Treća oružana sila po snazi: Koliko je velika ruska vojska? (FOTO)

09.05.2023

21:13

0

Raspad SSSR-a nije više uticao ni na jedan deo ruskog društva koliko na vojsku

Treća oružana sila po snazi: Koliko je velika ruska vojska? (FOTO)
Copyright Profimedia

U nedelju je obeležena 31. godišnjica stvaranja moderne ruske vojske, koja se do danas još više razvila i trenutno je jedna od najnaprednijih oružanih sila.

Prvi ruski predsednik Boris Jeljcin izdao je 7. maja 1992. izvršnu naredbu o osnivanju ruskih oružanih snaga i preuzeo kontrolu kao njihov vrhovni komandant, a u nastavku navodimo sve što se danas zna o Oružanim snagama Ruske Federacije, čiji je deo predstavljen danas tokom vojne parade povodom 78-godišnjice pobede u Velikom otadžbinskom ratu, koja je održana na Crvenom trgu u Moskvi, a predsednik Rusije, vrhovni komandant Vladimir Putin, tradicionalno je bio domaćin.

Težak početak

Raspad SSSR-a nije više uticao ni na jedan deo ruskog društva koliko na vojsku. U decembru 1991. godine preko 3,6 miliona aktivnih generala, oficira i regruta koji su se zakleli na vernost Sovjetskom Savezu našlo se u 15 različitih zemalja.

- Trupe protivvazdušne odbrane u Estoniji su napuštene i zaboravljene. Jeljcin je dao obećanja, a zatim pogazio svoje reči. On nas je izdao. Preživljavamo koliko god možemo - ljutito je rekao jedan oficir na skupu Svearmijskog oficirskog sastanka u Moskvi početkom 1992.

- Danas je veoma teško govoriti o borbenoj gotovosti, jer se vojnici i oficiri danima ne smenjuju sa borbene dužnosti, a nema ko da ih zameni ni jedan dan. Vojska ne može dalje da ostane u takvom stanju. Ja sam, na primer, po nacionalnosti Ukrajinac, žena mi je Ruskinja, naše četvoro dece je rođeno na Baltiku, u Ukrajini, Rusiji i Kazahstanu. Pitao bih predsednika na ovom sastanku: građanin koje države sam ja danas? A u kojoj ću zemlji živeti sutra zajedno sa svojom porodicom? - pitao je drugi.

Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP, File
Jeljcin i Putin

- Naši mediji nam govore da nam niko ne preti i da živimo u novom svetu „običnog ljudskog razmišljanja", da su te tendencije pobedničke. Ali vidimo šta se dogodilo Iraku, koji se usudio da postupi na način koji nije odgovarao Sjedinjenim Američkim Državama, šta se dogodilo Grenadi i Panami i njenom regularno izabranom predsedniku, koji je izručen i kome se sudi. Amerikanci ne smanjuju svoje vojno prisustvo u Indijskom okeanu, u Sredozemnom moru, u Tihom okeanu, ali naši brodovi, iskreno govoreći, ako se sadašnji trend nastavi, biće ostavljeni u lukama - rekao je zabrinuti mornarički oficir.

Ruska vojska će ostatak 1990-ih provesti u najtežem stanju od previranja koja su usledila nakon revolucija 1917, suočavajući se sa ogromnim smanjenjem budžeta, ozbiljnom demoralizacijom, početkom postepenog pomeranja NATO-a prema ruskim granicama i nizom sukoba širom postsovjetske zone.

Tek imenovanjem Vladimira Putina za Jeljcinovog naslednika 31. decembra 1999. (i njegovim izborom za predsednika 2000) ruska vojska je počela da se oporavlja od štete nanete 1990-ih.

Danas se Oružane snage Rusije svrstavaju među tri najveće vojne sile u svetu, pokazujući tokom protekle godine da su u stanju da vode posrednički rat sa onim što je u suštini kombinovana vojna i ekonomska moć NATO-a u celosti u Ukrajini.

Rast ruskih oružanih snaga

Rusija je u procesu proširenja veličine svojih oružanih snaga zbog krize u Ukrajini. U decembru je ministar odbrane Sergej Šojgu najavio da je potrebno da se vojska poveća sa oko milion vojnika na milion i po.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

- Da bi se garantovalo ispunjenje zadataka za obezbeđenje bezbednosti Rusije, neophodno je povećati snagu Oružanih snaga na 1,5 miliona vojnika, uključujući 695.000 vojnika po ugovoru - rekao je Šojgu.

On je u januaru održao sastanak sa svojim zamenicima i komandantima o primeni direktive, sa inicijativom da se ona realizuje od 2023. do 2026. godine.

Šojgu je 2. maja ponudio ažurirane informacije o trenutnom stanju nacionalnog programa ponovnog naoružavanja, otkrivajući da vojska kupuje skoro trostruko više oružja određenih vrsta nego 2022. godine i sedam puta više onog za kojim je posebno velika potražnja.

Ministar je istakao da sposobnosti vojske zavise od blagovremenog dopunjavanja naoružanja, što znači da vojnoindustrijski kompleks mora da ide u korak sa porastom potražnje.

Koliko su velike ruske kopnene snage?

Ruske kopnene snage su daleko najveći rod, sa oko 550.000 ljudi 2022. One se sastoje od osam motorizovanih streljačkih divizija, tri tenkovske divizije, jednog mitraljesko-artiljerijskog diviziona i oko 100 brigada, od motorizovanih streljačkih i tenkovskih jedinica na artiljeriju, raketnu artiljeriju, kontrolu i veze, elektronsko ratovanje, protivvazdušnu odbranu, inžinjerijske jedinice, vojnu policiju i formacije trupa radijacione, hemijske i biološke odbrane. Trupe su podeljene na kombinovane armije koje se nalaze u zapadnom, južnom, centralnom i istočnom vojnom okrugu.

Russian Defense Ministry Press Service via AP, File
 

Ove snage imaju hiljade tenkova (do 2.800), borbenih vozila pešadije (do 5.100) i oklopnih transportera (do 6.100), samohodnih i vučenih topova (preko 1.750), raketne artiljerije (preko 1.350) i površinskih raketnih sistema u vazduhu (više od 2.530), kao i desetine hiljada tenkova, borbenih vozila pešadije, oklopnih vozila, vučenih i samohodnih topova u skladištu. Deo ovih zaliha je iskorišćen da bi se obezbedila oprema angažovana u Ukrajin.

Koliko su velike Vazdušno-kosmičke snage Rusije?

Ruske vazdušno-kosmičke snage su, kao što ime govori, vojna grana odgovorna za osiguranje ogromnog ruskog vazdušnog prostora, od Arktika do Crnog i Kaspijskog mora, i od Baltičkog mora do Tihog okeana. Veličina snaga je bila oko 165.000 2020. godine, a podeljene su između Vazduhoplovstva, Vazdušno-protivraketne odbrane i Svemirskih snaga.

Glavna podgrana, Vazduhoplovstvo, opremljena je širokim spektrom opreme, od borbenih aviona i lovaca-bombardera do teških strateških bombardera, transportnih i jurišnih helikoptera, transportnih aviona, tankera i trenažera. Među najpoznatijim avionima su dvosedi Suhoj-Su-34, borbeni avioni-bombarderi/udarni avioni za sve vremenske uslove, borbeni avioni protivvazdušne odbrane Suhoj Su-35 sa jednim sedištem, topovski helikopteri Mil Mi-24, Tu-160 „Beli labud“ strateški bombarderi i veliki transportni avioni Iljušin Il-76.

Snage PVO opremljene su nizom stacionarne i mobilne radarske, vazdušne i protivraketne odbrambene opreme, od stacionarnog sistema protiv balističkih raketa A-135 koji štiti Moskvu od raketnog napada do drumskih raketnih sistema S-300 i S-400. Svemirske snage su opremljene alatima koji pomažu u kontroli svemira i sredstvima za postavljanje satelita u orbitu.

Profimedia/Yuri Smityuk/TASS
S-300

Vazdušno-kosmičke snage imaju pristup u preko 100 vazduhoplovnih baza od eksklave Kalinjingrad na zapadu do ostrva Sahalin na Dalekom istoku, kao i u nekoliko baza u inostranstvu, pre svega Vazduhoplovnoj bazi Hmejmim u Siriji.

Koliko je velika ruska mornarica?

Ruska mornarica se sastoji od oko 150.000 ljudi, podeljenih na Baltičku, Severnu, Crnu i Pacifičku flotu, plus Kaspijsku flotilu, Pomorsku pešadiju i Pomorsku avijaciju.

Sa sedištem u Sankt Peterburgu, ruska mornarica je treća po veličini u svetu posle kineske i američke, sa inventarom koji uključuje preko 65 jurišnih i raketnih podmornica, 80 korveta, 60 desantnih brodova, 11 fregata, 10 razarača, 2 krstarice i 1 nosač aviona - Admiral Kuznjecov.

Rusija je jedna od samo nekoliko nacija na svetu sa takozvanom mornaricom „plave vode" - što znači da može da raspoređuje pomorska sredstva širom sveta u svetskim okeanima (otuda termin „plava“, a ne obalna, ili „braon" voda). Ostale zemlje u prvoj kategoriji su SAD, kao i Francuska, Britanija, Kina, Italija i Indija.

Raspad SSSR-a primorao je Rusiju da značajno smanji svoje pomorske ambicije, a nosač Kuznjecov je bio samo jedan od šest sestrinskih brodova izgrađenih za sovjetsku mornaricu, koji su se nakon 1991. našli u različitim rukama, od kojih su dva prodata Indiji i Kini, koji su nadograđeni i modernizovani i od kojih je jedan pretvoren u plutajući tematski park. Nikada dovršeni Uljanovsk na nuklearni pogon omogućio bi Rusiji da se pridruži ekskluzivnom klubu zemalja sa supernosačima, ali izgradnja je zaustavljena 1991. i od nje se odustalo 1992. godine.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

Rusija je nadoknadila smanjenu tonažu brojnim asimetričnim rešenjima, uključujući opremanje više klasa ratnih brodova - od malih korveta do prikrivenih podmornica za napad, sa mogućnošću lansiranja krstarećih raketa Kalibr sa nuklearnim oružjem. Godine 2015. korvete ruske Kaspijske flotile pokazale su sposobnosti Kalibra, ispalivši desetine projektila na terorističke ciljeve u Siriji, udaljene preko 1.500 kilometara.

Šta ruske vazdušno-desantne snage i raketne snage strateškog karaktera čini posebnim?

Vazdušno-desantne snage Rusije i Raketno-strateške snage specijalni su rodovi trupa. Prve se sastoje od oko 45.000 ljudi, a kao što ime govori, imaju zadatak da obavljaju jurišne misije u vazduhu, iako se mogu pridružiti i kopnenim operacijama gde su potrebne posebno dobro obučene, borbeno ojačane trupe.

Uz Snage za specijalne operacije, Vazdušno-desantne snage smatraju se najelitnijim jedinicama ruske vojske. Vazdušno-desantne trupe su opremljene lakim oklopom, uključujući borbena vozila pešadije i 2S9 Nona, specijalno dizajnirani samohodni minobacač koji puca iz vazduha.

Strateške raketne snage nose možda najveći teret na svojim plećima među svim ruskim vojnim osobljem - odgovorne su za lansiranje nacionalnog nuklearnog oružja u slučaju neprijateljskog nuklearnog napada ili konvencionalne agresije toliko teške da ugrožava postojanje države. U Raketnim strateškim snagama služi oko 50.000 ljudi.

Profimedia
 

Rusija je jedna od pet zemalja u svetu sa nuklearnom trijadom - što znači mogućnost lansiranja nuklearnog oružja iz silosa ili mobilnih zemaljskih jedinica, podmornica ili aviona. Nuklearna trijada daje Rusiji važnu psihološku garanciju da će se, u slučaju prvog neprijateljskog udara, čak i ako je u pitanju masovni napad krstarećim raketama osmišljen da obezglavi rusko rukovodstvo ili neutrališe njegovo nuklearno oružje, barem neke bojeve glave probiti.

Sukob u Ukrajini naveo je veliki broj zapadnih zvaničnika i medija da pričaju o mogućnosti da Rusija koristi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini, ali sve dok ruska doktrina ne bude promenjena u tom pravcu, NATO, a posebno njegov lider, SAD, ostaće jedina nuklearna supersila čija doktrina dozvoljava da se nuklearno oružje koristi preventivno i protiv nenuklearno naoružanih protivnika.

Ko komanduje ruskim oružanim snagama?

Ruski predsednik je vrhovni komandant ruskih oružanih snaga po Ustavu Ruske Federacije.

Šta znači slovo „Z" na ruskim tenkovima?

Russian Defense Ministry Press Service photo via AP
 

Pojava slova „Z“ na ruskim oklopnim jedinicama tokom eskalacije tenzija u Donbasu početkom 2022. nema zvanično vojno objašnjenje. Većina stručnjaka spekuliše da su oznake, zajedno sa ređe primećenim slovima „V" i „O", bile na vozilima kako bi se omogućilo ruskim snagama da izbegnu prijateljsku vatru, a možda i da ukažu na pravac u kom je oprema trebalo da ide „Z" za Zapad, V za „Vostok", ili „Istok", ili za razlikovanje snaga iz Zapadne i Istočne vojne oblasti. Ali „O" i dalje nije razjašnjeno.

U svakom slučaju, slovo „Z" je sada postalo simbol vojne operacije u Ukrajini u celini i koristi se u zastavama, stavlja se na vozila, kačkete, košulje i druge stvari, a neki korisnici društvenih medija čak ga nose i na odeći kako bi pokazali svoje podrška trupama.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike