Beograđani, pamet u glavu! Sezona prokišnjavanja je počela! Otkrivamo koliko hiljada evra stanari moraju da izdvoje za rekonstrukciju krova
Prema rečima Stanimira Spasića iz Udruženja profesionalnih upravnika Srbije, cena rekonstrukcije i izrade krovne konstrukcije za stambene zajednice varira u zavisnosti od cene materijala
Velika količina kiše koja je pala prethodnih dana u prestonici dovela je do pojave prokišnjavanja vode u stanovima na više mesta u Beogradu, pa su stanari pokrenuli jedno pitanje - ko je u obavezi da sanira krovove na stambenim zajednicama i koliko oni koštaju?
Cene materijala za izradu krovova su porasle, kao i cene čitavog građevinskog materijala, kako u Srbiji, tako i u čitavoj Evropi, pa je sada za jednu krovnu konstrukciju potrebno da se izdvoji gotovo 10.000 evra.
Prema rečima Stanimira Spasića iz Udruženja profesionalnih upravnika Srbije, cena rekonstrukcije i izrade krovne konstrukcije za stambene zajednice varira u zavisnosti od cene materijala.
- Lošiji materijali koji se u većini slučajeva koriste za izradu krova jesu lim i tegola. Cena lima je i preko 25 evra po kvadratu, dok stanari za tegolu moraju da izdvoje oko 16 evra po kvadratu - naveo je Spasić za 24sedam, dodajući da su to najniže cene materijala za krovnu konstrukciju.
Profesionalni upravnik ističe da se stanari u većem broju slučajeva odluče za najjeftiniji materijal - tegolu, kojoj je, kako on kaže, životni vek oko 10 godina.
- Nažalost, tegola je česti pokrivač zgrada u Beogradu, pa čak i novijih. U skorije vreme imamo dosta prijava za krovove zgrada koji su izgrađeni upravo od nje. Na primer, skoro smo imali slučaj da su nam se stanari požalili kako im je vetar odneo deo krovnog pokrivača zbog loše ugradnje tegole - ističe on.
Na pitanje ko u tom slučaju snosi novčanu odgovornost, Spasić kaže da investitor ima odgovornost samo dve godine nakon izgradnje stambenog objekta, te da sve posle toga pokrivaju stanari.
Jeftinija varijanta, ali veća patnja
Naš sagovornik ističe da je najbolje koristiti crep u izgradnji krova, ali da je on skup u poređenju sa tegolom i limom.
- Na duge staze najviše se isplati da se krov pravi od crepa, jer veliki broj zgrada čiji su krovovi napravljeni od njega nema skoro nikakvih problema. Nažalost, većina stanara bira jeftiniju varijantu, pa se posle pate - navodi Spasić.
Za krov potrebno oko 7.000 evra
Usled prokišnjavanja krovova ili bilo kog drugog oštećenja, Spasić objašnjava da bi stanari, u proseku za zgradu od 20 stanova, trebalo da izdvoje oko 7.000 evra za krov.
Na pitanje da li JKP "Gradsko stambeno" pokriva deo ili ceo trošak, naš sagovornik kaže da pokriva, ali da je to vrlo dug proces.
- "Gradsko stambeno" daje sredstva za sanaciju celog krova na otplatu od pet godina. Ali dok oni izađu na teren, naprave predmet i ponudu, može da prođe i do dve godine. Stanari kojima gori pod nogama ne mogu toliko dugo da čekaju - zaključio je Stanimir Spasić.
Bonus video
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari