Zapad samo pumpa Ukrajinu oružjem, niko da sedne za pregovarački sto: Šta je sve Kijev dobio od naoružanja i šta će tek dobiti?

22.06.2022

07:15

0

Autor: N. Pavlović

Činjenica da Kijev samo traži oružje dovoljno govori o njihovoj slaboj odbrani

Zapad samo pumpa Ukrajinu oružjem, niko da sedne za pregovarački sto: Šta je sve Kijev dobio od naoružanja i šta će tek dobiti?
javelin - Copyright AP Photo/Efrem Lukatsky

Lideri mnogih zapadnih zemalja i članica NATO-a ne odustaju od isporuka oružja Ukrajini, iako stalno ponavljaju da se zalažu za mir.

- Da budem direktan - kako bismo okončali rat, treba nam teško naoružanje: 1.000 haubica kalibra 155 mm, 300 višecevnih lansera raketa, 500 tenkova, 2.000 borbenih vozila, 1.000 dronova - naveo je u jednom tvitu savetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog Mihail Podoljak.

Međutim, toliko naoružanja nemaju ni članice NATO-a, a među brojnim reakcijama na tvit našli su se i pozivi da što pre treba da se sedne za pregovarački sto, a ne da se dodatno upumpava oružje u Ukrajinu.

Ipak, ni tu nije kraj. SAD su odlučile da će Kijevu pružiti dodatnu vojnu pomoć u vrednosti od milijardu dolara. Pod tim se podrazumeva "dodatno artiljerijsko naoružanje, oruđe za odbranu od pomorskih napada, kao i artiljerijska municija i napredni raketni sistemi".

"Želje, čestitke i pozdravi" se samo nižu. Slovačka je donirala Ukrajini pet vojnih helikoptera Mi-serije sovjetske proizvodnje i hiljade višecevnih raketa "Grad".

Tri višecevna raketna bacača, koje je Nemačka obećala Ukrajini, mogu biti isporučena u julu ili avgustu, nakon što se ukrajinske snage obuče za njihovu upotrebu, najavljuje nemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht.

AP Photo/Andrew Marienko
 

- Obuka na ovim višecevnim raketnim bacačima može da počne krajem juna, što znači da mogu biti isporučeni krajem jula ili početkom avgusta - rekla je Lambrehtova.

Nemačka će isporučiti Ukrajini i tri višecevna raketna bacača "Mars II", koji može da pogodi mete na udaljenosti većoj od 80 kilometara.

Ko sve šalje oružje?

Od početka sukoba, 24. februara, Ukrajina je primila naoružanje vredno milijarde i milijarde dolara, kao i vojnu opremu od najmanje 28 zemalja. Njih 25 su članice NATO-a, uključujući SAD i Veliku Britaniju koje Kijev snabdevaju sofisticiranim oružjem poput višecevnih raketnih lansera.

Uprkos svemu, smatra se da Ukrajina ima oko 200.000 vojnika i da ju je Rusija značajno nadjačala.

Zemlje koje su snabdele Ukrajinu oružjem i vojnom opremom su: Australija, Belgija, Kanada, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Holandija, Severna Makedonija, Norveška, Poljska, Portugalija, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Turska, SAD i Velika Britanija.

AP photo
 

Spisak ne uključuje države koje pružaju druge vrste pomoći, ali i gorivo, kao što su Irska ili Japan.

Koje oružje je stiglo u Ukrajinu?

Vojna pomoć uključuje konvencionalno naoružanje, kao i napredniju opremu. Na spisku su: artiljerija, protivvazdušno naoružanje, antitenkovsko oružje, borbena vozila, dronovi, helikopteri, manje naoružanje, municija i zaštitni prsluci.

Estonija i Norveška su obezbedile haubice. SAD su obećale da će poslati 155 haubica M114. Među protivvazdušnim i antitenkovskim oružjem se nalaze: sistemi MANPAD, NLAW, protivbrodski sistemi "Harpun", sistemi "Stinger", protivtenkovski sistemi "Džavelin"...

Velika Britanija je obezbedila borbena vozila "mastif", koja mogu da nose dva člana posade i osam vojnika. Australija je obećala da će poslati vozila M113 i zaštitna pokretna vozila "bušmaster" koja mogu da prevoze 10 vojnika. Poljska šalje tenkove T-72.

Turska je slala borbene dronove "barjaktar TB2", a Vašington je obećao taktičke dronove "feniks goust". Posebnu pažnju su privukli upravo turski dronovi, jer ih je ukrajinska vojska koristila protiv ruske artiljerije i borbenih vozila. TB2 ima raspon od 12 metara i  domet do osam kilometara. Korišćeni su i tokom sukoba u Siriji, Nagorno-Karabahu, Iraku i Libiji.

AP Photo/Efrem Lukatsky
Mural iz Kijeva, koji prikazuje naoružanu Bogorodicu, razbesneo je mnoge širom sveta

SAD i Češka su slale helikoptere Mi-24. 

Kada je reč o manjem naoružanju, veliki broj zemalja je slao automatske puške, mitraljeze, jurišne puške, snajpere, pištolje i municiju.

Šta je sve obezbedila Amerika?

Vašington je od početka ruskog napada na Ukrajinu odvojio najmanje 54 milijarde dolara, uključujući i više od 20 milijardi dolara vojne pomoći, što je Kongres odobrio u maju, kao i određen broj drugih paketa pomoći koji su odobreni još u martu.

Ministarstvo odbrane je u junu najavilo paket koji podrazumeva:

- Visokomobilne artiljerijske raketne sisteme i municiju
- Pet protivartiljerijskih radara
- Dva radara za vazdušni nadzor
- 1.000 "Džavelina"
- 6.000 jedinica protivoklopnog naoružanja
- 15.000 artiljerijskih metaka kalibra 155 mm
- Četiri helikoptera Mi-17
- 15 taktičkih vozila
- Rezervne delove i opremu

Vašington je najavio dodatnih milijardu dolara pomoći u oružju, ali je "Tajms" preneo da Kijev to neće primiti još narednih nekoliko meseci.

Ukrajinske snage bi prvi put trebalo da dobiju dva protivbrodska sistema "Harpun", kojim Kijev želi da udalji oko 20 ruskih ratnih brodova, koliko ih, prema procenama, ima u lukama Crnog mora. Međutim, "Harpuni" se neće naći u Ukrajini još nekoliko meseci.

Naime, Pentagon prvo mora da ih nabavi dok se evropske države budu pripremale da obezbede projektile i drugu opremu. Nakon toga, ukrajinske trupe moraju da prođu kroz višenedeljnu obuku.

Ukrajina je saopštila da je dobila samo 10 odsto vojne pomoći koju je tražila od Zapada. Kijev smatra da se rat može dobiti samo dodatnim naoružanjem, što, zapravo, dovoljno govori o njihovim vojnim kapacitetima.

Stoltenberg: Isporuke oružja nisu provokacija

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da pružanje vojne pomoći Ukrajini nije provokacija već podrška nezavisnoj državi.

Stoltenberg je uveren da je NATO odbrambeni savez i da je sukob u Ukrajini "Putinov rat".

- To nije provokacija i to ćemo nastaviti da radimo. Putin je odgovoran za napad na nezavisnu državu - rekao je Stoltenberg.

Napredno naoružanje

Predsednik Zelenski konstantno poziva zapadne saradnike da šalju naoružanje, jer, kako kaže, to je jedini način da se zaustave ruske trupe.

Bajdenova administracija je najavila da će poslati visokomobilne artiljerijske raketne sisteme HIMARS pod uslovom da ih Ukrajinci ne koriste za gađanje meta unutar ruske teritorije.

Ti sistemi mogu da pogode mete na 80 kilometara udaljenosti, što je dvostruko manji domet od onog koji mogu da dosegnu haubice M777, koje je američka strana još ranije obećala.

AP Photo/Bullit Marquez
HIMARS

Ukrajinci se plaše "ratnog zamora"

Kako je sukob u Ukrajini već u četvrtom mesecu, zvaničnici Kijeva strahuju da bi na Zapadu mogao da zavlada zamor i da će saveznici polako početi da odustaju od podrške toj zemlji.

SAD i saveznici su Ukrajini već dali milijarde dolara u naoružanju, a Evropa je primila milione ljudi koji su pobegli od konflikta.

Međutim, kako prenosi Al Džazira, pojedini analitičari smatraju da bi manjak interesovanja među zapadnim silama mogao da dovede do toga da Ukrajinu pritisnu da se nagodi sa Moskvom.

Evropski zvaničnici su već pozivali na pregovore, a pojedinci su želeli da se postave kao posrednici i mirotvorci. Međutim, poslednjih dana se sve više pojavljuju izjave da Ukrajina treba da prihvati mogućnost da bi odustajanjem od određenog dela teritorije mogla da stigne do mira.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je čak da postoji mogućnost da će Ukrajina morati da ustupi deo teritorije kako bi se uspostavio mir.

Ludovic Marin, Pool via AP
Zelenski

- Mir u Ukrajini je moguć. Pitanje je samo koju cenu ste spremni da platite za taj mir. Koliko ste spremni da žrtvujete teritorije, nezavisnosti, suvereniteta, slobode i demokratije? To je veoma složena moralna dilema - rekao je Stoltenberg na konferenciji sa predsednikom Finske Saulijem Ninistom.

Zelenski je već zapazio da strancima "opada pažnja".

- Zamor jača, ljudi žele neki ishod, najbolji za njih, a mi želimo drugi ishod za nas - rekao je on.

U međuvremenu, oglasio se i nekadašnji američki državni sekretar Henri Kisindžer, koji je istakao da bi Ukrajina trebalo da razmisli o teritorijalnim koncesijama. 

Kijev se nada ne samo da će povratiti kontrolu nad svojom teritorijom, nego da će vratiti i Krim, što je malo verovatno, po svemu sudeći.

AP Photo/Vadim Ghirda
 

Analitičari ističu da situacija ide ruskim trupama u prilog i da bi im zauzimanje Severodonjecka donelo još jednu veliku pobedu, nakon Marijupolja. Pojedinci smatraju da bi situacija mogla da se pretvori u "zamrznuti konflikt" koji bi mogao da potraje 10 godina.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike