS, očekuje se da nova uredba nastavi da ublažava prelivanje eventualnih šokova na svetskom tržištu nafte na cene naftnih derivata u Srbiji i na taj način smanji inflatorne pritiske.

NBS ipak očekuje usporavanje

Za razliku od pojedinih zemalja centralne i jugoistočne Evrope, navode u NBS, međugodišnja bazna inflacija (indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta) na koju mere monetarne politike mogu da utiču i dalje je znatno niža od ukupne i u martu je iznosila 4,8 odsto, čemu je doprinela očuvana relativna stabilnost deviznog kursa i u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima. Takođe, važan faktor niske i stabilne bazne inflacije su i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora koja se u dužem vremenskom periodu kreću u granicama cilja.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović
 

Dodatno, kažu u NBS, smanjivanju inflatornih pritisaka nastaviće da doprinosi i odluka Vlade Srbije da omogući preduzećima da do kraja juna 2022. kupuju struju po povoljnijim uslovima od tržišnih.

Prema projekciji Narodne banke Srbije iz februarskog Izveštaja o inflaciji, međugodišnja inflacija bi trebalo da do kraja perioda projekcije postepeno usporava ka centralnoj vrednosti cilja.

- Neizvesnost, koja je karakterisala međunarodna robna i finansijska tržišta prethodnih meseci usled pojave novih sojeva virusa korona, pojačana je efektom geopolitičkih tenzija i izbijanjem krize u Ukrajini. To je za posledicu imalo dodatan znatan rast cena energenata, svetskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i metala, koje su se približile istorijski najvišim nivoima ili ih čak premašile. I pored toga, procene NBS i dalje pokazuju da opadajuća putanja inflacije ne bi trebalo da bude ugrožena, pri čemu će inflacija na kraju godine u velikoj meri zavisiti od materijalizacije aktuelnih rizika - naglašavaju u NBS.

To se pre svega odnosi na, dodaju, dužinu trajanja konflikta u Ukrajini i na ishod ovogodišnje poljoprivredne sezone.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike