Svi su spremni na skok cena svinjetine, samo je pitanje koliki će gde biti

31.03.2022

18:33

0

Iz EU stižu vesti o neminovnom poskupljenju svinja i svinjskog mesa, a na više cene spremaju se i u regionu

Svi su spremni na skok cena svinjetine, samo je pitanje koliki će gde biti
svinje meso (1) - Copyright 24sedam/Profimedia

Evropska unija još ne može da tačno predvidi koliko će porasti cene svinjetine zbog neizvesne situacije na svetskom tržištu, ali je izvesno da se očekuje cenovni šok, rečeno je ovih dana iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Evropljani još kalkulišu, ali Hrvati već znaju koliko će da poskupi kod njih, kako bi se bar donekle neutralisao skok cena inputa i proizvodnja se održala. Njihova procena je da će svinjsko meso morati ove godine da bude barem 13 odsto skuplje nego što je bilo lani.

Može i mnogo više...

- Cena svinjetine je u EU počela da se oporavlja krajem 2021, ali se snažniji rast očekuje početkom drugog kvartala 2022. godine - istaknuto je iz Komore, i to uz napomenu da je njihova procena od 13 odsto „relativno konzervativna, s obzirom na ukrajinsku krizu i volatilnosti na tržištima“, i mogla bi biti mnogo veća.

Na neminovnost više cene ukazuju i srpski proizvođači, ali još nisu spremni da izađu sa svojim projekcijama cena svinjetine. A dešavanja na terenu daju više nego jasan signal.

- Trenutno je cena svinja od 170 do 180 dinara po kilogramu, ali može da se očekuje rast cene i kod nas. Razlog je jasan, stočna hrana je sve skuplja zbog skupljih žitarica, a njima cena nikako da stane – kaže za 24sedam Petar Radić, savetnik za pitanja proizvodnje u Zadružnom savezu Vojvodine.

Na tržištu svinja rast 10 odsto, građanima 33

Najave skupljeg svinjskog mesa svakako ne prijaju za uši potrošača, čak i ako se radi o cenama žive stoke. Dalji tok stvari je jasan, mada potrošači imaju više osnova da se plaše klanica i (pogotovo) trgovaca nego srpskih proizvođača.

Traži se „prase više“

Petar Radić kaže da dodatni problem na srpskom tržištu svinja predstavlja manjak prasadi za tov.

- Vi sada ako ste tovljač i hoćete da kupite prasad, nemate gde da nabavite kvalitetnu prasad u većem broju. Zbog toga, nažalost, dosta naših ljudi ide napolje i snalazi se sa uvozom iz Danske i Nemačke. U poslednjoj turi su ta prasad koštala 100-110 evra po komadu u Danskoj. Ali i tamo je sad problem i to će samo dodatno zakomplikovati celu situaciju – ističe Radić.

- Zna se ko će na kraju sve to da plati. Ali platiće i proizvođači, kroz smanjenu proizvodnju i dalje poniranje stočarskog sektora Srbije. Proizvođači neće raditi sa gubitkom i na svoju štetu – ističe Radić.

To jasno pokazuju i podaci, kako sistema za praćenje cena kod Ministarstva poljoprivrede (Sistem tržišnih informacija poljoprivrede Srbije, STIPS), tako i cena u maloprodaji na Cenoteka.rs.

I dok su prosečne cene tovljenika (80-120 kilograma) ovoga marta od 160 dinara (1,35 evra) za kilogram samo oko 10 odsto veće nego što su bile pre godinu dana, cene svinjskog mesa u prodavnicama su skočile čak 33 odsto.

Kilogram svinjskog buta bez kostiju danas se prodaje po 450 do 640 dinara za kilogram (od 3,8 do 5,4 evra), a prošlog marta je bio od 350 do 480 dinara.

 

Pixabay
 

 

Nekadašnji veliki izvoznik svinjetine, Srbija, danas godišnje daje više od 80 miliona dolara na uvoz svinjskog mesa. U protekloj godini uvezeno je neto 28.425 tona.

I hrvatski i srpski proizvođači budućnost svog sektora u poljoprivredi vide kao izuzetno neizvesnu, ali tako je vide i u Evropi. Sledeće sedmice o tome, i mogućim rešenjima, raspravljaće se na sastanku radne grupe evropskog udruženja „Kopa Kogeka“ (Copa Cogeca), najveće interesne grupe evropskih poljoprivrednika.

Iste muke s obe strane granice

Iako je proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj rasla za 3,7 posto, u 2021. se broj krmača smanjio na 963.000, sa 1,03 miliona prethodne godine (6,9 odsto). Gubitak je nadoknađen uvozom životinja. Broj svinja opada i u Srbiji, gde je 2,87 miliona komada manje za 3,9 odsto nego što je bilo godinu ranije.

Zahtevi proizvođača su manje-više poznati - osiguranje strateških zaliha hrane za životinje, povećanje domaće proizvodnje stočne hrane i aktiviranje dostupnih mehanizama za podršku u slučaju krize. ali i efikasnije kontrole velikih trgovaca.

Dugoročno, moraju se sklapati višegodišnji ugovori za proizvodnju, uvoditi nove kreditne linije za ovaj sektor. ali i motivisati mladi poljoprivrednici za ovaj posao.

- Stočarstvo je grana u kojoj nema prečice i brzih rešenja. Sve što se i dobro uradi, treba vremena da se pokaže. Kod goveda još više nego kod svinja, tako da perspektiva nije baš svetla. ako ne počnemo da radimo nešto po tom pitanju - zaključuje Radić.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike