Da li je ulazak u NATO preveliki zalogaj za Švedsku i Finsku: Koji bezbednosni i ekonomski rizici čekaju Evropu?

03.07.2022

07:17

0

Autor: N. Pavlović

Nesigurna budućnost čeka nordijske zemlje, smatraju pojedini analitičari

Da li je ulazak u NATO preveliki zalogaj za Švedsku i Finsku: Koji bezbednosni i ekonomski rizici čekaju Evropu?
nato-samit - Copyright AP Photo/Bernat Armangue

NATO je zvanično pozvao Finsku i Švedsku da se pridruže Alijansi nakon što su dve države uspele da sklope dogovor sa Turskom, koja je prethodno bila prepreka njihovim željama.

Time su skandinavske zemlje odustale od svoje dugogodišnje vojne neutralnosti. Švedska nije učestvovala u nekom ratu ili se pridružila bilo kakvom vojnom savezu od 1814. godine, a njena neutralnost je opisivana kao fleksibilna i samoproklamovana. Nikada nije bila propisana zakonom.

Sa druge strane, finska neutralnost je bila zagarantovana Pariskim mirovnim sporazumom iz 1947. koji su potpisali Saveznici, uključujući SSSR, Veliku Britaniju, SAD i Francusku, i nekadašnji saborci nacističke Nemačke - Italija, Rumunija, Mađarska, Bugarska i Finska.

- To definitivno predstavlja kršenje međunarodnih sporazuma koje je Finska nakon Drugog svetskog rata potpisivala sa SSSR-om i kasnije Rusijom - naveo je Earl Rasmusen, potpredsednik konsultantske kuće "Evroazijska grupa".

AP Photo/Manu Fernandez
 

Prema njegovim rečima, ignoriše se i dogovor između Rusije i Finske iz 1992. godine.

Postavlja se pitanje da li će napuštanje neutralnosti nadmašiti potencijalne bezbednosne rizike koji prete Švedskoj i Finskoj.

- Zanima me kako će pridruživanje NATO obezbediti pojačanu bezbednost, izgleda da će samo pogoršati već narušene odnose Rusije i EU, posebno sa Švedskom i Finskom. Strateški, nisam siguran šta će biti stvarni uticaj proširenja. Suštinski, obe države su de facto članice Alijanse jer učestvuju u koordinaciji i zajedničkim vežbama. Međutim, tenzije će se povećati kao i odbrambene mere u severnim ruskom regionima, kao i u Kaljiningradu - poručio je Rasmusen.

Stokholm i Helsinki su se za članstvo prijavili 18. maja, a NATO im je zvanično uputio poziv tokom samita koji se nedavno održao u Madridu od 28. do 30. juna.

Nekadašnji premijer Finske, Aleksander Stub, izjavio je da je to dobitna kombinacija za baltički region, NATO i bezbednost EU. Kako je naveo, Alijansa neće nikad dobiti dve članice koje su tako kompatibilne sa NATO.

Pixabay
 

Ipak, podrazumeva se da dve nordijske zemlje, kao i svi kandidati, moraju da ispune određene ekonomske, vojne i političke uslove.

Da bi postale deo vojnog saveza, svaka država članica, a ima ih ukupno 30, mora ratifikovati odluku. Primera radi, u SAD je potrebno obezbediti odobrenje dve trećine Senata, a odluku potpisuje lično predsednik Džo Bajden. U ovom slučaju, pretpostavlja se da će Kongres i Bajden brzo reagovati.

Najveću prepreku je predstavljala Turska koja je naglasila pre nekoliko nedelja da blokira njihov ulazak u NATO jer podržavaju kurdske militante koje Ankara smatra teroristima. Ipak, na samitu u Madridu, turski lider Redžep Tajip Erdogan je saopštio da je postignut sporazum sa Finskom i Švedskom i da podržava njihovu odluku.

AP Photo/Manu Fernandez
 

Dve zemlje su se obavezale da će izručiti Ankari ljude povezane sa organizacijama Radnička partija Kurdistana (PKK) i Feto, ali ostaje da se vidi da li će se to zaista i dogoditi onako kako je Turska zamislila jer jer Erdogan naglasio da i dalje ima pravo da udari veto na njihov ulazak u NATO.

Da li su Finske i Švedska spremne za NATO?

Već skoro 30 godina ove zemlje sarađuju sa vojnim savezom i zato ih posmatraju kao sposobne bezbednosne partnere. Patnerstvu za mir su se pridružile 1994, a slale su trupe u Avganistan, na Balkan i Irak. Švedska je nedavno bila domaćin velikih pomorskih vežbi u Baltičkom moru.

Sa druge strane, smatra se da među građanima podrška nikada nije bila velika kada je reč o ulasku u NATO.

Prema anketi iz 2021. godine, u organizaciji foruma "EVA Finnish Business and Policy Forum" oko 26 odsto Finaca se izjasnilo za NATO, 40 odsto je bilo protiv, a 33 uzdržano. Anketa Demoskopa iz januara ove godine je pokazala da 42 odsto Šveđana podržava ulazak u NATO, a da se 37 procenata protivilo.

Međutim, kada su ruske trupe ušle u Ukrajinu, to je uticalo i na raspoloženje naroda. Broj zagovornika ulaska u vojni savez se povećao u Finskoj za 76 odsto, ali je u Švedskoj ostao relativno isti - oko 47 odsto, zaključci su analitičara Rasmusena.

Finska sa Rusijom deli granicu od 1.340 kilometara i decenijama je održavala ekonomske veze sa Moskvom. Od 2019. Helsinki uvozi 60 odsto svojih energenata od Rusije, a Moskva je četvrti najveći uvoznik finskih dobara. Osim toga, državljani koji se služe ruskim jezikom čine treću najveću etničku grupu u ovoj državi.

Alexander Ryumin, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Putin

- Čak i tokom Hladnog rata, obe države su bile neutralne i nisu naginjale ka NATO, a Finska je razvila jake ekonomske i trgovinske veze sa Rusijom. Kako trgovina splašnjava i smanjuje se razmena energije, to će se sigurno odraziti na ekonomiju, najviše na Finsku - smatra Rasmusen.

Zanimljivo je da nijedna država nije održala referendum kako bi saznala šta narod zaista misli o ovom važnom pitanju.

- Rukovodstva obe države su načinila riskantan potez, gurajući ideju ulaska u NATO bez referenduma. Siguran sam da su Brisel i Vašington svesni tog rizika - naveo je Rasmusen.

To bi moglo da dovede do političke polarizacije u obe države.

Finska vlada se sastoji od nekoliko političkih partija, a nijedna nema jasnu većinu. Pogoršanje ekonomskih prilika bi moglo da produbi podele ili dovede do raskida postojećih i stavranja novih koalicija.

Istovremeno, švedska levica je kritikovala Vladu zbog sporazuma sa Ankarom.

Koje bi bile bezbednosne implikacije?

Proširenje NATO bi, navodno, trebalo da pojača zajedničku odbranu na severu Evrope. Ipak, time bi se samo proširila granica NATO sa Rusijom. Povećalo bi se i prusustvo Alijanse u Baltičkom moru i Arktičkom krugu.

Podsetimo, decenijama je Moskva upozoravala na širenje NATO i tražila je garancije da se neće primati nove članice. Međutim, to se nije dogodilo. Prema rečima ruskog predsednika Vladimira Putina, Finska i Švedska ne predstavljaju direktnu pretnju Rusiji, ali da je sporno ukoliko se tamo otvore vojne baze NATO ili se postavi vojna oprema. Švedski zvaničnici su istakli da ne žele da prihvate opremu Alijanse, a Finska bi tek trebalo da se izjasni. Norveška, primera radi, dozvoljava pristup članicama NATO da održavaju vojne vežbe, ali ne i stalno postavljanje nuklearnog oružja.

Prema mišljenju zapadnih zvaničnika, proširenje bi trebalo da obezbedi dodatnu bezbednost Baltičkim državama koje su članice NATO od 2004. i koje su zabrinute da bi Rusija mogla da zauzme određena ostrva u Baltiku, posebno Gotland.

Profimedia
 

Pojedini zapadni analitičari smatraju da NATO mora da postavi svoje baze u Finskoj i Švedskoj "kako bi se odbranile baltičke države".

Osim toga, mogla bi da se stvori i gužva na Arktiku gde je Rusija već postavila značajnu komercijalnu i vojnu infrastrukturu.

Šta je sa 2 procenta?

Prema pravilima, svaka država članica mora da dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda nameni budžetu odbrane, odnosno, da izdvoji za NATO. Iako su se nordijske zemlje obavezale da će tu kvotu ispuniti do 2024. godine, ne zna se da li će tako i biti, pogotovo u jeku rastuće inflacije u Evropi.

Inflacija je u Finskoj dostigla najviši nivo u poslednjih 30 godina - 7,1 odsto, dok je u Švedskoj skočila sa 6,4 procenata u aprilu na 7,3 u maju.

- Ekonomije evropskih zemalja će biti žrtvovane, uključujući finsku i švedsku. Veoma teški društveno-ekonomski dani čekaju Evropu. Biće to vrela jesen - poručio je dr Tiberio Gracijani, predsedavajući Međunarodnog instituta za globalne analize. 

Istovremeno, Zapad poziva na veće naoružavanje Ukrajine.

Russian Defense Ministry Press Service via AP
 

- SAD i Velika Britanija koriste sukob u Ukrajini da pokrenu pitanje sve većeg mešanja EU i podržavaju da se više sredstava izdvaja za NATO. Iako se procenuje da će članice izdvajati 2 odsto budžeta za odbranu do 2024. godine, imajući u vidu aktuelnu recesiju, mislim da zacrtani cilj neće moći da se ispuni - rekao je Rasmusen.

Prema njegovim rečima, ni SAD nisu u najboljoj formi. Zemlja klizi ka dubokoj recesiji, tenzije sa Kinom su sve jače, veliki su izazovi i u Južnoj Americi, a unutrašnjim ekonomskim problemima ne treba ni govoriti. Rasmusen smatra da će u Americi do velike političke promene doći već na međuizborima predstojećeg novembra. 

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike