Besparica je ugasila "Vilu" - časopis koji je osnovao čovek koji se za srpstvo borio knjigom i perom
Uz Stojana Novakovića, za beogradski list pisali su neki od najistaknutijih književnika tog vremena: Laza Kostić, Milan Milićević, Ljubomir Nenadović, Đu
Časopis za zabavu, književnost i nauku, “Vila”, ugašen je na današnji dan 1868. godine u Beogradu, zbog finansijskih poteškoća.
List je 3. januara 1865. godine pokrenuo srpski istoričar i državnik Stojan Novaković, čovek, za koga su govorili da se za srpstvo borio knjigom i perom. U poslednjoj godini časopis je izlazio svakog 5. 15. i 25. u mesecu.
Pročitajte još:
Novaković je u časopisu “Vila” objavljivao informacije o knjigama objavljenim na srpskom i hrvatskom jeziku, ili na drugim jezicima o srpskom narodu, ili uopšte o Slovenima.
Kansije je građu o tome objavio u knjizi “Srpska bibliografija za novu knjižvenosti 1741-1867”.
Među časopisima tog vremena, “Vila” se izdvajala po tome što su u njoj svoj pečat ostavila neka od najistaknutijih književnih pera: Laza Kostić, Milan Milićević, Ljubomir Nenadović, Đura Jakšić, Milorad Šapčanin i drugi.
Stojan Novaković (1842. Šabac – 1915. Niš)
Srpski istoričar, filolog i državnik Stojan Novaković rođen je 10. novembra 1842. godine, u Šapcu, u siromašnoj porodici kao Kosta Novaković.
Bio je i upravnik Narodne biblioteke (1869 – 1874), uspeo je da zakonom (1870) obezbedi za Biblioteku tri obavezna primerka i da se pomogne razvoj školskih i narodnih biblioteka u unutrašnjosti. Njegovom zaslugom donet je 1881. zakon o Narodnoj biblioteci i Narodnom muzeju.
Kao ministar prosvete između 1873. i 1883. sproveo je reforme u srpskom školstvu. U njegovo vreme u Srbiji su otvorene stotine škola, a kao političar se brinuo i o Srbima koji su živeli van tadašnje Kraljevine Srbije.
Godine 2004, pod istim imenom je ustanovljena nagrada za najbolje osnovnoškolske i srednjoškolske udžbenike u Srbiji, koja se dodeljuje svake godine. Njemu u čast Društvo istoričara Srbije nosi naziv „Stojan Novaković“.
Prilikom osnivanja Srpske književne zadruge 1892. izabran je za njenog prvog predsednika, a Jovan Jovanović Zmaj za potpredsednika.
Objavio je više od 400 naučnih radova iz raznih oblasti.
Autor je „Srpske bibliografije“ i „Istorije srpske književnosti“.
Pre tri godine dobio je bistu u svom rodnom gradu, Šapcu.
Takođe, u Šapcu jedna škola i ulica nose ime Stojana Novakovića, a u Masarikovoj ulici postavljena i spomen-ploča.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari