Mao Cedung - čovek koji je stvorio Kinu kakvu poznajemo danas i revolucionar posle čijih uspeha se Tajvan razgoropadio

09.09.2022

07:17

0

Na današnji dan pre 46 godina preminula je jedna od najvažnijih figura u kineskoj istoriji

Mao Cedung - čovek koji je stvorio Kinu kakvu poznajemo danas i revolucionar posle čijih uspeha se Tajvan razgoropadio
Mao Cedung AP71010113365 - Copyright AP photo

Nekadašnji lider Komunističke partije Kine i vođa Narodne Republike Kine Mao Cedung jedna je od najznačajnijih ličnosti moderne istorije. Još od rane mladosti izrazito se protivio monarhiji i učestvovao je u borbama za svrgavanje vladajuće dinastije sa vlasti i osnivanje Republike Kine. Posle toga je dobio priliku da sprovede svoje revolucionarne ideje i postane jedna od najvažnijih političkih figura u svojoj zemlji.

Živopisno detinjstvo

Rođen je 26. decembra 1893. godine u selu Šaošan u kineskoj provinciji Hunan. Kako je kod Kineza običaj da se prezime stavlja na prvo mesto, Mao mu je prezime i osnovno značenje ove reči je „kosa”, ali može da znači „krzno”, „pero” i slično.

Njegovo ime Cedung (Zédōng) sastavljeno je iz dva dela: „ze”, što znači „blagoslov”, „sjaj”, i „dong”, što znači „istok”, pa bi se moglo prevesti kao „blagoslov istoka”.

U vreme njegovog rođenja Kina je bila nazadna zemlja, a carska dinastija koja je vladala njom bila je na izdisaju. Mao je imao tradicionalno kinesko detinjstvo, ali on ni po čemu nije bio običan dečak, jer je od malih nogu pokazao da ga ne interesuje ono što i njegove vršnjake.

Voleo je da čita, dok je otac očekivao da mu pomaže na imanju. Školovao se u tradicionalnoj kineskoj školi u kojoj je Konfučije bio centralna figura, a mnogo godina kasnije izjavio je da je počeo da mrzi ovog kineskog filozofa i reformatora već kao osmogodišnjak. Sa drugovima je čitao zabranjene knjige, a sa majkom, koja je bila budistkinja, često je išao u hram, što je ocu, koji nije bio vernik, smetalo.

AP photo
 

Pošto je bio nemiran, često je dobijao batine koji nisu pomagale, pa je otac odlučio da ga oženi kad je imao 14 godina, i to devojkom koja je bila 6 godina starija od njega. Iako je bio protiv braka, pristao je na njega kako bi udovoljio ocu, ali nije bio dugo u ovoj zajednici jer je njegova supruga preminula tri godine kasnije.

Otac je želeo da Mao počne da radi i da postane šegrt u prodavnici pirinča, a on je hteo da nastavi školovanje. Zbog toga je pobegao od kuće u grad koji je bio udaljen oko 40 kilometara od Šaošana, ali se posle šest mesecii vratio jer nije imao prihoda, da bi od rođaka pozajmio novac za školovanje i uspeo da ubedi oca da treba da mu dozvoli da se dalje obrazuje.

Strastvena mladost

Srednju školu u Čangši upisao je u 18. godini, 1911, i u njoj je, u vrtlogu raspada monarhije i formiranja republike, napisao svoj prvi politički referat. U znak pobune protiv starog sistema Mao i njegovi drugovi odsekli su repove na glavama, koji su bili simbol vernosti vladajućoj monarhiji. Iste godine izbila je Šinhaj revolucija protiv dinastije Ćing, a Cedung se bez mnogo premišljanja pridružio Revolucionarnoj armiji u Hunanu. Borbe su završene u proleće 1912, kada je proglašena Republika Kina, nakon čega je Mao napustio vojsku i vratio se školi. Diplomirao je 1918. na Prvoj provincijskoj pučkoj školi u Hunanu.

AP photo
 

Posle toga uputio se u Peking, gde je živeo sa Jangom Čangadžijem, budućim šurakom, koji je bio zaposlen na Univerzitetu u Pekingu i na čiju preporuku je počeo da radi kao pomoćnik bibliotekara u univerzitetskoj biblioteci. Kasnije se upisao na univerzitet kao vanredni student, a po povratku u Čangšu postao je direktor škole.

Cedung je 1921. godine učestvovao na prvom zasedanju Nacionalnom kongresu komunističke partije Kine u Šangaju, a dve godine kasnije bio je izabran za jednog od pet komesara Centralnog komiteta Partije tokom trećeg zasedanja Kongresa partije. U Hunanu je obrazovao hunanski odsek Kuomintanga (Kineska nacionalistička partija), jer je vođa ove stranke, Sun Jat Sen, počeo da vodi politiku saradnje s kineskim komunistima, da bi 1924. bio delegat na prvoj Nacionalnoj konferenciji Kuomintanga, gde je bio izabran za izvršnog sekretara Centralnog komiteta.

Revolucionarni naboj Komunističke partije Kine splasnuo je tokom saradnje sa Kuomintangom, zbog čega se vratio u rodno selo, ali kada su planuli komunistički ustanci u Šangaju i Kvangdongu 1925, ponovo je dobio želju da učestvuje u radničkom pokretu. Iste godine postao je privremeni direktor za propagandu pri Kuomintangu.

Odlučni vođa

Cedunogove revolucionarne ideje naišle su na dobre reakcije već 1927. godine. U planinama jugoistočne Kine započeo je Kineski građanski rat između Kuomintanga i Komunističke partije Kine, koji je trajao od aprila 1927. do maja 1950. Rat je izbio 1927. nakon Severne ekspedicije i posledica je ideološkog razlaza između nacionalista koje je podržavao Zapad i komunista koje je podržavao Sovjetski Savez.

AP photo
 

Mao je započeo ustanak i stvorio Kinesku sovjetsku republiku te razvio soptvenu marksističko-lenjinističku doktrinu koja će kasnije dobiti naziv maoizam. Njegovo insistiranje na seljacima kao bazi revolucionarnog pokreta i gerilskoj strategiji dovelo je do sukoba s dogmatama koje su insistirale na oslanjanju na radničku klasu i borbu u gradovima. Mao je taj sukob izgubio, pa su kineski komunisti, odbacivši njegovu strategiju, poraženi u sukobu s nacionalističkom vojskom Čang Kaj Šeka i prisiljeni su na Dugi marš u Jenan.

Tamo se Mao ponovno nametnuo kao vođa i iz te baze rukovodio je borbom protiv Čanga i japanskih osvajača koji su napali Kinu godine 1937. Nakon japanskog poraza u Drugom svetskom ratu, komunisti i nacionalisti su nastavili rat, da bi krajem 1949. komunisti odneli konačnu pobedu i 1. oktobra 1949. proglašena je Narodna Republika Kina, a preživeli nacionalisti su pobegli na ostrvo Tajvan, koji se danas zvanično smatra „otpadnutom“ kineskom provincijom i koji je trenutno jedno od gorućih svetskih pitanja zbog tenzija u poslednjih nekoliko nedelja.

Predsednik Narodne Republike Kine postao je 1954. i na ovoj funkciji bio je do 1959. Prvih devet godina pod Cedungom (1949-1958) zapamćene su po uvođenju niza reformi: pojednostavljena je kineska abeceda sa ciljem da se poveća pismenost, zaustavljena je inflacija, a sprovedena je i agrarna reforma. Iako je Mao nakon više od jednog veka prvi put uspeo sve kineske teritorije da staviti pod jednu vlast i da okonča građanske ratove, ustanke i revolucije, napredak koji je novoosnovana država postigla pod njegovim vođstvom ostao je u senci političkih i ekonomskih katastrofa.

AP photo
 

Godine 1957. on je pokrenuo kampanju poznatu pod nazivom „Veliki skok napred”, koja je imala za cilj da brzo transformiše kinesku ekonomiju iz agrarne u industrijsku. Ta kampanja je dovela do najsmrtonosnije gladi u istoriji i smrti više od 45 miliona Kineza između 1958. i 1962. Kada mu se mandat završio, nastavio je da sprovodi reforme kao sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i jedna od najuglednijih i najmoćnijih ličnosti u državi.

Godine 1966. Mao je inicirao „Kulturnu revoluciju”, program s ciljem uklanjanja „konrarevolucionarnih” elemenata kineskog društva koji je trajao 10 godina i koji je bio oličen nasilnom klasnom borbom, uništavanjem kulturnih artefakata i neviđenim uzdizanjem Maovog kulta ličnosti, što se zvanično smatra „ozbiljnim udarcem” za NRK. Cedung je 1972. pozdravio američkog predsednika Ričarda Niksona u Pekingu, čime je signaliziran početak politike otvaranja Kine. Pod Cedungom je Kina stvorila i testirala nuklearno oružje i tako postala velika svetska sila.

Mao je pretrpeo niz srčanih napada 1976. godine i umro je 9. septembra u 82. godini.

Nacionali heroj Kine omražen na Zapadu

Cedung se u Kini smatra najvećim nacionalnim junakom, ali ga zato u svetu, pretežno na Zapadu smatraju jednim od najvećih zlotvora 20. veka, ne umanjujući vrednost njegove revolucionarne strategije, koja važi za jedan od najblistavijih primera vojne teorije.

AP Photo/Andy Wong
 

Maoovi pobornici smatraju ga zaslužnim za eliminaciju imperijalizma u Kini, modernizaciju nacije i izgradnju u svetsku silu, promovisanje statusa žena, poboljšanje obrazovanja i zdravstvene zaštite, kao i za uvećanje očekivanog trajanja života, pošto je kineska populacija porasla sa oko 550 miliona na preko 900 miliona pod njegovim vođstvom.

Sa druge strane, njegov autokratski totalitaristički režim bio je izuzetno osuđivan zbog sprovođenja masovnih represija, a Cedungove teorije, vojne strategije i politička stanovišta kolektivno su poznati kao maoizam.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike