Zbog čega se zgrada na Konjarniku zove "testera" i kako to da Novobeograđani žive u "kineskom zidu"? Ovo su najneobičniji objekti u Beogradu

03.09.2022

08:00

0

Beograd danas predstavlja jednu pravu metropolu u Evropi, u kojoj i dalje vlada spoj socijalističke i moderne gradnje

Zbog čega se zgrada na Konjarniku zove "testera" i kako to da Novobeograđani žive u "kineskom zidu"? Ovo su najneobičniji objekti u Beogradu
zmija blok 21 - Copyright Printscreen/Google Maps

Prilikom šetnje beogradskim ulicama nije moguće ne primetiti raznovrsnu arhitekturu koja krasi srpsku prestonicu, pa tako Novim Beogradom često dominira "brutalizam", koji se na pojedinim delovima kosi sa arhitekturom novog doba. 

Slično Novom Beogradu, čist beton zastupljen je i na Konjarniku, Banjici, Julinom brdu, u Zemunu...

Beograd danas predstavlja jednu pravu metropolu u Evropi, u kojoj i dalje vlada spoj socijalističke i moderne gradnje. Upravo zbog toga, portal 24sedam čitaocima je izdvojio neke od najzanimljivijih zgrada u prestonici. 

Testera 

Printscreen/Google Maps
 

"Zgrada testera", koja se nalazi na Konjarniku, dobila je ime zbog svoje cik-cak konstrukcije - uglovi zgrade iz vazduha podsećaju na zupce testere. 

Neobičan naziv ovog stambenog objekta toliko je rasprostranjen da je uobičajeno videti u oglasima da se prodaje ili izdaje "stan u testeri".

"Kineski zid"

Jedna od najdužih zgrada na svetu nalazi se u novobeogradskom Bloku 21, a njena dva neformalna naziva su Lamela i Meander, dok je službeni naziv ovog stambenog bloka B-7.

Projektovanje i izgradnja ovog "kineskog zida" trajali su od 1960. do 1966. godine, a on obuhvata čak četiri ulice - Bulevar Mihaila Pupina, Ulicu Milentija Popovića, Bulevar Zorana Đinđića i Antifašističke borbe. 

Printscreen/Google Maps
 

Autori ovog nesvakidašnjeg objekta su članovi grupe "Beogradskih pet" (aktivne između 1954. i 1970. godine), koju je predvodio arhitekta Mihailo Čanak.

Zgrada je dugačka 972,5 metara, ima čak 62 ulaza, a bila je predviđena za stambeno zbrinjavanje vojnih lica. Ona se sastoji od devet segmenata, četiri sprata i ima krovnu terasu. 

U njoj živi oko 3.500 ljudi, ima 798 stanova, 6.380 vrata i 5.152 prozora.

"Potkovica"

U Ulici španskih boraca postoji još jedna neobična beogradska zgrada – "potkovica".

Ona je ovaj popularni naziv dobila zbog toga što (gledano iz vazduha) podseća na "konjsku cipelu". Spoljašnji obim ove izlomljene strukture iznosi više od 600 metara. 

Zgrada, stacionirana u Bloku 28, nekada je imala najlepše tematski projektovano igralište na Novom Beogradu - unutar prostranog dvorišta nalazile su se zelene površine, indijansko selo i fontana.

Printscreen/Google Maps
 

Izgradnja prvih zgrada u Bloku počela je 1970. godine i trajala je sve do 1974, kada je ova urbana celina u potpunosti završena. 

Projektant svih objekata u Bloku 28 bio je slovenački arhitekta Ilija Arnautović, a njegovi saradnici na ovom poduhvatu bile su arhitekte Cveta Davičo i Ljubica Čabarkapa.

Istočna kapija - "Rudo"

Tri solitera na Zvezdari poznata su i kao Istočna kapija Beograda, a zvanično ime soliteri su dobili po bosanskom gradu Rudom, rodnom mestu arhitekte Dragoljuba Mićovića, koji je u vreme izgradnje solitera vršio stručni nadzor. 

Projektanti solitera bili su arhitekta Vera Ćirković i inženjer Milutin Jerotijević, a izvođač radova bilo je preduzeće "Rad". 

Fasada objekta u potpunosti je izvedena od armiranog betona, a zgrade visine 85 metara završene su 1976. godine. 

Svaka od njih ima po 28 spratova i 190 stanova, što je 570 stanova ukupno. Procenjuje se da u ovim zgradama živi oko 1.400 stanara. Delimična rekonstrukcija fasade i objekata odrađena je 2004. godine.

"Toblerone"

Neobičan izgled višespratnice na Bogosloviji podario joj je ime "toblerone". Stanari obližnjeg studentskog doma "Karaburma" još je nazivaju "buzdovan" i "jež". 

Ovu zgradu neobičnog izgleda projektovao je arhitekta Rista Šekerinski, a završena je 1963. godine. Statički proračun konstrukcije od armiranog betona uradio je inženjer Slobodan Romić.

U originalnoj nameni, ova zgrada od 17 spratova bila je rezidencijalna kula za profesore Univerziteta u Beogradu. Dok je telefon 1969. bio prava retkost, ova zgrada je imala čak 104 uvedena priključka. 

Nekima ova "ružna zgrada" sa šestougaonom osnovom, u Ulici Mije Kovačevića 9, svojevremeno je dobila prestižnu nagradu za arhitekturu. Danas, ovo je višeporodična stambena kula s koje se pruža jedan od najlepših pogleda na panoramu Beograda.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike